PLEMENITI METALI KAO KAPITALNO ULAGANJE!

Kapitalno ulaganje u plemenite metale je financijsko ulaganje u fizički proizvod jednako poput ulaganja u: nekretnine, zemljišta, šume, umjetničke vrijednosti, antikvitete, automobile, brodove, avione, drago kamenje itd.

Postavlja se pitanje: Zašto uložiti u plemenite metale?
Plemenitim metalima se, a što u prvoj liniji mislimo na zlato i srebro trguje već 6.000 godina. U Starom zavjetu Biblije gotovo nema stranice na kojoj se ne opisuje način plaćanja u trgovini proizvodima. U to vrijeme se plaćalo zlatnicima i srebrnjacima.

1900. godine je u Americi uveden tzv. "zlatni standard". Zlato je od tada bilo pokriće vrijednosti tiskanog novca. Za jedan dolar ste mogli kupiti 1,504 632 g čistog zlata.
Pod čistim zlatom se smatra zlato iz koga su u potpunosti odstranjene primjese drugih metala, a označava se oznakom 999,9.
1969. godine papirni novac se nije mogao više zamjeniti za zlato.
1971. tadašnji američki predsjednik Nixon zbog rata u Vijetnamu ukida "zlatni standard" i od tada počinje bezgranično tiskanje papirnog novca.
Papirni novac nije imao više pokriće u zlatu. Jedna od posljedica takve monetarne politike je i činjenica da je američki dolar do danas izgubio oko 98 % svoje vrijednosti.
Procjenjuje se da danas pod zemljom u obliku sirovine postoji još oko 160.000 tona zlata i oko
12.000 tona srebra.

Najveće dvije svjetske ljevaonice plemenitih metala su:
1) UMICORE - belgijska tvrtka
2) ARGOR - HERAEUS - švicarska tvrtka

Pitamo se zašto je danas toliko izražena potražnja za plemenitim metalima, a posebice za zlatom?
Svjedoci smo da su u zadnjih dvije godine u cijeloj Europi otvorena bezbrojna mjesta za otkup zlata. Pored radnji koje se bave jedino otkupom lomljenog, ali i certificiranog zlata i srebra, otkupom se kao dodatnom djelatnošću bave i druge različite trgovine.Otkupljeno zlato se u većini slučajeva dalje preprodaje, završava u Austriji ili Njemačkoj, a potom putuje u Švicarsku. U Švicarskoj se rastapa, pročišćava i lijeva u zlatne certificirane poluge "Barren" koji su težine od 1 gr pa sve do 12,5 kg. Certificirano zlato u polugama se dalje iz Švicarske preko banaka i privatnih tvrtki prodaje u cijelom svijetu.

Danas postoji velika potražnja za zlatom iz slijedećih razloga:

1) Industrijska upotreba - zlato se danas jako puno koristi u industriji kod proizvodnje mobitela i računala, u industriji nakita, medicini, lijevanju certificiranog zlata itd.
2) Zlato ne gubi svoju vrijednost - cijena zlata se mijenja i formira se 2 puta dnevno na londonskoj burzi, ali vrijednost zlata je konstantna. Navodim slijedeći primjer: 1908. godine jedno dobro kvalitetno odjelo je koštalo 1 uncu zlata (31,10 gr zlata), a unca je vrijedila 1908. godine samo 20 $. Danas za jednu uncu zlata možete također kupiti jedno kvalitetno odijelo. Jedna unca po današnjem tečaju (03.08.2013) iznosi 1.313,80 $, a to znači da još uvijek za jednu uncu možemo kupiti boss ili armani odijelo.
Cijena zlata u posljednjih 10 godina rasla je u rasponu izmedju 11,5 i 17% godišnje. Lako možemo primjetiti da čim je dublja financijska kriza i viša inflacija cijena zlata je u porastu.

Za vrijeme rata u Libiji i 2 mjeseca poslije cijena zlata je pala. Razlog je bio velike količine čistog certificiranog zlata u polugama (od jednog kilograma) koje su kratkotrajno preplavile europsko i svjetsko tržište. Prije kratkog vremena cijena zlata je iz ekonomski neopravdanih razloga ponovo pala. Zlato je sirovina i na burzi se njome špekulira poput nafte, drva, žitarica i drugih proizvoda. Pripisao bih zadnji pad cijene zlata čistoj burzovnoj špekulaciji koja nema ekonomsku pozadinu ponude i potražnje.
Cijene zlata u posljednjih 10 godina je rasla iz slijedećih razloga:

1) Potražnja za zlatom je oko 4 puta veća od ponude.
2) Proizvodnja zlata (iskopavanje) je poskupilo. Prije se u afričkim rudnicima zlato kopalo maksimalno 1 kilometar u dubinu, a danas se u rudnicima zlato kopa do 4 kilometra.
3) Od 2010. godine Kinezi smiju posjedovati u privatnom vlašnistvu certificirano zlato, a tu se radi o skoro 1,4 milijarde ljudi.

Neki stručnjaci smatraju da će 1 UNCA zlata dostići cijenu od 5.000 $, ili se čak u budućnosti popeti na 10.000 $. Naravno cijenu zlata u budućnosti nije moguće sigurno predvidjeti. Ono što je sigurno to je da će cijena zlata i dalje u budućnosti rasti sa manjim oscilacijama.

U financijskoj konstrukciji svake porodice ili građana od ukupnog kapitala koji posjeduje 20-30% bi trebalo biti zastupljeno u čistom certificiranom zlatu.
Važno je napomenuti da sve države ovog svijeta posjeduju "zlatne rezerve" najčešće u plugama od 1 ili 12,5 kg.
U zemljama Europske Unije ne postoji porez na zlato. Na srebro se plaća porez. Otkup lomljenog zlata u cijeloj Europi kao i u Republici Hrvatskoj ima i negativnu konotaciju.
Zbog krize u kojoj se našao siromašni sloj građana Europe, ljudi u nedostatku novca nerijetko su prisiljeni prodati lomljeno ili čak obiteljsko zlato.
Zlato je bilo u svakoj velikoj krizi ili u ratovima sredstvo plaćanja.
Za vrijeme drugog svjetskog rata za zlato se kupovalo brašno, pošto nije bilo dovoljno hrane.

Postoji poznata priča kada je 1920. za vrijeme velike svjetske krize u Minhenu prodana peterokatna kuća za 5 gr zlata. Nadajmo se da kriza takovih razmijera neće ponoviti.
Zlato je lijepo posjedovati, ono nije podložno inflaciji, sigurno je sredstvo plaćanja u kriznim vremenima, za vrijeme rata ili kada papirni novac u potpunosti izgubi svoju vrijednost. Zlato je univerzalno sredstvo plaćanja. Certificiranim zlatom možete platiti proizvode ili usluge u bilo kojoj zemlji svijeta. Međutim nikada ne smijemo zaboraviti da pored svih prednosti koje zlato pruža ono je ipak samo sirovina poput nafte ili drveta.


Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:
http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost
Dražen Katić