8th International Cities for Mobility Congress - Stuttgart - 19.-21. june 2016!

Dear friends of Cities for Mobility,

we are happy to inform you that the registration for the 8th International Cities for Mobility Congress "Mobility in the sustainable city: What do we need to do now?" is now available under

http://www.cities-for-mobility.net/index.php/events/world-congress-2016

You will find there the draft program and further information about the event. The program will be updated online regularly. Please check the call for posters and take into account that the special contingent of rooms at the Motel One Hotel in Stuttgart city centre is available until 19th May 2016.

We are looking forward to welcoming you this June in Stuttgart.

Best wishes,

Patrick Daude
(on behalf of the Cities for Mobility team)

- - - - - -

Liebe Freunde von Cities for Mobility,

wir freuen uns, Ihnen mitzuteilen, dass ab sofort die Anmeldung zum 8. Internationalen Cities for Mobility Kongress "Mobilität in der nachhaltigen Stadt: Was müssen wir jetzt tun?" verfügbar ist unter

http://www.cities-for-mobility.net/index.php/events/world-congress-2016

Auf der Kongressseite finden Sie den Programmentwurf sowie weitere Informationen rund um die Veranstaltung. Das Programm wird online regelmäßig aktualisiert. Bitte beachten Sie den "call for posters" und die Deadline (19. Mai) für die Hotelreservierung im Motel One Stuttgart-Hauptbahnhof (Kongress-Kontingent).
Wir freuen uns, Sie im Juni in Stuttgart begrüßen zu dürfen.
Beste Grüße,
Patrick Daude (für das CfM Koordinationsteam)

- - - - - -
Estimados aimgos de Cities for Mobility,
nos alegra informarles que a partir de ahora pueden inscribirse al Octavo Congreso Internacional de Cities for Mobility "Movilidad en la ciudad sustentable: Que tenemos que hacer ahora?" bajo

http://www.cities-for-mobility.net/index.php/events/world-congress-2016

En el sitio web encontrarán el borrador del programa así como mas información sobre el evento. Actualizaremos el programa en el correr de las próximas semanas. Por favor tengan en cuenta el "call for posters" y la fecha límite de 19 de Mayo para reservar habitaciones con precio especial en el Motel One Stuttgart Hauptbahnhof.
Nos alegramos de su visita en junio.
Muchos saludos,
Patrick Daude (Oficina de Coordinación)


----------------------------------------------------------------------
City of Stuttgart / Landeshauptstadt Stuttgart
Mayor's Policy Office Mobility Department Rathaus, Marktplatz 1, 70173 Stuttgart
Tel: +49 (0)711 216 60760 Tel: +49 (0)711 216 60766 Fax: +49 (0)711 216 60755 patrick.daude@stuttgart.de cfm@stuttgart,de

VAŽNA NAPOMENA:
Kongres je besplatan i akontaciju za svakog sudionika snosi grad Stuttgart. Grad Stuttgart plaća hranu i piće u ta tri dana. Također sudionici dobiju besplatno tramvajsku kartu koju mogu koristiti narednih tri dana trajanja kongresa.
Svaki sudionik se mora pobrinuti za troškove smještaja i prijevoza. Osim u hotelu "One" smještaj se može naći već za ca. 20 € u nekom od hostela u Stuttgartu (pogledati u internetu). Za prijevoz preporučam organizirani (zajednički) prijevoz dvije ili više osoba, jeftiniji prijevoz autobusom, Mitfahrengelegenheit itd....
Osobno sudjelujem svaki puta na kongresu u Stuttgartu te mogu garantirati da je iz godine u godinu program sve bolji. Sudionici kongresa dolaze iz cijeloga svijeta te je razmjena na području održivog mobiliteta i novih tehnologija vrlo interesantna i produktivna. Stvaraju se novi zajednički projekti i ostvaruje poslovna sinergija te nastaju osobna prijateljstva. Prijaviti se mogu pojedinci, organizacije, studenti, tvrtke, udruge, fakulteti, općine, gradovi, županije i svi oni koji vole druženje i napredne, održive tehnologije. Veselim se unaprijed našem susretu u Stuttgartu.

Lijep pozdrav i ugodan dan.
Dražen Katić

HRVATI NA PET KONTINENATA

Hrvatski narod je raseljen na svih pet kontinenata i broji gotovo 4 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Početak iseljavanja Hrvata može se smatrati 15. stoljeće kao posljedica osmanijskog osvajanja. U to vrijeme Hrvati su se najčesće iseljavali u Italiju, Austriju, Slovaćku i Mađarsku.

Drugi val iseljavanja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kome se hrvatski narod iseljava u Ameriku, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland.

Treći veliki val iseljavanja Hrvata su šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iz ekonomskih i političkih razloga Hrvati napuštaju Domovinu i sele se u zemlje Zapadne Europe, Australije, Kanade, Sjeverne i Južne Amerike.

Četvrti val iseljavanja hrvatskog naroda iz Domovine događa se upravo sada. U zadnjih godinu i pol dana iselilo se oko 100.000 Hrvata.

Hrvatski narod je danas raseljen na svih pet kontinenata te živi u slijedećim zemljama:

• Hrvati u Argentini
• Hrvati u Australiji
• Hrvati u Austriji (Gradišćanski Hrvati)
  

• Hrvati u Belgiji
• Hrvati u Boliviji
• Hrvati u Bosni i Hercegovini (Konsitutivni narod)
• Hrvati u Brazilu
• Hrvati u Bugarskoj
• Hrvati u Češkoj (Moravski Hrvati)
• Hrvati u Čileu
  
• Hrvati u Crnoj Gori (Bokeljski Hrvati)
  
• Hrvati u Danskoj
  

• Hrvati u Egiptu
• Hrvati u Ekvadoru
• Hrvati u Francuskoj
• Hrvati u Italiji (Moliški Hrvati)
  
• Hrvati u Indiji

• Hrvati u Južnoafričkoj Republici

• Hrvati u Kanadi
• Hrvati na Kosovu (Janjevci)
  
• Hrvati u Kostarici
  
• Hrvati u Kolumbiji
  
• Hrvati u Luksemburgu
  

• Hrvati u Mađarskoj (Bunjevački, Rački, Podravski i Pomurski Hrvati)
• Hrvati u Makedoniji
• Hrvati u Mozambiku
• Hrvati u Nizozemskoj
• Hrvati u Norveškoj
• Hrvati na Novom Zelandu
• Hrvati u Njemačkoj
• Hrvati u Paragvaju
• Hrvati u Panami
• Hrvati u Peruu
• Hrvati u Poljskoj
• Hrvati u Portugalu
• Hrvati u Rumunjskoj (Karaševci, Šokci, Turopoljci)
  

• Hrvati u Rusiji
• Hrvati u SAD-u
• Hrvati u Siriji
• Hrvati u Slovačkoj
• Hrvati u Sloveniji
• Hrvati u Srbiji – Vojvodini (Bunjevci, Šokci)
• Hrvati u Sudanu
• Hrvati u Švedskoj
• Hrvati u Švicarskoj
• Hrvati u Španjolskoj
• Hrvati u Tunisu
• Hrvati u Urugvaju
• Hrvati u Ukrajini
• Hrvati u Venezueli
• Hrvati u Velikoj Britaniji
• Hrvati u Zimbabveu
  

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u slijedećoj tabeli prikazuje brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka kako slijedi:

Argentina	oko 250 000
Australija	oko 250 000
Austrija	oko 90 000
Belgija	oko 6 000
Brazil	oko 20 000
Bolivija	oko 5 000
Čile	oko 200 000
Danska	oko 1 000
Ekvador	oko 4 000
Francuska	oko 40 000
Italija	oko 60 000
Južnoafrička Republika	oko 8 000
Kanada	oko 250 000
Luksemburg	oko 2 000
Nizozemska	oko 10 000
Norveška	oko 2 000
Novi Zeland	oko 40 000
Njemačka	oko 350 000
Paragvaj	oko 5 000
Peru	oko 6 000
Sjedinjene Američke Države	oko 1 200 000
Švedska	oko 35 000
Švicarska	oko 80 000
Urugvaj	oko 5 000
Velika Britanija	oko 5 000
Venezuela	oko 5 000

http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/stanje-hrvatskih-iseljenika-i-njihovih-potomaka-u-inozemstvu/



Ekonomski doprinos hrvatskog iseljeništva!
Kroz posjete matičnoj državi ili direktnim slanjem financijske pomoć članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u Domovini hrvatsko iseljeništvo igra značajnu ulogu u ekonomiji Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske Banke godišnja doznaka Hrvatskih iseljenika iznosila je u 2010. godini oko 1,5 milijardu američkih dolara.U taj iznos nisu bile uračunate investicije u kupovini nekretnina i konzumacije tijekom godišnjih odmora. Doznake Hrvata iz iseljeništva se kreću od godine do godine između 2,5 i 3,0% BDP-a. Hrvatski svjetski kongres je procijenio da je hrvatsko iseljeništvo izmedu 1991. i 2011. godine poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.
Značajan prihod se ostvaruje i oporezivanjem mirovina koje su zarađene u inozemstvu (oko 162.000 mirovina).
Portal "Dnevno HR" je prošle godine objavio članak slijedećeg sadržaja: "Ako imate stalnu adresu stanovanja u nekoj državi, dužni ste plaćati porez. Ipak, mislite li da je normalno plaćati porez od 40% ako vam je mirovina samo kunu veća od 6000 kn. Drugim riječima, ako imate pristojnu stranu mirovinu od 6001 kn, onda vam na kraju od nje ostane 3599 kn i 60 lipa, a ni onih 40 lipa vam neće oprostiti. Nekome tko je 35, 40 godina radio u SAD-u, Norveškoj, Švicarskoj ili Njemačkoj je nevjerojatno da država Hrvatska očekuje da ovdje plaća porez veći od onoga koji je plaćao u državi u kojoj je tu mirovinu zaradio. Čisto geografski podatak, ti isti građani bi u Austriji ili Sloveniji plaćali od 8 do 10% poreza."
http://www.dnevno.hr/novac/102993-porez-na-inozemne-mirovine-salje-odvratnu-poruku-dijaspori-gubite-se-sto-dalje-od-hrvatske.html
Hrvatske iseljeničke zajednice!
Najveće hrvatske iseljeničke zajednice možemo svrstati u slijedeće kategorije:

1. Zapadna Europa (Švicarska, Austrija, Italija, Francuska, Švedska)

2. Sjeverna Amerika (Mississippi, Kalifornija, Arizona, Nevada, Washinhton, Pennsylvanija)

3. Južna Amerika (Argentina, Čile, Brazil)
4. Savezna Republika Njemačka (Posebno pokrajine Bayern i Baden-Württemberg)
5. Kanada

6. Australija

7. Južnoafrička Republika



Poveznica Iseljene Hrvatske s Domovinom!
1. "Ministarstvo iseljeništva" – "Uprava" – "Ured"
Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Prvi ministar iseljeništva bio je Gojko Sušak.
Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Prvi ministar je bio Marijan Petrović i ministarstvo je postojalo do 1999. godine.
Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova.

21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

Na naslovnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji slijedeće:

„Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal - ljudski, gospodarski!

Donošenjem Zakona koji predviđa jačanje međusobnih gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih veza te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, svima Vama koji živite izvan granica Lijepe naše, Republika Hrvatska je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku: Želimo jačati naše zajedništvo, graditi suradnju na načelima uzajamnog povjerenja i poštovanja, graditi partnerske odnose na institucionalnim temeljima.

Veliki je to iskorak. Dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike.

Naš strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama.

S obzirom da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će, kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.

Osim toga, jačati ćemo hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i ulogu u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske.

Iskreno vjerujem, da će i Vaša potpora, Vaš iskreni angažman, prijedlozi i sugestije, pa čak i dobronamjerne kritike dati krucijalni doprinos u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Stoga Vas i ovim putem pozivam na konstruktivnu suradnju.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske biti će prva adresa za sve Vaše potrebe, za sve dobre, kvalitetne ideje i inicijative, davati ćemo snažnu potporu svim nastojanjima koja doprinose svekolikom povezivanju Hrvata, te ćemo biti čvrsta spona i most između Republike Hrvatske i Vas koji živite izvan njenih granica.“

mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica

2. Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru!

Broj zastupnika iseljeništva u Hrvatskom saboru se od 1990. godine stalno smanjivao. Od prvih 12 zastupnika za iseljeništvo smanjio se na sadašnjih 3 zastupnika.

Sadašnji (sedmi) saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine i sačinjavaju ga ukupno 151 zastupnik.

3. Hrvatska veleposlanstva u svijetu

Republika Hrvatska ima svoja veleposlanstva u drugim zemljama svijeta, te se osim bilateralnih odnosa sa drugim zemljama preko veleposlanstava održava kontakt iseljene Hrvatske i Domovine.

4. Hrvatske katoličke misije

To su crkvene organizacije katoličke crkve koje se brinu za vjeru, jezik, život, rad, sport i zabavu hrvatskog naroda u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije rasprostranjene su diljem svijeta i nalaze se u slijedećim zemljama: Juznoafrička Republika, Argentina, Peru, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Austrija, itd.

6. Hrvatska Matica iseljenika

Hrvatska Matica iseljenika je utemeljena 1951. godine u Zagrebu pod nazivom „Matica iseljenika Hrvatske“, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika. Navodim nekoliko citiranih rečenica sa naslovne stranice Hrvatske matice iseljenika!

„...Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo u četrdesetak zemalja - od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda.

Prošlostoljetne karte u jednom smjeru, srećom, postale su naša prošlost...

Hrvatska matica iseljenika posve je spremna, ovisno o zemlji i kulturno-političko-povijesnom okružju u kojima žive naši građani i potomci hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska – učinkovitije se uključiti u sve projekte razvitka kulturnog i etničkog identiteta među Hrvatima u inozemstvu.
Želimo bolje upoznati kulture drugih naroda u kojima živite i unatoč razlikama stvarati nove projekte koji će, vjerujem, oplemeniti obje partnerske strane s ciljem očuvanja jezične i kulturne raznolikosti - kako najbližega europskog okruženja tako i dalekih prekooceanskih zemalja.
Domovina ili svijet, svijet i domovina – vaš izbor, vaša osobna odluka i odluka vaših obitelji za nas je nova vrijednost!“
7. Hrvatski studiji
Hrvatski studiji osnovani su na Sveučilištu u Zagrebu 1992. godine kao sveučilišni komparativni studij. Hrvatski studiji su na početku obuhvaćali smjerove filofofije i religijske kulture Filofofskog fakulteta Družbe Isusove. Hrvatski studiji su od 24. studenog 1995. godine ustrojeni kao Sveučilišni centar sa statusom podružnice. Senat Sveučilišta je 27. veljače 1996. godine odlučio da se nakon završenih Hrvatskih studija:

• na smjeru „Croaticum“ stječe stručni naziv kroatolog ili profesor hrvatske kulture
  
• na smjeru „Filozofija“ stječe stručni naziv diplomirani filozof ili profesor filozofije
  
• na smjeru „Društvo“ stječe stručni naziv diplomirani sociolog ili profesor sociologije
  
• na smjeru „Religijska kulture“ diplomirani reliolog ili profesor religijske kulture
  

Misija Hrvatskih studija:
„Hrvatski studiji ustrojavaju, izvode i koordiniraju znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne projekte i programe u cjelini društvenog i humanističkog područja, kao i u relevantnim poljima interdisciplinarnog područja znanosti s posebnim interesom za proučavanje različitih sastavnica hrvatskog društva unutar i izvan Republike Hrvatske te za njihov dugoročno održiv i usklađen razvoj. Hrvatski studiji izvode i koordiniraju djelatnosti iz djelokruga Sveučilišta u Zagrebu, drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i javnih istraživačkih instituta, kao i ustanova usmjerenih na proučavanje hrvatskog društva te na proučavanje i afirmaciju hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti, te se angažiraju u uspostavi i povezivanju srodnih ustanova u Republici Hrvatskoj i u svijetu.“ http://www.hrstud.unizg.hr/razvoj-misija-vizija
Hrvati su nakon Izraelaca najraseljeniji narod na svijetu. Poveznica između iseljene Hrvatske i Domovine igra važnu ekonomsku, socijalnu i političku ulogu. Koliko će hrvatsko iseljeništvo biti prihvaćeno i cijenjeno u Domovini ovisi velikim dijelom o političkim strukturama u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko iseljeništvo ima jaku ekonomsku, znanstvenu, sportsku, kulturološku i političku snagu. Koliko će Domovina profitirati od iseljene Hrvatske ovisi prije svega o želji, ciljevima, planovima i stremljenjima Republike Hrvatske!

  Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!

Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/izazovi-globalizacije-u-%C2%A021-stolje%C4%87u

Dražen Katić

U BORBU PROTIV EKONOMSKE STAGNACIJE I SIROMASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ!

Republika Hrvatska ima mogućnost svoj ekonomski razvoj usmjeriti na 4 slijedeća područja (4 temeljna stupa) održivosti:

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„! Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„! Jačanje pčelarstva.

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku te proizvodi u području „bionike“.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ posebice za hrvatske investitore iz iseljeništva i Domovine.

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj (Povezivanje teorije i prakse)!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i potoke u svrhu autonomne proizvodnje električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska danas 50% svojih potreba za električnom energijom pokriva iz "uvoza"!

Do 2020. godine Republika Hrvatska se obavezala da će ukupnu domaću potrošnju električne energije pokriti sa 20% vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (sunce, voda, vjetar, biomasa)!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima. Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjena učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu u vodeće europske tvrtke i institucije (Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärche, Alcatel, Mahle, BW Bank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Univerzitet Stuttgart, Stuttgarter-Straßenbahn i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki u široj okolici Stuttgarta)!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

Startanje "masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi! Volonteri su najčešće zaposlene osobe ili umirovljenici koje dio svog slobodnog vremena dobrovoljno daruju, "besplatno" pomažući zajednici.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje

„5 hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini! Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "Ministarstvom iseljeništva" te uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u 11. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini! Pojačana briga za Hrvatsko iseljeništvo na svih 5 kontinenata!

Gore četiri navedena područja ekonomsko-socijalnog i političkog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja praktične ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti i socijalne pravednosti. Kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

Otvaram diskusiju o navedenim prijedlozima. Slobodno i bez ustezanja oglasite se u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

Poštovane Hrvatice i Hrvati, cijenjene Nacionalne manjine,

Naša nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi iduće 2017. godine sa našim kandidatima na lokalne izbore u Republici Hrvatskoj. Shodno tome mi tražimo političke saveznike, odnosno koalicijske partnere sa kojima ćemo potpisati koalicijske ugovore prije izbora.

Svaki naš kandidat samostalno će odlučiti sa kime će koalirati na lokalnim izborima, bez utjecaja "Glavnog odbora" naše nezavisne liste! Svaka općina, grad i županija su jedinstveni sami posebi. Tako su struktura i ciljevi političkih stranaka koje djeluju u tim jedinicama također različiti. Razlike se očituju od općine do općine, od grada do grada te od županije do županije.

Ako se u grubo slažete sa gore navedenih 28 točaka ekonomsko-socijalnog i političkog razvoja Republike Hrvatske (XI izborna jedinica) te si možete zamisliti našeg kandidata kao saveznika na idućim lokalnim izborima, tada nam se obratite sa punim povjerenjem. Gore navedenih 28 točaka koje su napisane za 11. izbornu jedinicu (parlamentarni izbori) biti će modificirane i u potpunosti prilagođene specifičnim potrebama i razvojnim ciljevima općine, grada ili županije u kojoj se naš kandidat kandidira.

Obratiti nam se mogu domoljubne političke stranke i nezavisni pojedinci koje kao i mi traže koalicijskog partnera za lokalne izbore 2017. u Republici Hrvatskoj!

Kontaktirati nas možete na slijedeću e-Mail adresu: drazen.katic@web.de

Lijep pozdrav uz,

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Dražen Katić

Glas Domovine - Izjave Hrvata iz Stuttgarta i drugih dijelova svijeta!

U emisiji "Glas Domovine" HRT-a mozete pod slijedecim linkom pogledati zivot Hrvata izvan Domovine.

http://www.hrt.hr/enz/glas-domovine/301007/

VAZNA NAPOMENA:

Postovane dame i gospodo,

Interview koji sam dao prosle godine u Stuttgartu u rujnu za HTV ima odredjene nepravilnosti i nedostatke na koje moram ukazati.

Ja sa na pitanje da li se namjeravam vratiti kuci odgovorio: " U ovome trenutku ne, medjutim sto donosi sutra neznam"!

U televizijskoj emisiji kao sto cete i sami vidjeti je taj dio potpuno drugacije interpretiran. Snimka pitanja i mog odgovora je isjecena. Razlog moze svako za sebe protumaciti kako zeli. Svatko tko je i malo pametan nebi dao izjavu da se ne zeli vratiti u Hrvatsku. U Njemackoj je trenutna ekonomska situacija stabilna, a ona ce potrajati samo dok funkcionira njemacki izvoz i dok njemacka bude uvozila dovoljnu kolicinu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju. Ja inace dolazim u Domovinu svakih 2-3 mjeseca, a prije sam dolazio i mjesecno. Zapravo nikada mentalno nisam Hrvatsku ni napustio. Vecina nas iseljenika ce se vratiti prije ili kasnije kuci. Ja takodjer.

Sto se tice intervju-a koji sam dao meni je potpuno nejasno s kojim je razlogom taj po meni "nebitni" dio snimke pusten, a isjecen onaj dio snimke gdje govorim o hrvatskom iseljenistvu u Stuttgartu, o okupljanju nasih ljudi, o Hrvatskoj katolickoj misiji koja igra presudnu ulogu u zivotu Hrvata u Stuttgartu itd.

Pri kraju interviewa glavni urednik me je pitao: "Gospodine Katicu, sto bi vi preporucili mladim ljudima koji upravo dolaze u Njemacku?"

Ja sam odgovorio: "Mladim ljudima koji dolaze ovdje bi preporucio da odmah pocnu uciti jezik i da ga sto bolje nauce. Njemcima je vaznije da dobro govorite njemacki nego vasa kvalifikacija i radna sposobnost. Ako mladi ljudi budu slabo govorili njemacki morati ce cijeli zivot raditi najteze i najslabije placene poslove"!

Naravno i taj dio je snimljen pa poslije isjecen. Zapravo pusten je snimka onog dijela interviewa u kojoj govorim o gradu Stuttgartu kao da sam turisticki vodic. O Stuttgartu se svako moze preko interneta ili iz kakve knjige informirati i za to nije potreban nitko iz iseljenistva da pojasnjava.

Moja namjera nije da se uplecem u slaganje TV emisije niti u posao glavnog urednika. Medjutim na ovako uradjenu emisiju "morao" sam reagirati.

Mogu reci da sam iskreno razocaran cijelom ovom situacijom oko interviewa i da pravi razlog zasto je ta emisija slozena kako je slozena ne mogu definirati.

Ugodan dan i lijep pozdrav iz Stuttgarta!

Drazen Katic

"DAS MOSAIK"!

"Das Mosaik"

48,0 x 36,0 cm

Papier, Wachsmalstifte

25.08. 2015 Stuttgart

Link für den "ATELIER DK – Freie Kunst":

https://www.facebook.com/Atelier-DK-Freie-Kunst-320359054835245/