Tekst je citiran iz online portala"Jutarnji.hr", dana 22.06.2015,
"Koliko god nama život u Hrvatskoj bio preskup, razina cijena u našoj
zemlji, pokazuje novo istraživanje euro-statističara, i dalje je među
nižima u EU.
Naime, prema podacima Eurostata, razina cijena potrošačkih roba i
usluga u Hrvatskoj lani je bila otprilike za trećinu ispod prosjeka na
razini Unije. S cjenovnom razinom od 67 posto, Hrvatska se našla tek na
22. mjestu među 28 članica EU, a niže cijene nego u našoj zemlji bile su
samo u Češkoj, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Robe
i usluge u ostalim članicama EU, uključujući i susjednu Sloveniju, bile
su, u načelu, više nego u nas.
Najdublji džep treba imati u Danskoj, najskupljoj članici Unije, u
kojoj razina cijena za 38 posto premašuje prosjek EU, što znači da su
troškovi života u njoj dvostruko viši nego u Hrvatskoj. Slično je i u
ostalim skandinavskim zemljama, a za njima slijede Velika Britanija i
Irska, koja posljednjih godina sve više privlači hrvatske iseljenike.
Unatoč tome, Hrvati nemaju razloga za slavlje. Ako se uzme u obzir
dohodak kojim raspolaže prosječno hrvatsko kućanstvo, onda su cijene u
nas, upozoravaju stručnjaci, previsoke.
- Cijene u Hrvatskoj su zapravo puno veće nego što bi se očekivalo s obzirom na našu razvijenost - kaže
Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.
- Privid je da mi stojimo dobro na europskoj cjenovnoj ljestvici. U
stvari, stojimo jako loše s obzirom na kupovnu moć naših građana.
Prosječna kupovna moć kod nas je nešto iznad 5.000 eura, a prosjek na
razini EU je 12.000 eura, dok u Njemačkoj doseže čak 22.000 eura -
poručuje
Boris Vukelić, trgovac i donedavni predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).
Posljedice slabe kupovne moći hrvatskih građana trgovci, ističe
Vukelić, svakodnevno osjećaju. Iako posljednjih mjeseci bilježe blagi
rast potražnje, ona je i dalje slaba i uglavnom se svodi na kupnju
najosnovnijih proizvoda. Posebno ih brine odljev hrvatskih kupaca prema
zemljama u okruženju - Srbiji, BiH i Mađarskoj, u kojima su cijene niže.
Taj je trend posebno izražen u Slavoniji.
- Sve se to jako loše odražava na tamošnje trgovce, ali i na državni proračun - ističe Vukelić.
Iako su nam cijene, u načelu, prilično niže od prosjeka Unije, velike
su razlike među grupama proizvoda. Tako su primjerice, hrana i
bezalkoholna pića, što je i najveća stavka u proračunima hrvatskih
obitelji, ovdje samo za desetinu niže od prosjeka EU. Kada se usporede s
cijenama u drugim članicama Unije, proizlazi da je hrana u Hrvatskoj
tek za nijansu jeftinija nego u znatno razvijenijoj Španjolskoj.
Sličan omjer cijena u Hrvatskoj i EU imaju i prijevozna sredstva,
koja su nas za 11 posto ispod prosjeka u EU. Ni odjeća ne odstupa
bitnije od prosjeka Unije, budući da je samo za 14 posto jeftinija.
Pojedini proizvodi, poput televizora, DVD playera, kamera, računala i
ostalih elektroničkih proizvoda, u Hrvatskoj su čak i skuplji od
prosjeka EU, i to za pet posto, pokazuje istraživanje Eurostata. S druge
strane, cijene alkohola i duhanskih proizvoda, kao i hotelskih i
restoranskih usluga, u Hrvatskoj su i dalje znatno ispod Unijina
prosjeka. Upravo bi cijene tih roba i usluga, tvrde analitičari, u
budućnosti mogle najviše poskupiti.
- Cijene duhanskih proizvoda, alkohola, elektronike i sličnih roba
vjerojatno će nastaviti rasti i usklađivati se s EU-om, prije svega zbog
povećanja trošarina. Rast cijena može se očekivati i kod hotelskih i
restoranskih usluga, zbog jačanja potražnje i ulaganja u povećanje
njihove kvalitete. No, zbog krize i pada standarda, kod drugih roba i
usluga teško je očekivati rast - zaključuje Lovrinčević.
Najniže cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU ima Poljska,
alkohol i cigarete najjeftiniji su u Bugarskoj, odjeća u Mađarskoj, a
prijevozna sredstva u Češkoj. Češka i Poljska imaju i najniže cijene
elektronike, dok su hotelske i ugostiteljske usluge najjeftinije u
Bugarskoj, pokazuje cjenovni ‘rengen’ euro-statističara.
Još niže cijene su u zemljama zapadnog Balkana, u kojima one, u
načelu, dosežu jedva polovicu prosjeka EU. Znatno jeftinija od EU je i
Turska."
KOMENTAR:
Ako
usporedim cijene u Stuttgartu i u Republici Hrvatskoj mogu reci da su
podjednake. Medjutim potrosacka kosarica se kupuje od osobnog dohodka. Dok u Njemackoj samo 1/5 dohodka ide za hranu u Republici Hrvatskoje je
to 1/3 ili cak 1/2. i to je oduvijek bilo tako. Ja sam rodjen i odrastao
u radnickoj obitelji. Moji roditelji su uvijek gotovo pola place davali
za prehranu i rezije. I danas nije bolja situacija u radnickim
obiteljima. Medjutim nije to najalarmantnija stvar.
Alarm pocinje
zvoniti kada pogledamo kakva je potrosacka kosarice hrvatskih
umirovljenika sa minimalnim mirovinama. Moja je mama gotovo cijeli radni
vijek provela u Pamucnoj industriji. Vrijedno je radila i
otisla u zasluzenu mirovinu koja danas iznosi nesto manje od 1600 kn. Kada plati rezije ca. 600 kn, hranu, sto na kraju ostaje? 1-2 kave
mjesecno, a moraju se kupiti i drva za zimski ogrijev. To je stavka po
kojoj se Republika Hrvatska mora sramiti, sramiti ne samo u zemlji, vec i
izvan nje. Danas treca generacija zivi na rubu egzistencije. Branitelji
sa minimalnim mirovinama, skrbi ili socijalnom pomoci zive jos losije.
Politicarima koju su u zadnjih 25 godina od Republike Hrvatske napravili
sirotinjsku europsku cetvrt porucio bih da pogledaju okolo sebe. Sve
sto je u zadnjih 50 godina napravljeno, napravila je treca generacija
koja jedva prezivljava od danas do sutra. Treca generacija je te
danasnje politicare skolovala, omogucila im posao i dobar zivot. Politicari su zaboravili na to i misle da su im sve privilegije koje
uzivaju pale sa neba. Neka ubace u google "medjugeneracijska
solidarnost" i procitaju sve o toj temi.
Postovane Hrvatice i Hrvati, iz
revolta prema ponizenju i osiromasenju hrvatskog naroda u Domovini i
izvan nje nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na nadolazece parlamentarne
izbore sa 28 tocaka svog programa. Vise o nasem programu mozete vidjeti
pod slijedecim linkom. Zauvjek vjerni! Drazen Katic
