Gornja slika i citirani tekst preuzeti su iz online portala "sportske.jutarnji.hr", 17.07.2016
http://sportske.jutarnji.hr/tenis/tenis-mix/povijesni-preokret-hrvatske-cilic-sirom-otvorio-vrata-coricu-mlada-nada-dotukla-amerikance/4536815/
"Hrvatska je u polufinalu Davis Cupa gdje ju čeka veliki okršaj protiv
Francuske! Nevjerojatan podvig napravili su naši tenisači nakon što su
uoči meča parova od SAD-a gubili 2:0. Dodig i Čilić uspjeli su svladati
braću Bryan što je otvorilo priliku za Marina i Bornu Ćorića u nedjelju.
Marin Čilić izjednačio je dvoboj SAD-a i Hrvatske na 2:2 u četvrtfinalu Svjetske skupine Davis Cupa u Portlandu u sudaru dva najbolja tenisača obje reprezentacije.
Za izvedbu protiv Johna Isnera i šestu
pobjedu u isto toliko međusobnih susreta zaslužio je da ga nazove –
Mar-incredible! Pobijediti 208 centimetara visokog Amerikanca u tri seta
i sa samo jednim tie-breakom dok Isner ubacuje prvi servis sa 77 posto uspješnosti, zbilja je vrhunski domet.
Naš Međugorac pokazao je da je od prilično čvrstog materijala i da ga nije baš tako lako slomiti, koliko god bolni neki porazi (Roger Federer, Jack Sock) bili. Čilić je tu dvojbu odagnao još u subotu kad je odlučio igrati parove s Ivanom Dodigom i kad su Međugorci razmontirali Boba i Mikea Bryana. Stoga je optimizam pred njegov meč s američkim bombarderom bio opravdan.
Prvi set je odredio puno toga, prvi set u kojemu se Čilić
mučio i mučio na svom servisu. Do tie-breaka je izgubio čak 14 poena na
početnom udarcu, pritom je spašavao jednu break-loptu a Isner je bio
ubitačan, apsolutno nedodirljiv. Tek jedan poen je ispustio, Amerikanac
je djelovao impresivno.
U tie-breaku, jednom od najnapetijih u
posljednje vrijeme što smo ih gledali, to se promijenilo. Čilić nije
igru podigao malo, nego baš puno. Toliko da je pronašao način vraćati
Isnerove servise, čudesnim bekhendom poveo je 5:4 i odmah prosuo
prednost. Onda je došao do 9:8 perfektno izrađenim poenom u kojemu je
šetao suparnika s lijeva na desno ali i ta je prednost nestala kad je
zakucao forhend u mrežu. Svejedno, držao je za 10:9 i Isner je „pukao“,
relativno lagani forhend nakon servisa poslao je u aut.
Set je
bio Čilićev i kao da je ta činjenica njega oslobodila do kraja, u
drugom se osjetilo da sve ide na njegov mlin makar je Isner briljantno
izvukao 0:40 i još jednu break-loptu kod 1:2. No na 3:4 Amerikanca je
opet izdao forhend, loptica je završila debelo u autu. Opet 2:0 u
setovima, treći put u nizu no nije bilo realnog straha. Ne protiv
tenisača kojega je Čilić dobio svih pet puta. Novi break za pobjedu
uslijedio je na 4:4 u trećem setu, forhend Isnera je – pogađate – otišao
u aut.
Čilić je pobjedu burno proslavio, digao je ruke i stao
pred tribinu sa hrvatskim iseljenicima, skupio ih se lijep broj u
Tualatin Hillsu. Čilić je izjednačio i sudbinu reprezentacije gurnuo u
ruke Borne Ćorića.
Borna Ćorić imao je težak zadatak pred sobom
obzirom da je direktno utjecao na sudbinu Hrvatske. Peti i odlučujući
meč nije mogao bolje početi. Borna je odmah u početku oduzeo servis
Socku i tu prednost nije ispuštao do samog kraja. Drugi set nije dobro
počeo za mladu hrvatsku nadu, jer Amerikanac je odmah oduzeo servis
Borni. Hrvat se trudio vratiti zaostatak u setu u kojem je imao čak 11
prilika za break, ali Jack Sock zadržao je prednost. Također valja
napomenuti kako je šest break lopti Borna imao u dva gema pri rezultatu
15:40, ali Sock je servisima spašavao stvari.
Borna je treći set
otvorio fenomenalno. Poveo je 3:0 i izgledalo je kako će se vrlo brzo
obračunati sa Sockom, ali Amerikanac se ipak uspio vratiti. Odmah u
idućem gemu Ćorić ponovno dolazi do prednosti koju nije ispuštao do
kraja seta. Posljednji set Borna je odigrao kao da je već godinama u
samom vrhu. Imao je prednost koju je u jednom trenutku ispustio, ali
kada je bilo najpotrebnije ponovno je oduzeo servis Amerikancu i odveo
Hrvatsku u polufinale.
------------------------------------------------------------
PRIJENOS UŽIVO:
SAD - HRVATSKA 2:2
John Isner - Marin Čilić (6:7, 3:6, 4:6)
3. SET
U
četvrtom setu gotovo identična priča kao i u drugom. Jedan i drugi
tenisač drže svoje servise, a potom Čilić podiže razinu svoje igre i
radi break pri vodstvu od 4:3. Ponovno se pokazalo kako je oduzimanje
servisa pri kraju seta bilo dovoljno da ga se i uzme.
2. SET
Marin
Čilić ima velikih 2:0 u setovima protiv Isnera, ali valja biti oprezan
jer isto je imao u meču protiv Socka, a znamo kako je završilo. Jedan i
drugi tenisač nisu ispuštali svoje servise do samog kraja, ali onda je
Čilić napravio break u ključnom trenutku. Pri vodstvu od 4:3 uspio je
oduzeti servis 'američkom divu' i tako uzeti set.
1. SET
Dok
je Isner prilično sigurno odradio svoj prvi servis gem, Čiliću je to
nešto teže pošlo za rukom. U šestom gemu Inser je imao priliku za
break, ali srećom po Hrvatsku nije ju iskoristio. Jedan i drugi tenisač
uspjeli su zadržati svoje servise tako da se moralo otići u tie-break.
Tamo
se odvijala velika borba u kojoj je Marin uspio u konačnici uzeti set
(11-9). Također valja napomenuti kako je Čilić na svojem servisu i
ranije mogao privesti priču kraju, ali najbitnije je da Hrvatska vodi
1:0.
SAD - HRVATSKA 2:3
Jack Sock - Borna Ćorić 4:6, 6:3, 3:6, 4:6
3. SET
Borna
je treći set otvorio fenomenalno. Poveo je 3:0 i izgledalo je kako će
se vrlo brzo obračunati sa Sockom, ali Amerikanac se uspio vratiti.
Ipak, Borna odmah u idućem gemu ponovno dolazi do prednosti koju nije
ispustio do kraja seta. Hrvatsku set dijeli od polufinala i dvoboja s
Francuzima
2. SET
Borna Ćorić propustio je
neviđenu priliku u ovom setu. Iako je Amerikanac uspio prvi stići do
breaka, naš tenisač imao je čak 11 prilika vratiti zaostatak, ali to mu
nije pošlo za rukom. U dva je gema imao priliku za break pri rezultatu
15:40, ali Sock je servisima spašavao stvari i na kraju uzeo set.
1. SET
Nije
moglo bolje početi za Hrvatsku u odlučujućem 5. meču. Borna je odmah u
početku oduzeo servis Socku i tu prednost nije ispuštao do samog kraja
seta."
PATRIAM CROATIAN je moj osobni blog u kojem od 2015. godine obrađujem teme moderne ekonomije, naprednih tehnologija, održivog razvoja, socijalne pravednosti, međugeneracijske solidarnosti, svjetske, europske i unutarnje politike te teme povijesti i kulture. Blog je povezan sa YouTube kanalom Dražen Katić!
ponedjeljak, 18. srpnja 2016.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini-dvadeset šesta obljetnica!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "hnl.org.rs", 16.07.2016
http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/72-politika/825-26obljetnica#.V4qjbk9Ybd0.facebook
Raspadom Jugoslavije hrvatska zajednica u Vojvodini nalazi se na počecima jer je, po tko zna koji put na ovim prostorima, prekinut kontinuitet političkog i kulturnog djelovanja Hrvata. Do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku.
Dan za historiju
U Subotici je, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik Inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić… Oni su utemeljili DSHV; izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine.
U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV‑a. Trajala je oko četiri sata. Taj 15. srpanj je „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Danas, većina osnivača i obnovitelja hrvatskih institucja nije aktivna u stranci.
Neposredno nakon osnutka, u kolovozu iste godine, počelo je kao mjesečnik izlaziti glasilo stranke „Glas ravnice“.. Nedugo zatim osnavana je i mladež DSHV‑a.
DSHV je utemeljen na načelima dragovoljnosti, a statutom je određeno da je to institucija u kojoj se oblikuju, izražavaju i zastupaju kolektivni interesi Hrvata u Vojvodini radi ostvarivanja političkih, kulturnih, gospodarskih i drugih ciljeva. U statutu stranke je zapisano da će stranka radi ostvarivanja navedenih ciljeve djelovati isključivo parlamentarnom demokracijom. Šireći napredne političke ideje i domoljublje, okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih dvadeset šest godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice.
Nemojmo zaboraviti da su tijekom ovih dvadeset šest godina vlasti nastojala onemogućiti djelovanje i razvoj DSHV‑a. Već poslije osnutka,15. srpnja 1990. godine vođena je negativna medijska kampanja protiv vodstva DSHV‑a sa ciljem slabljenja utjecaja u hrvatskom narodu. Nije bilo mjesta od Subotice, Sombora, Bačke Palanke, Bača, Bezdana, Sonte, Vajske, Plavne, Sremske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Sota, Gibarca, Šida, Beške, Novog Sada, Beograda, Novog Slankamena, Sremske Kamenice, Petrovaradina, Surčina, Zemuna, Hrtkovaca... da za ovih dvadeset šest godine nije zabilježeno kršenje nekih ljudskih prava spram Hrvata.
Kada negativna kampanja nije dala očekivane rezultate jer je DSHV opstao na političkoj sceni pojavljivali su se Hrvati građanske provinijencije, članovi SPS‑a, JUL‑a, Reformske stranke Ante Markovića, Golubova Subotice, Lige socijaldemokrata Vojvodine, G 17+, Demokratske stranke, a sve sa ciljem razjedinjavanja hrvatskog korpusa.
I u takvim uvjetima djelovanja DSHV je napravio pravno uređenje statusa Hrvata i samouprave Hrvata, u okviru kulturne autonomije. Službeni zahtjev za kulturnom autonomijom Hrvata upućen je Skupštini Republike Srbije 31. svibnja 1991. godine, a Skupštini AP Vojvodine 22. lipnja 1993. godine. Na prijedlog DSHV‑a, 4. studenog 1993. godine u općinu Subotica je u službenu uporabu uveden hrvatski jezik. Inicirali su nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave, a u Srijemu i Podunavlju sate hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture.
Na prijedlog DSHV‑a Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se financiraju iz vojvođanskog proračuna.
Intezivno su radili tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na internacionalizaciji hrvatskog pitanja na međunarodnom planu (učešće na Londonskoj Konferenciji) gdje uspjeh nije izostao. DSHV se također uključio i u rad Federalne unije europskih manjina i uspostavio suradnju sa Hrvatima diljem svijeta, uključivši se u rad Hrvatskog svjetskog kongresa.
U svojoj povijesti DSHV nikada nije bio bez svoje odborničke grupe u Skupštini grada Suboticedi izbora 2016., ali su izborni rezultati mogli biti i bolji.
No, mora se reći, da je tijekom postojanja i djelovanja bilo i krivih procjena, nesuglasica, nesporazuma i razlaza što je dovelo do formiranja još tri stranke od dotadašnjih članova DSHV‑a: Hrvatskog narodnog saveza, Hrvatske bunjevačko-šokačke stranke i Demokratske zajednice Hrvata.
U dvadesetšestogodišnjem djelovanju DSHV‑a bilo je i perioda kada je bilo manjka demokracije u stranci. Oni koji su imali drugačiji pogled na vođenje stranke bili su marginalizirani i isključeni iz života stranke. Modernizacija stranke se odvijala puževim koracima, a mladež je rijetko i premalo dobivala prigodu. Nikako ili preblago su reagirali kada su uvođeni simboli Bunjevaca u institucije i bunjevačkog govora u škole.
Ali DSHV je bio i ostao institucijom hrvatskog naroda. Utjecaj mu je uvijek bio u porastu kada su mu prioriteti bili ostvarivanja političkih prava i kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije."
Zlatko Ifković
"Ostati i opstati
DSHV je bio i ostao institucijom hrvatskog naroda. Utjecaj mu je uvijek bio u porastu kada su mu prioriteti bili ostvarivanja političkih prava i kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) slavi dvadeset šestu obljetnicu. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati. DSHV je odigrao veliku ulogu u očuvanju identiteta Hrvata u Vojvodini. Da bi se na pravi način ocijenio osnutak i djelovanje DSHV‑a moramo se malo vratiti u povijest i priznati činjenicu, da do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom.
Raspadom Jugoslavije hrvatska zajednica u Vojvodini nalazi se na počecima jer je, po tko zna koji put na ovim prostorima, prekinut kontinuitet političkog i kulturnog djelovanja Hrvata. Do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku.
Dan za historiju
U Subotici je, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik Inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić… Oni su utemeljili DSHV; izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine.
U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV‑a. Trajala je oko četiri sata. Taj 15. srpanj je „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Danas, većina osnivača i obnovitelja hrvatskih institucja nije aktivna u stranci.
Neposredno nakon osnutka, u kolovozu iste godine, počelo je kao mjesečnik izlaziti glasilo stranke „Glas ravnice“.. Nedugo zatim osnavana je i mladež DSHV‑a.
DSHV je utemeljen na načelima dragovoljnosti, a statutom je određeno da je to institucija u kojoj se oblikuju, izražavaju i zastupaju kolektivni interesi Hrvata u Vojvodini radi ostvarivanja političkih, kulturnih, gospodarskih i drugih ciljeva. U statutu stranke je zapisano da će stranka radi ostvarivanja navedenih ciljeve djelovati isključivo parlamentarnom demokracijom. Šireći napredne političke ideje i domoljublje, okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih dvadeset šest godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice.
Nemojmo zaboraviti da su tijekom ovih dvadeset šest godina vlasti nastojala onemogućiti djelovanje i razvoj DSHV‑a. Već poslije osnutka,15. srpnja 1990. godine vođena je negativna medijska kampanja protiv vodstva DSHV‑a sa ciljem slabljenja utjecaja u hrvatskom narodu. Nije bilo mjesta od Subotice, Sombora, Bačke Palanke, Bača, Bezdana, Sonte, Vajske, Plavne, Sremske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Sota, Gibarca, Šida, Beške, Novog Sada, Beograda, Novog Slankamena, Sremske Kamenice, Petrovaradina, Surčina, Zemuna, Hrtkovaca... da za ovih dvadeset šest godine nije zabilježeno kršenje nekih ljudskih prava spram Hrvata.
Kada negativna kampanja nije dala očekivane rezultate jer je DSHV opstao na političkoj sceni pojavljivali su se Hrvati građanske provinijencije, članovi SPS‑a, JUL‑a, Reformske stranke Ante Markovića, Golubova Subotice, Lige socijaldemokrata Vojvodine, G 17+, Demokratske stranke, a sve sa ciljem razjedinjavanja hrvatskog korpusa.
I u takvim uvjetima djelovanja DSHV je napravio pravno uređenje statusa Hrvata i samouprave Hrvata, u okviru kulturne autonomije. Službeni zahtjev za kulturnom autonomijom Hrvata upućen je Skupštini Republike Srbije 31. svibnja 1991. godine, a Skupštini AP Vojvodine 22. lipnja 1993. godine. Na prijedlog DSHV‑a, 4. studenog 1993. godine u općinu Subotica je u službenu uporabu uveden hrvatski jezik. Inicirali su nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave, a u Srijemu i Podunavlju sate hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture.
Na prijedlog DSHV‑a Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se financiraju iz vojvođanskog proračuna.
Intezivno su radili tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na internacionalizaciji hrvatskog pitanja na međunarodnom planu (učešće na Londonskoj Konferenciji) gdje uspjeh nije izostao. DSHV se također uključio i u rad Federalne unije europskih manjina i uspostavio suradnju sa Hrvatima diljem svijeta, uključivši se u rad Hrvatskog svjetskog kongresa.
U svojoj povijesti DSHV nikada nije bio bez svoje odborničke grupe u Skupštini grada Suboticedi izbora 2016., ali su izborni rezultati mogli biti i bolji.
No, mora se reći, da je tijekom postojanja i djelovanja bilo i krivih procjena, nesuglasica, nesporazuma i razlaza što je dovelo do formiranja još tri stranke od dotadašnjih članova DSHV‑a: Hrvatskog narodnog saveza, Hrvatske bunjevačko-šokačke stranke i Demokratske zajednice Hrvata.
U dvadesetšestogodišnjem djelovanju DSHV‑a bilo je i perioda kada je bilo manjka demokracije u stranci. Oni koji su imali drugačiji pogled na vođenje stranke bili su marginalizirani i isključeni iz života stranke. Modernizacija stranke se odvijala puževim koracima, a mladež je rijetko i premalo dobivala prigodu. Nikako ili preblago su reagirali kada su uvođeni simboli Bunjevaca u institucije i bunjevačkog govora u škole.
Ali DSHV je bio i ostao institucijom hrvatskog naroda. Utjecaj mu je uvijek bio u porastu kada su mu prioriteti bili ostvarivanja političkih prava i kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije."
Zlatko Ifković
subota, 16. srpnja 2016.
Vlado Herzog, Hrvat koji je srušio vojnu huntu u Brazilu!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su iz online portala "express.hr", 16.07.2016
http://www.express.hr/brifing/vlado-herzog-hrvat-koji-je-srusio-vojnu-huntu-u-brazilu-6102#
http://www.express.hr/brifing/vlado-herzog-hrvat-koji-je-srusio-vojnu-huntu-u-brazilu-6102#
"40 godina od ubojstva osječkog borca za demokraciju; novinara, urednika, redatelja, kojega u novoj domovini slave kao jednog od najvećih Brazilaca
Krivce za njegovu smrt pokušala je
prije tri godine istjerati do suda čak i brazilska nogometna legenda
Romario, no na kraju će pravdu za tog rođenog Osječanina morati tražiti
Interamerički sud za ljudska prava. U travnju ove godine, nekoliko
mjeseci nakon 40. obljetnice smrti Vladimira Herzoga, skupina brazilskih
nevladinih udruga podnijela je tužbu protiv Federativne Republike
Brazil zato što još nije kaznila ni jednog člana vojne hunte koji su
1975. ubili ovog rođenog Osječanina. Novinara,
sveučilišnog profesora, redatelja i pisca Herzoga Brazil danas slavi
kao mučenika borbe za demokraciju. Uopće, za trenutak u kojem je režim
generala Ernesta Geisela objavio da je Herzog tijekom ispitivanja u
zgradi političke policije DOI-CODI u Sao Paolu počinio samoubojstvo
danas se smatra da je zapravo bio trenutak u kojem se 11-godišnja
diktatura počela raspadati.
Rat su u Italiji uspjeli preživjeti, ali su tamo doznali i to da su mu djed i baka, koji su živjeli u Banjoj Luci, ubijeni u Jasenovcu, a da su mu drugog djeda i baku vlasti NDH internirale u Auschwitz. Obitelj Herzog zato se odselila u Brazil, daleko od tragova europskog klanja. Malog Vladu su u dokumentarcu iz 2005. školski kolege opisali kao klempavog, sramežljivog, slabašnog dječarca, dozlaboga slabog apetita i krhkog zdravlja. Za njega sport nije dolazio u obzir. Ali je zato vječno vukao kojekakve knjižurine. "Bio je to ozbiljan mladić. Nikad ga nisam sreo da nije imao barem jednu knjigu pod rukom. On me je nagovorio da počnem čitati Dostojevskog", prisjetio ga se u dokumentarcu bivši kolega Ruy Ohtake. Kao punoljetan Vlado je promijenio ime u Vladimir jer to u Brazilu ipak nije zvučalo tako jako egzotično.
U domovinu su se vratili 1968. zaključivši da su se progoni u Brazilu donekle stišali. I doista, iako su ga na TV Culturi odbili kao "crvenog", uspio se zaposliti u tjedniku Vision kao novinar. Ubrzo se učlanio i u Komunističku partiju Brazila, na što mu je supruga poludjela kad je saznala.Za to da se učlanio u komuniste doznala sam samo nekoliko mjeseci prije nego što su ga ubili. Bila sam izvan sebe – stoji zapisano sjećanje Clarice na stranicama Instituta "Vladimir Herzog". Osim što je bilo opasno, prigovorila mu je da komunisti nisu za slobodu govora, za što se on zalagao, pisao te riskirao sigurnost i sebe i obitelji.Odgovorio mi je: ‘Takav je trenutak. Političko stanje u Brazilu je užasno, a trenutačno postoje samo dva organizirana pokreta koji su u stanju učinkovito se boriti protiv diktature.
Nju su 22 dana mučili strujom i batinanjem, polomivši joj kosti i izbivši joj donju vilicu. Prethodni predsjednik Brazila, Lula da Silva, kao sindikalist je osuđen na doživotnu robiju. Sve su to bile zabranjene teme o kojima je Herzog progovarao. I tako sve do jeseni 1975. kad je besplatni režimski dnevni list Shopping News prozvao 2. program TV Culture kao "ljevičarsku utvrdu", iako je bila u vlasništvu države Sao Paulo, i "produženom rukom Ho-Ši- Mina". Optužba je bila bizarna, ali je odmah i parlamentarni zastupnik José Maria Marin u žestokom govoru u parlamentu pozvao na hitne i odlučne mjere protiv odgovornih na televiziji.
Dva tjedna poslije, 24. listopada 1975. navečer, po Herzoga su u redakciju TV Cultura došli agenti državne sigurnosti kako bi ga odveli na informativni razgovor. Vladimir je bio usred posla i obećao im je da će u njihovu centralu doći ujutro.Prije nego što će tog jutra otići rekao je majci da se ne treba ničega plašiti. Da on ništa nema za kriti – ispričao je nedavno njegov sin Ivo. No već poslijepodne služba je objavila da se Herzog objesio u ćeliji. Čak su objavili i fotografije njegova obješenog tijela. No novinar Sergio Gomes istodobno je zaglavio u toj istoj zgradi te je kasnije opisivao što se događalo.Bio sam u samici i slušao krike. Netko je urlao: ‘Tko su ti novinari? Tko su ti novinari?’, a prema zvukovima krika i udaraca znao sam što se događa, jer sam kroz to prethodno i sam prošao.
Kardinal je, doduše, i ranije bio u sukobu s huntom, zbog ranijih ubojstava, kao i zbog mučenja svećenika, ali je sad krenuo u otvoreni rat. Na misi se okupilo 8000 ljudi unatoč prijetnji privođenjem. Na misi se otvoreno govorilo o ubijenom kao o onome "koji je zalaganje za ljudska prava u Brazilu učinio iznova legitimnima", a puno nakon pada diktature kardinal je otišao još i dalje: "Vladimir Herzog je označio početak kraja mučenja, cenzure, proizvoljnog zatvaranja i ubojstava". Prosvjede i okupljanja povodom njegove smrti vlasti više nisu imale hrabrosti sprečavati. Navodno je sam general Ernesto Geisel u tom trenutku odlučio zaustaviti najgore ispade divljanja najtvrđih pripadnika vojne hunte, samo što se nije usuđivao djelovati naglo kako ne bi došlo do građanskog rata.
Godine 2013. taj je čovjek bio predsjednik Brazilske nogometne konfederacije i kao takav glavni dužnosnik za organizaciju SP-a. U napadima na njega Ivi Herzogu pridružio se i Romario. José Maria Marin je naposljetku 2015. završio pod istragom, ali ne zbog ubojstva 40 godina ranije, nego kao korumpirani FIFA-in dužnosnik u velikom razbijanju koruptivnog lanca u svjetskoj nogometnoj organizaciji. Borba za progon Herzogovih ubojica i mučitelja još traje, samo što ta zemlja čovjeka rođenog u Osijeku prije gotovo 80 godina danas slavi kao istaknutog mučenika ubijenog za slobodu te nacije."
Foto: Youtube
Da su se policijski batinaši nad
Herzogom bestijalno iživljavali, mrtvozorniku je bilo jasno čim mu je
ugledao tijelo: davili su ga, premlaćivali, tresli kabelima pod
naponom... Herzog je bio već 38. žrtva u nizu koja je u mučilištu
DOI-CODI- ja "počinila samoubojstvo vješanjem". Samo što je ovaj put
bila riječ o glavnom uredniku vijesti utjecajne postaje TV Cultura, bila
je riječ o neustrašivu borcu za demokraciju, pa je njegovo ubojstvo
bilo jedno previše da bi Brazilci dalje mogli šutke trpjeti teror
vojske. Vladimir Herzog se rodio 27. lipnja 1937. u Osijeku, u obitelji
hrvatskih Židova Zore i Žigmunda, jednima od rijetkih koji su 1941. na
vrijeme shvatili što im se sprema s prodorom nacističke vojne mašinerije
u Kraljevinu Jugoslaviju te su s malim Vladom na vrijeme pobjegli u
Italiju.Rat su u Italiji uspjeli preživjeti, ali su tamo doznali i to da su mu djed i baka, koji su živjeli u Banjoj Luci, ubijeni u Jasenovcu, a da su mu drugog djeda i baku vlasti NDH internirale u Auschwitz. Obitelj Herzog zato se odselila u Brazil, daleko od tragova europskog klanja. Malog Vladu su u dokumentarcu iz 2005. školski kolege opisali kao klempavog, sramežljivog, slabašnog dječarca, dozlaboga slabog apetita i krhkog zdravlja. Za njega sport nije dolazio u obzir. Ali je zato vječno vukao kojekakve knjižurine. "Bio je to ozbiljan mladić. Nikad ga nisam sreo da nije imao barem jednu knjigu pod rukom. On me je nagovorio da počnem čitati Dostojevskog", prisjetio ga se u dokumentarcu bivši kolega Ruy Ohtake. Kao punoljetan Vlado je promijenio ime u Vladimir jer to u Brazilu ipak nije zvučalo tako jako egzotično.
Foto: Youtube
Upisao je filozofiju u Sao Paolu, a početkom 1960-ih se s Mauriceom
Capovillom i Fernandom Birrijem pomalo bavio filmom, ponešto i snimio.
Birri je danas filmski redatelj svjetskoga glasa kao utemeljitelj
moderne latinoameričke kinematografije. Na odlazak mladog Vladimira
Herzoga u novinarstvo, ogorčenog korupcijom i nepravdom, navodno je
presudan bio susret s Jean-Paulom Sartreom, kad je slavni francuski
filozof posjetio Brazil 1960. I tu je počelo. Samo dva mjeseca nakon što
se 1964. oženio Clariceom, u Brazilu je dio generala proveo puč te su
mladenci pobjegli u London. Tamo su dobili obojicu sinova, Ivu i
Andriju. Vladimir se zaposlio na BBC-ju i u nekoliko godina do
savršenstva izbrusio zanat na televiziji.U domovinu su se vratili 1968. zaključivši da su se progoni u Brazilu donekle stišali. I doista, iako su ga na TV Culturi odbili kao "crvenog", uspio se zaposliti u tjedniku Vision kao novinar. Ubrzo se učlanio i u Komunističku partiju Brazila, na što mu je supruga poludjela kad je saznala.Za to da se učlanio u komuniste doznala sam samo nekoliko mjeseci prije nego što su ga ubili. Bila sam izvan sebe – stoji zapisano sjećanje Clarice na stranicama Instituta "Vladimir Herzog". Osim što je bilo opasno, prigovorila mu je da komunisti nisu za slobodu govora, za što se on zalagao, pisao te riskirao sigurnost i sebe i obitelji.Odgovorio mi je: ‘Takav je trenutak. Političko stanje u Brazilu je užasno, a trenutačno postoje samo dva organizirana pokreta koji su u stanju učinkovito se boriti protiv diktature.
Foto: Youtube
To su Crkva i Komunistička partija. Ja sam Židov. Ja očito imam samo
jednu opciju’prisjetila se njegovih riječi. Pet godina ranije, 1970.,
Vladimir Herzog još nije bio tako eksponiran, te su ga te godine, kao
novinara, čak i s BBC-jem u životopisu, napokon uzeli kao urednika na TV
Cultura, a dobio je i katedru na Sveučilištu u Sao Paolu. Studentima je
držao predavanja o kakvima se mnogi nisu usuđivali ni pomisliti. Na
televiziji je, pak, poput terijera navaljivao na teme s ruba tolerancije
režima, stalno ispitujući koliko daleko smije otići u kritici vojne
hunte koja je pobila između 400 i 500 građana, a tisuće drugih brutalno
mučila. Jedna od onih koji su gadno stradali bila je i Dilma Rousseff,
još aktualna, mada suspendirana, predsjednica Brazila.Nju su 22 dana mučili strujom i batinanjem, polomivši joj kosti i izbivši joj donju vilicu. Prethodni predsjednik Brazila, Lula da Silva, kao sindikalist je osuđen na doživotnu robiju. Sve su to bile zabranjene teme o kojima je Herzog progovarao. I tako sve do jeseni 1975. kad je besplatni režimski dnevni list Shopping News prozvao 2. program TV Culture kao "ljevičarsku utvrdu", iako je bila u vlasništvu države Sao Paulo, i "produženom rukom Ho-Ši- Mina". Optužba je bila bizarna, ali je odmah i parlamentarni zastupnik José Maria Marin u žestokom govoru u parlamentu pozvao na hitne i odlučne mjere protiv odgovornih na televiziji.
Dva tjedna poslije, 24. listopada 1975. navečer, po Herzoga su u redakciju TV Cultura došli agenti državne sigurnosti kako bi ga odveli na informativni razgovor. Vladimir je bio usred posla i obećao im je da će u njihovu centralu doći ujutro.Prije nego što će tog jutra otići rekao je majci da se ne treba ničega plašiti. Da on ništa nema za kriti – ispričao je nedavno njegov sin Ivo. No već poslijepodne služba je objavila da se Herzog objesio u ćeliji. Čak su objavili i fotografije njegova obješenog tijela. No novinar Sergio Gomes istodobno je zaglavio u toj istoj zgradi te je kasnije opisivao što se događalo.Bio sam u samici i slušao krike. Netko je urlao: ‘Tko su ti novinari? Tko su ti novinari?’, a prema zvukovima krika i udaraca znao sam što se događa, jer sam kroz to prethodno i sam prošao.
Foto: Youtube
Buka se čula cijelo jutro, a onda
je naglo nastupila tišina. Ubili su Vladu – rekao je Gomes 1992. za
glasilo novinarskog sindikata. Ispostavilo se da su ga mlatili vezanog
za stolac, gušili amonijakom, davili ga, pržili elektroškovima...
Vladimir Herzog je nakon nekoliko sati torture podlegao. S njegovom
smrću u Brazilu nastao je kaos. Da fućka na bezočno objašnjenje vojne
policije o samoubojstvu, židovska zajednica pokazala je već najavom da
će ga pokopati uz posebne počasti posred groblja. Samoubojice su, inače,
pokapali uz rub. Nadalje, katolički kardinal Paulo Evaristo Arns
povodom ubojstva pozvao je u svoju katedralu rabina Henryja Sobela i
prezbiterijanskog poglavara Jamesa Wrighta kako bi održali zajedničko
bogoslužje za Vladimira Herzoga.Kardinal je, doduše, i ranije bio u sukobu s huntom, zbog ranijih ubojstava, kao i zbog mučenja svećenika, ali je sad krenuo u otvoreni rat. Na misi se okupilo 8000 ljudi unatoč prijetnji privođenjem. Na misi se otvoreno govorilo o ubijenom kao o onome "koji je zalaganje za ljudska prava u Brazilu učinio iznova legitimnima", a puno nakon pada diktature kardinal je otišao još i dalje: "Vladimir Herzog je označio početak kraja mučenja, cenzure, proizvoljnog zatvaranja i ubojstava". Prosvjede i okupljanja povodom njegove smrti vlasti više nisu imale hrabrosti sprečavati. Navodno je sam general Ernesto Geisel u tom trenutku odlučio zaustaviti najgore ispade divljanja najtvrđih pripadnika vojne hunte, samo što se nije usuđivao djelovati naglo kako ne bi došlo do građanskog rata.
Foto: Youtube
Ipak, Brazil je od tog trenutka
krenuo u polaganu demokratizaciju, koja je 1985. dovela do ukidanja
vojne vlasti. Prvu tužbu protiv odgovornih za Herzogovo ubojstvo iz
1992. brazilsko tužiteljstvo odbilo je uz zaključak da bi to bilo
protivno zakonu o amnestiji. Drugu je odbilo zbog zastare. Tako se došlo
do 2013., godine uoči održavanja Svjetskog prvenstva u nogometu u
Brazilu. Ivo Herzog pokrenuo je inicijativu da se pravdi privede José
Maria Marin, onaj parlamentarac koji je 1975. pozvao na progon urednika
TV Culture, a koji je tada držao i takve pozicije u državi Sao Paulo s
kojih je bio direktno odgovoran za Herzogovo ubojstvo.Godine 2013. taj je čovjek bio predsjednik Brazilske nogometne konfederacije i kao takav glavni dužnosnik za organizaciju SP-a. U napadima na njega Ivi Herzogu pridružio se i Romario. José Maria Marin je naposljetku 2015. završio pod istragom, ali ne zbog ubojstva 40 godina ranije, nego kao korumpirani FIFA-in dužnosnik u velikom razbijanju koruptivnog lanca u svjetskoj nogometnoj organizaciji. Borba za progon Herzogovih ubojica i mučitelja još traje, samo što ta zemlja čovjeka rođenog u Osijeku prije gotovo 80 godina danas slavi kao istaknutog mučenika ubijenog za slobodu te nacije."
"HRVATI NA PET KONTINENATA" – ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI!
NEZAVISNA KOALICIJSKA LISTA
"HRVATI
IZ ISELJENIŠTVA"
XI.
IZBORNA JEDINICA
Prema Izbornom zakonu Republike Hrvatske naša nezavisna koalicijska lista za XI. izbornu jedinicu biti će upisana na izbornu listu za parlamentarne izbore 2016. pod rednim brojem kao "Neovisna lista":
redni
broj. NEOVISNA LISTA
- Dražen Katić
- ime i prezime kandidatkinje/kandidata
- ime i prezime kandidatkinje/kandidata……i tako do posljednjeg kandidata na listi
Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,
Nezavisna
koalicijska lista "HRVATI
IZ ISELJENIŠTVA"
izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj
2016. sa svojim predizbornim programom!
PREDIZBORNI
PROGRAM NEZAVISNE KOALICIJSKE
LISTE
PREZENTIRA
4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO
ŠTO SLIJEDI:
A) Ekonomsko područje
1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila.
2.
Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa
u Republici Hrvatskoj„!
Jačanje
seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma,
planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje
zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog
turizma: "TourCert",
"European Ecolabel",
"EarthCheck"
i "The Green Kay"!
Uvođenje
u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne
stvarnosti"!
Korisnicima
našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera,
biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće
festivale putem 3D
naočala koje poslužuju "programi"
virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva
kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ)
koji prodaju "godišnje odmore"!
3.
Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u
Republici Hrvatskoj„!
Pokretanje
projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog
uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu
proizvodnju povrća i ribe!
Jačanje
pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog
pčelarstva" (Na vrhu općinske
zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!
4.
Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„!
Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu
industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i
robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za
burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.
5.
Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u
Republici Hrvatskoj, odnosno
Industrije bazirane na 3D printanju iz
karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku
industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku
industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“
i „inteligentna odjeća"!.
6.
Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„
prioritetno za hrvatske investitore iz
Iseljeništva i
Domovine.
S
jačanjem BDP-a Republike Hrvatske
postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije"
prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd.
koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga
biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati
tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko
vlasništvo Države Hrvatske
(najmanje 51% dioničkog udjela)!
S
jačanjem
BDP-a Republike Hrvatske postupno
kupovati certificirane zlatne poluge s
ciljem ponovnog
stvaranja "Državnih rezervi
zlata
Republike Hrvatske" kao
temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve
Republike Hrvatske su rasprodane!
S
jačanjem BDP-a Republike Hrvatske
početi vraćati "Državni dug
Republike Hrvatske" te tako
sistematski smanjivati visinu kamate na dug
koju svaki mjesec plaćamo. Republika
Hrvatska je upala u dužničko
ropstvo!
7.
Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta
sa
tvrtkama i institucijama u
Republici Hrvatskoj.
Povezivanje
teorije i prakse posebice u područjima
inovativnih i modernih
tehnologija te
softwera, vertikalne poljoprivrede,
kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog
pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening,
recyclinga i remanufactoringa!
B)
Ekološko područje
1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Postavljanje
fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao
"Povlašteni proizvođači
električne energije", ali i
postavljanje "potpuno autonomnih
solarnih sustava" za osobne
potrebe, odnosno potrebe zajednica!
Proizvodnja
i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)"
na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao
turistička atrakcija!
Republika
Hrvatska uvozi 50% električne energije za
osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se
obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične
energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda,
vjetar i biomasa)!!!
2.
Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima
Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje
dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!
3.
Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam
(električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te
električna plovila i brodice).
Uvođenje
"CAR2GO projekta" u velike hrvatske
gradove. Projekt se odnosi na električne automobile
koji stoje na usluzi građanima!
4.
Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i
stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također
pojačano subvencioniranje istih kroz
fondove Europske unije.
5.
Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom
moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici
Hrvatskoj!
6.
Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija
na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora
pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim
ili stranim ponuđačima.
"Reprivatizacija
prodanih izvora", odnosno
kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili
općine! Voda pripada hrvatskom narodu!
7.
Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“
zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!
C)
Socijalno područje
1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!
1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!
Za
inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn
umirovljenici plaćaju 40% poreza.
S
porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na
inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20%
poreza na inozemne mirovine oporezivati
sve umirovljenike.
Najniže
inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske)
osloboditi plaćanaj poreza.
2.
Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim
školama!
3.
Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina
u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!
4.
Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama
i univerzitetima u svijetu.
Uključivanje
hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!
5.
Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu
praksu (Praktikum) u
vodeće europske tvrtke i institucije.
Posebice
tvrtke i institucije u njemačkoj
pokraini Baden-Württemberg:
Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl,
Simens, Kärcher,
Alcatel, Mahle, Würth,
ZÜBLIN, UPS
Ditzingen, BW Bank,
Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV,
DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel,
Deutsche Touring, Univerzität
Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke
Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih
tvrtki (institucija) u široj okolici
Stuttgarta!
6.
Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja
elektroničke pismenosti i digitalizacije te
zamjene za „preskupe školske udžbenike“!
7.
Jačanje volonterskih organizacija i
volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Startanje
"Masovnih
volonterskih projekata"
posebice u području sezonskog turizma
i sezonske
berbe u poljoprivredi!
Volontere
se u ovom smislu smatra zaposlene osobe,
umirovljenike ali i učenike
i studente koji
dio svog slobodnog
vremena dobrovoljno provode "besplatno"
pomažući zajednici.
D)
Političko područje
1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u 19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!
1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u 19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!
2.
Ukidanje „preskupih i nelikvidnih
20 Županija (15 od 20 posluju
u minusu)“, te uvođenje „Pet
hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu
Republike Hrvatske!
Otvaranjem
novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i
sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija.
Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena"
adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.
U
potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika
županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski
aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti
županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!
3.
Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i
parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!
4.
Organizirano učenje
hrvatskog jezika (kampovi)
za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.
5.
Jačanje političkih
prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj!
Nakon
Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u
povijesti živi više Hrvata izvan Domovine Hrvatske nego u njoj!
Državni
ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "MINISTARSTVOM
ISELJENIŠTVA"!
Uvesti
jednak broj
saborskih zastupnika za iseljeništvo (u
XI. izbornoj
jedinici)
kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno
svesti broj saborskih zastupnika na
maksimalno 10 po svakoj izbornoj
jedinici!
6.
Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje
službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!
7.
Jačanje opstojnosti
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!
PREDIZBORNA
KAMPANJA NEZAVISNE
KOALICIJSKE
LISTE
"HRVATI
IZ
ISELJENIŠTVA"
KOŠTATI ĆE POREZNE OBVEZNIKE REPUBLIKE
HRVATSKE
0 (NULA)
KUNA!
NEĆEMO
TRAŽITI POVRAT ULOŽENIH FINANCIJSKIH
SREDSTAVA
!
Gore
četiri navedena
područja ekonomskog razvoja Republike
Hrvatske 80% su sažetak tema koje su
objavljene u mojim izdanim knjigama
iz područja realne
ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te
socijalne pravednosti, kao
što slijedi:
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
4.
"Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015,
Stuttgart,
Njemačka, Peleman Industries NV
MOJ
ŽIVOTOPIS:
Rođen
sam 1969. godine u Dugoj Resi u radničkoj obitelji. Osnovno i
srednje školovanje završio sam u Dugoj Resi i Karlovcu, a studije u
Zagrebu. Po zanimanju sam diplomirani inženjer. Magistrirao sam
poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (znanstveni
studij).
Kao
hrvatski dragovoljac sudjelovao sam u
Domovinskom ratu od 1991.-1993. godine.
Nakon
završenih studija radio sam u Republici
Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj.
Bio
sam zaposlen kao državni službenik u Zagrebu (MUP RH) te radio u
Gradskom arhivu u Stuttgartu. Radio sam u različitim tvrtkama na
području sigurnosti, trgovine, prodaje, financija, investicija
te području energetike.
Danas
se bavim savjetovanjem i održivim razvojem.
Od
1999. godine živim u Stuttgartu, te redovito posjećujem Domovinu.
Katolik
sam i vjernik.
U
slobodno vrijeme slikam, fotografiram,
igram šah i družim se s prijateljima.
Od
2002. godine član sam organizacije „SOS
Kinderdorf e.V.“ koju redovito
financijski pomažem.
- „UVNT GRUPPE“ - Inicijativa za održivi razvoj, volonterski rad od 2007. godine
- „Merlin Stuttgart e.V.“ - Kulturno društvo, volonterski rad od 2013. godine
- „Lichter-Bilder-Schau“ - Umjetničko-socijalni projekt, volonterski rad od 2014. godine
- „POSLOVNI USPJEH", "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA" – Facebook grupe, Moderiranje i Co-Moderiranje grupa od 2012. godine
- Udruga "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI e.V." - kulturno-političko društvo (Förderung der Heimatpflege und Heimatkunde, Stuttgart), volonterski rad od lipnja 2016. godine – "Udruga je u osnivanju"!
Poštovano
Hrvatsko iseljeništvo,
kao
Vaši zastupnici u Hrvatskom Saboru voditi ćemo brigu o Hrvatskom
iseljeništvu na svih 5 kontinenata, boriti se za politička prava
Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj, boriti se za "spajanje
Iseljene i Domovinske Hrvatske"te se boriti za
ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku!
Ako
ste u našem programu razvoja i modernizacije Domovine Hrvatske
prepoznali Sebe i Svoje želje, Svoja nastojanja i težnje, tada nas
na nadolazećim parlamentarnim izborima 2016. podržite Vašim
glasom!
Izborni
zakon Republike Hrvatske nalaže da naša nezavisna koalicijska lista
"HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" bude evidentirana kao "Neovisna
lista". Pod tim imenom ćete nas pronaći na glasačkoj
listi za XI. izbornu jedinicu kao što primjer prikazuje:
redni
broj. NEOVISNA LISTA
- Dražen Katić
- ime i prezime kandidatkinje/kandidata
- ime i prezime kandidatkinje/kandidata……i tako do posljednjeg kandidata na listi
Otvaram diskusiju o navedenom programu nezavisne koalicijske liste „HRVATI IZ ISELJENIŠTVA". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.
VAŽNA
NAPOMENA:
Za
slijedeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj 2016. tražimo
koalicijske partnere za XI. izbornu
jedinicu! Prijaviti se mogu istinske
Domoljubne političke stranke te istinske
Domoljubne nezavisne liste. Predizborni program je za
svakog koalicijskog partnera u potpunosti isti, a dobija se nakon
potpisanog koalicijskog ugovora. Također svaki koalicijski partner
nakon potpisanog ugovora dobija predizbornu prezentaciju u
power pointu koju je izradila nezavisna lista "ZAUVIJEK
VJERNI DOMOVINI". Izrada predizbornog programa te
predizborne prezentacije sa dopunama i izmjenama trajala je oko 2
godine.
Upravo
prije 2 godine u Stuttgartu je stasala ideja o borbi Hrvatskog
iseljeništva za svoja prava u Domovini Hrvatskoj te ideja o borbi
Hrvatskog iseljeništva zajedno s Domovinskom Hrvatskom za ekonomski
snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku.
Nezavisna
lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" je prije 2 godine
utemeljena u Stuttgartu (Njemačka). Našom nezavisnom listom
upravlja GLAVNI ODBOR NEZAVISNE LISTE koji demokratskim
glasanjem (1 član – 1 glas) donosi sve odluke.
Članovi
GLAVNOG ODBORA nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"
su:
1.
Josip Mayer
2.
Dijana Vogrinc
3.
Krešo Talanga
4.
Dražen Katić
Poštovane
Domoljubne političke stranke, poštovane Domoljubne nezavisne liste
iz Domovine i Iseljeništva
*
ako predizborni program koji je izradila nezavisna lista "ZAUVIJEK
VJERNI DOMOVINI" u 28. točaka, kao što je Domovina Hrvatska
("bila") 28.
članica Europske unije smatrate realnim, kvalitetnim i ako se možete
identificirati s našim
programom,
*
ako nezavisnu listu "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" vidite
kao političkog saveznika u XI. izbornoj
jedinici na slijedećim parlamentarnim
izborima 2016., tada
nam se bez
ustezanja obratite na slijedeću e-mail adresu:
Napišite
par rečenica (maksimalno ½ A4 teksta) te ukratko opišite Vašu
političku stranku, odnosno Vašu nezavisnu listu. Ja ću Vaš e-mail
proslijediti ostalim članovima GLAVNOG ODBORA te ćete u kratkom
roku dobiti pismeni odgovor!
Prijave
"5 minuta prije 12" nećemo uvažavati!
Lijep
pozdrav iz Stuttgarta, uz
ZAUVIJEK
VJERNI DOMOVINI
Dražen
Katić / Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"
Nezavisnu
koalicijsku listu za XI. izbornu jedinicu "HRVATI IZ
ISELJENIŠTVA" čine za sada slijedeći
koalicijski partneri:
*
Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"
*
Hrvatska nezavisna lista Subotica (Hrvati
Vojvodine)
*
*
*
*
*
*
*
U
nezavisnu koalicijsku listu "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"
možemo primiti još samo 7
Domoljubnih političkih stranaka / Domoljubnih nezavisnih
lista!
Pozicioniranje
koalicijskih kandidata na koalicijskoj listi slijedi po datumu
potpisivanja koalicijskog ugovora. Shodno navedenom nemojte čekati
zadnju sekundu! Izbori su na pragu i naša predizborna kampanja je u
punom tijeku!
Da
li ćete pripadati onima koji neće preći predizborni prag ili ćete
pripadati našoj zajedničkoj koalicijskoj listi koja ima čvrsti
cilj sudjelovati u izvršnoj vlasti te promjeniti krivu politiku koja
je vođena zadnjih 25 godina jedino ovisi o Vama!
P.S.
Do raspisivanja parlamentarnih izbora 2016. u Republici
Hrvatskoj primamo koalicijske ponude istinskih Domoljubnih
političkih stranaka u RH, kao i istinskih Domoljubnih nezavisnih
lista, također i za sve druge izborne jedinice u RH!
Primamo
ponude za kandidate naše nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI
DOMOVINI" za svih 12 izbornih
jedinica. Kandidati moraju ispunjavati
kriterij istinskog hrvatskog
Domoljublja!
Nacionalnost
kandidata nije kriterij kandidature.
Ponude
na E-mail: drazen.katic@web.de
Suvremena hrvatska keramika u Argentini!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "croexpress.eu", 17.06.2016
http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=8698
"Izložbu Suvremena hrvatska keramika u nedjelju 10. srpnja 2016. svečano je otvorio gospodin Zvonko Šolaja, prvi tajnik Veleposlantva Republike Hrvatske u Argentini.
Izložba je postavljena u Hrvatskom domu u Buenos Airesu, zahvaljujući velikom zalaganju i potpori Fra. Jose Peranića, Hrvatskog pjevačkog zbora Jadran, gospođe Jelene Nadinić, gospodina Iva Puchesa i gospođice Nevene Martinović.
Izložena su djela sljedećih likovnih umjetnika:
Vedrana Balković, Suzana Baljak, Štefanija Baranašić, Andrea Bassi, Lidia Boševski, Ivančica Cvitić Znidarčić, Kornelija Dretar, Nadica Eichhorn, Đurđica Horvat, Ana Hutinec, Krešimir Ivček, Marinko Jelača, Margareta Krstić, Sanja Lovrenčić, Orjenka Mirjan, Nataša Ninić, Bruno Paladin, Ivana Petan, Valerija Polanec, Boris Roce, Hanibal Salvaro, Marina Tudjina Badurina, Iva Višković i Ivančica Vončina.
Uz keramička djela izložene su i 34 fotografije koje su izabrale turističke zajednice Dubrovnika, Hvara, Opatije, Istre, Karlovca, Vukovara i Zagreba te Nacionalni parkovi Brijuni i Plitvice i koje su pružile potporu realizaciji izložbe.
Kako je zanimanje za Hrvatsku u Argentini znatno, to su fotografije bile prethodno izložene krajem svibnja u izložbenom prostoru Instituto Municipal de Ceramica de Avellaneda, koji dnevno ima više stotina posjeta.
Posebna zahvala ide Stelli Hubmayer koja se brinula za publicitet izložbe i snimanje otvaranja.
Izložba je organizirana uz potporu:
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentini
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Centro Católico Croata 'San Nicolás Tavelic' Buenos Aires
El Hogar Croata S.A. Buenos Aires
Centar za vozila Hrvatske, Zagreb
Školska knjiga, Zagreb
Domus Cargo, Zagreb
El Hogar Croata S.A. Buenos Aires
Nacionalni park Brijuni
Nacionalni park Plitvice
Turistička zajednica Istre
Turistička zajednica grada Dubrovnika
Turistička zajednica grada Hvara
Turistička zajednica grada Karlovca
Turistička zajednica grada Opatija
Turistička zajednica grada Vukovara
Turistička zajednica grada Zagreba
Organizatori izložbe:
Likovni art dizajn centar LADICA, Zagreb i Hrvatski pjevački zbor Jadran, Buenos Aires"
http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=8698
"Izložbu Suvremena hrvatska keramika u nedjelju 10. srpnja 2016. svečano je otvorio gospodin Zvonko Šolaja, prvi tajnik Veleposlantva Republike Hrvatske u Argentini.
Izložba je postavljena u Hrvatskom domu u Buenos Airesu, zahvaljujući velikom zalaganju i potpori Fra. Jose Peranića, Hrvatskog pjevačkog zbora Jadran, gospođe Jelene Nadinić, gospodina Iva Puchesa i gospođice Nevene Martinović.
Izložena su djela sljedećih likovnih umjetnika:
Vedrana Balković, Suzana Baljak, Štefanija Baranašić, Andrea Bassi, Lidia Boševski, Ivančica Cvitić Znidarčić, Kornelija Dretar, Nadica Eichhorn, Đurđica Horvat, Ana Hutinec, Krešimir Ivček, Marinko Jelača, Margareta Krstić, Sanja Lovrenčić, Orjenka Mirjan, Nataša Ninić, Bruno Paladin, Ivana Petan, Valerija Polanec, Boris Roce, Hanibal Salvaro, Marina Tudjina Badurina, Iva Višković i Ivančica Vončina.
Uz keramička djela izložene su i 34 fotografije koje su izabrale turističke zajednice Dubrovnika, Hvara, Opatije, Istre, Karlovca, Vukovara i Zagreba te Nacionalni parkovi Brijuni i Plitvice i koje su pružile potporu realizaciji izložbe.
Kako je zanimanje za Hrvatsku u Argentini znatno, to su fotografije bile prethodno izložene krajem svibnja u izložbenom prostoru Instituto Municipal de Ceramica de Avellaneda, koji dnevno ima više stotina posjeta.
Posebna zahvala ide Stelli Hubmayer koja se brinula za publicitet izložbe i snimanje otvaranja.
Izložba je organizirana uz potporu:
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentini
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Centro Católico Croata 'San Nicolás Tavelic' Buenos Aires
El Hogar Croata S.A. Buenos Aires
Centar za vozila Hrvatske, Zagreb
Školska knjiga, Zagreb
Domus Cargo, Zagreb
El Hogar Croata S.A. Buenos Aires
Nacionalni park Brijuni
Nacionalni park Plitvice
Turistička zajednica Istre
Turistička zajednica grada Dubrovnika
Turistička zajednica grada Hvara
Turistička zajednica grada Karlovca
Turistička zajednica grada Opatija
Turistička zajednica grada Vukovara
Turistička zajednica grada Zagreba
Organizatori izložbe:
Likovni art dizajn centar LADICA, Zagreb i Hrvatski pjevački zbor Jadran, Buenos Aires"
INDIKATOR – "POBOLJŠANJE SOCIJALNIH, SPORTSKIH I SLOBODNIH AKTIVNOSTI ZA DJECU I OMLADINU"
Mjeri
se u godišnjem proračunu za djecu i omladinu u odnosu na ukupni
godišnji proračun općine ili županije.
Djeca
su budućnost. Ona osiguravaju stabilnu ekonomiju, napredak,
opstojnost mirovinskog i socijalnog sistema . Održivi razvoj se
temelji na glavnom postulatu "Međugeneracijske solidarnsti"!
Kontinuirani tehnički i znanstveni napredak naše civilizacije ne
smije dovesti u pitanje opstojnost budućih generacija. Neobnovljive
resurse (sirovine) koje danas trošimo pripadaju budućim
generacijama, a sadašnja generacija je svoje sirovine već potrošila
80. godina. Međutim o potrošnji resursa se nerado govori te njihova
eksploatacija ide do krajnjih granica.
U
Baden-Württembergu je 2000. godine za djecu i mlade izdvojeno 4,5%
pokrainskog proračuna. U 2012. godini je izdvojeno 3,8%.
Slijedeća
tabela nam prikazuje broj novorođene djece u zemljama Europske unije
u 2013. godini (Statista.com):
- Francuska – 810.820
- Velika Britanija – 782.089
- Njemačka – 685.000
- Italija – 514.308
- Španjolska – 424.494
- Poljska – 369.576
- Rumunjska – 176.013
- Nizozemska – 171.341
- Belgija – 125.606
- Švedska – 113.593
- Česka Republika – 106.751
- Grčka – 94.146
- Mađarska – 91.000
- Portugal – 82.787
- Austrija – 79.330
- Irska – 68.930
- Belgija – 66.578
- Finska – 58.134
- Danska – 55.873
- Slovačka – 54.823
- Hrvatska – 39.939
- Litva – 29.885
- Slovenija – 21.111
- Letonija – 20.596
- Estonija – 13.531
- Cipar – 9.290
- Luksemburg – 6.115
- Malta – 4.032
Novorođena
djeca u Europskoj uniji su budući političari, znanstvenici,
učitelji, poljoprivrednici, liječnici, inženjeri, građevinari.
Upravo najmlađe generacije da bi se normalno razvijale i imale
kvalitetno djetinjstvo moraju imati na ponudi mnogobrojne socijalne,
sportske i slobodne aktivnosti.
Pošto
je u Republici Hrvatskoj veliki dio mladih nezaposlen indikator
"Poboljšanje socijalnih, sportskih i slobodnih aktivnosti za
djecu i omladinu" igra važnu ulogu za mlade. Poželjno je da
općine i županije u godišnjem proračunu osiguraju dostatna
sredstva za tu svrhu. Štedjeti na djeci i omladini je
najlošiji način štednje. Investicija u djecu i omladinu je
najbolja investicija koju možemo učiniti. Ta investicija
nam se u budućnosti sigurno vraća, a nerijetko i u daleko uvećanom
iznosu.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
četvrtoj knjizi “ODRŽIVA
EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u veljači 2015.
godine, a danas je knjiga dostupna
na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće
"Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske
Dražen Katić
Pretplati se na:
Postovi (Atom)