Mjeri
se u postotku zaposlenih osiguranika na ukupan broj stanovnika između
18. i 65. godine.
Od
1990. godine broj zaposlenih u njemačkoj
pokrajini Baden-Württembergu
se kontinuirano povećavao. Posebice je
u tome razdoblju bilo intenzivnije
zapošljavanje žena.
Želim naglasiti da vrlo jaka industrija u
široj okolici grada Štutgarta
pridonosi kontinuiranoj ponudi novih radnih
mjesta. Grad Štutgart je već
duže vrijeme poznat kao „El Dorado za
inženjere“. Visok
nivo tehničkog obrazovanja i stalne
inovacije doprinose stvaranju novih
radnih mjesta. Vrlo jaka autoindustrija „Daimler i Porsche“ te
mnogobrojne manje i veće tvrtke koje
direktno kooperiraju sa ta dva koncerna
doprinose kontinuiranoj ponudi novih radnih
mjesta.
Postoje
također i negativni aspekti gore navedenog
indikatora. Zadnji par godina Savezna
Republika Njemačka traži
tehničare i inženejre
i neprestano se u medijima piše i govori o
nedostatku radne snage. Međutim
radne snage ima dovoljno. Veći broj
tehničara i inženjera
se nalazi na zavodu za zapošljavanje. Ti
tehničari i inženjeri
moraju raditi za plaću
od koje mogu i živjeti u Njemačkoj.
Industrija je više zainteresirana za
„jeftinu stručnu radnu
snagu“, pa nerijetko zapošljav
radnike iz drugih europskih zemalja koji su spremni raditi za daleko
nižu satnicu od uobičajene.
Postavlja
se pitanje hoće li ti „jeftiniji“
tehničari i inženjeri
moći i htjeti dugoročno
živjeti od svoje plaće
u Njemačkoj ili će
nakon prikupljenog radnog iskustva otići u
druge zemlje koje im nude bolju plaću
za isti posao.
Stvaranje
novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj je težak
proces. Sezonsko zapošljavanje u turizmu
nudi određene mogućnosti.
Također sezonsko zapošljavanje
u poljoprivredi (proljetna ili jesenska
berba) može nakratko smanjiti
nezaposlenost. Dugoročno i cijelogodišnje
zapošljavanje treba
postati prioritet. Postoji više
napisanih strategija razvoja i obnove Republike Hrvatske. Da li su te
napisane strategije i u praksi provedive,
drugo je pitanje. Kao i dosada ja vidim stvaranje novih radnih mjesta
kroz moje strateške
točke ekonomskog razvoja Republike
Hrvatske kojima se može dodati podtočka
"volonterski rad".
„Statista“
nam prikazuje stopu nezaposlenosti u članicama
Europske unije u listopadu 2014. godine:
- Grčka – 25,9%
- Španjolska – 24%
- Hrvatska – 16%
- Cipar – 15,3%
- Portugal – 13,4%
- Italija – 13,2%
- Slovačka – 12,9%
- Euro-Zona – 11,5%
- Bugarska – 11,1%
- Irska – 10,9%
- Letonija – 10,8%
- Francuska – 10,5%
- Europska unija – 10%
- Litva – 9,9%
- Finska – 8,9%
- Slovenija – 8,8%
- Belgija – 8,6%
- Poljska – 8,3%
- Švedska – 7,9%
- Estonija – 7,5%
- Mađarska – 7,3%
- Rumunjska – 6,7%
- Nizozemska – 6,5%
- Danska – 6,4%
- Luksemburg – 6%
- Velika Britanija – 5,9%
- Česka – 5,7%
- Malta – 5,6%
- Austrija – 5,1%
- Njemačka – 4,9%
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
četvrtoj knjizi “ODRŽIVA
EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u veljači 2015.
godine, a danas je knjiga dostupna
na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće
"Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske
Dražen Katić
Nema komentara:
Objavi komentar