Indikatori ekološke komponente

INDIKATOR - "VOLUMEN MOTORIZIRANOG OSOBNOG PROMETA"

Mjeri se u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika. Ne uključuju se mopedi, električni bicikli i sl. Povećanjem broja osobnih automobila povećava se i korištenje zemljišta za parkirne prostore, emisija ugljičnog dioksida, buka itd. U "Baden-Württembergu" je do 2005. godine broj osobnih vozila na 1.000 stanovnika rastao, ali se u narednim godinama počeo smanjivati. Tako je 2012. godine u Baden-Württembergu bilo oko 600 osobnih automobila na 1.000 stanovnika.

Što je dovelo do pojave smanjenja broja osobnih automobila na 1.000 stanovnika od 2005. do danas?

Smatram da je razvoj ekološke svijesti zadnjih godina doprinio smanjenju broja osobnih automobila. Pored toga vrlo važnu ulogu su odigrale mnogobrojne alternativne ponude koje zamjenjuju posjedovanje osobnog automobila kao npr.:

• rent-a-car
• car sharing
• car2go

Razvojem ekološke svijesti ljudi korištenje osobnog automobila zamjenjuju gradskim prijevozom, električnim biciklom, pedelecsom ili pješačenjem. U gradovima Štutgartu i Ulmu građanima stoji na raspolaganju "car2go" projekt. U samom Štutgartu je građanima svakodnevno dostupno 400 električnih smartova sa besplatnim parkirnim mjestima. Čak je i dugogodišnji glavni gradonačelnik grada Štutgarta prof.dr. Wolfgang Schuster korisnik "car2go" projekta i ne posjeduje vlastiti osobni automobil. Posjedovanje ili ne posjedovanje osobnog automobila nije uvijek stvar statusa ili financija. Ekološka svijest je u nekim slučajevima presudna. Mi danas u velikim gradovima u prosjeku koristimo osobni automobil 5%, a 95% ostaje parkiran u garaži ili na parkiralištu. To je još jedna stavka koja mnoge ljude odbija od posjedovanja osobnog automobila, te potencira korištenje alternativnih mogućnosti.
Godinama sam koristio osobni automobil u Štutgartu i paralelno kupovao svaki mjesec mjesečnu kartu za javni prijevoz. Motiv kupovine mjesečne karte je bio da mi je do centra grada trebalo 5-10 minuta vožnje automobilom, a traženje slobodnog parkirnog mjesta je trajalo i do pola sata. Ponekad mi je umjesto 5-10 minuta vožnje automobilom od centra grada do stana trebalo i do 60 minuta. Razlog je bio velika gužva na cesti. Automobilom sam vozio daleko sporije nego da idem pješice. Pored svega navedenog automobil sam koristio samo jednom tjedno za odlazak u kupovinu ili obavljanje drugog posla. Nakon toga sam odlučio kupovati mjesečnu kartu za javni prijevoz. Na posao i u grad sam tada odlazio javnim prijevozom, dok je automobil stajao na parkiralištu.
Uvijek sam bio veliki obožavatelj lijepih automobila. Grad Štutgart ima dvije automobilske industrije: Daimler AG i Porsche AG. Grad je prepun skupocjenih osobnih automobila. Međutim kada zbrojite sve troškove koji nastaju posjedovanjem vlastitog osobnog automobila (kojeg vrlo rijetko koristite) možete shvatiti zašto je trend u Baden-Württembergu krenuo u pravcu korištenja alternativnih mogućnosti osobnog prijevoza.
Osobni automobil je oduvijek bio i ostati će vrlo važan statusni simbol. U Republici Hrvatskoj je posjedovanje osobnog automobila također statusni pokazatelj. Čak i bolje stojeće tvrtke i državna uprava kupuju skupocjene automobile da bi prezentirale svoj status. Nerijetko u našoj zemlji u familijama postoje i dva osobna automobila. Republika Hrvatska nema automobilsku industriju, izuzevši pojedinačnu maloserijsku proizvodnju električnih automobila (tvrtke Rimac i Dok-Ing). Međutim ljubav prema osobnim automobilima nije ništa manje nego kod Nijemaca.

"Broj ukupno registriranih cestovnih vozila u Hrvatskoj 2013. iznosio je 1.902.630, što je za 0,4 posto više u odnosu na 2012. godinu, pri čemu je broj prvi put registriranih vozila porastao za 15,3 posto, na 67.511, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pritom je broj registracija osobnih vozila porastao za 0,2 posto, na 1.448.299. Broj prvi put registriranih osobnih vozila u 2013. iznosio je 46.563, što u odnosu na 2012. predstavlja porast za 14,1 posto.

U vlasništvu fizičkih osoba je 1.302.376 osobnih vozila, a od toga ih je lani 32.038 registrirano prvi put.“ http://www.banka.hr/hrvatska/porastao-broj-registriranih-vozila-u-hrvatskoj

Gornje citirani tekst govori o porastu broja osobnih automobila u 2013. godini u odnosu na prethodnu godinu. Republika Hrvatske još nema toliko rasprostranjenu alternativnu ponudu posjedovanju osobnog automobila. S vremenom će se širiti elektromobilitet, pa se može očekivati u slijedećim godinama u našoj zemlji slični projekti poput „car sharinga“ i „car2go“.

Posljednjih godina zamjetio sam osjetno jačanje ekološke svijesti građana naše zemlje, pa je za pretpostaviti u budućnosti i povećanje javnog (gradskog) i željezničkog prijevoza putnika, te korištenje bicikala, električnih automobila, te pješačenje. 

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

OVO JE UŽASNO 17.000 djece u Hrvatskoj je gladno + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Danas.hr", dana 11.06.2015

"Broj gladne djece u Hrvatskoj popeo se na 17.000. Potvrdila je to ministrica Milanka Opačić. Vlada je stoga osigurala 17,5 milijuna kuna kako bi u jesen sva djeca imala obrok u školi.

Ministrica Milanka Opačić potvrdila je za Dnevnik Nove TV da je u Hrvatskoj 17 tisuća djece koja nemaju za obrok u školi.

Iako su službene procjene bile da u Hrvatskoj gladuje 10.000 djece, brojka je gotovo dvostruko veća. Za njih je od jeseni osigurano 17,5 milijuna kuna, a ministrica poručuje bit će dovoljno za sve.

"Apsolutno dovoljno će biti sredstava i sa ovih 17 i pol milijuna kuna mi smo pokrili svu potrebitu djecu", ističe Opačić".

KOMENTAR:

Republika Hrvatska nije Etiopija i to sto se dogadja da djeca dolaze gladna u skolu, da u toj skoli ne dobiju topli obrok i tako gladna odlaze kuci nije dopustivo. Uvijek si ponovo postavljam pitanje zasto nije prosle godine u proracunu Republike Hrvatske osiguran novac za besplatan topli obrok djece u osnovnim skolama, vec sada kada se primice kraj godine odnosno pocetak parlamentarnih izbora. Novac u proracunu za 2015. je osiguran za mnogobrojne manje bitne stvari, a posebice za luksuz. Luksuz nije grijeh ali postaje grijeh kada ga okruzuje siromastvo. 

Mi smo kao djeca imali mljecnu kuhinju u osnovnoj skoli i svaki dan bi dobili caj ili mlijeko, namazanu snitu kruha i sl. Nije to bilo nesto posebno ali je bilo ljudski. To je jedan od pozitivnih aspekata bivseg socijalistickog samoupravljanja za razliku od danasnjeg profit-orijentiranog neoliberalnog kapitalizma. 

Takodjer je i danas moguce ponuditi besplatno toplo jelo svakom djetetu u hrvatskim osnovnim skolama. Ako drzava ne moze sama financirati taj obrok uskace Europska unija koja je svakoj zemlji clanici udjelila 2015. godine nesto preko milijun eura za voce djeci u skolama (nadam se da djeca bar voce dobivaju i da se taj novac trosi iskljucivo za tu namjenu). 
Pored Europske unije za besplatnu prehranu djece u hrvatskim skolama mogu uskociti i gradovi, zupanije, opcine kao i jake tvrtke u Hrvatskoj koje mogu donirati dio novca za tu svrhu. 

Ako zaista kao zajednica zelimo rijesiti problem besplatnog obroka za djecu u hrvatskim osnovnim skolama onda cemo to i uspjeti. Pasivno gledajuci na situaciju cinimo zlo ne samo toj maloj djecici vec i cijelom drustvu, jer ce jednog dana bas ta mala djecica puniti fond mirovinskog osiguranja, placati porez drzavi, upravljati ekonomijom i politikom. Razmislimo o tome svi zajedno. Predizborni trikovi kojima se djeci osigurava topli obrok u skoli na kraju skolske godine i na pocetku parlamentarnih izbora ne drzi vodu. Djeca u hrvatskim osnovnim skolama posljednjih 25 godina nemaju topli obrok!

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" predvidjela je od 28 tocaka predizbornog programa, a od njih tocku "Besplatnog toplog obroka za svu djecu u hrvatskim osnovnim skolama". Vise o programu nezavisne liste mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. 
Drazen Katic

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Štede na autima, dnevnicama..., a prave promjene zapinju + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Poslovni.hr", dana 03.06.2015

"Radnici Hrvatskih cesta prošle su godine imali čak 72 posto manje sati prekovremenog rada nego godinu prije, pohvalili su svoje napore na uštedama iz te državne tvrtke.

 

Čak 3,6 puta manje prekovremenih osigurali su, kažu, unutarnjom preraspodjelom poslova i radnog vremena. No, štedjelo se i na troškovima korištenja službenih auta, na što je otišlo 3,5 milijuna kuna ili 10 posto manje, dok su troškovi reprezentacije smanjeni 27 posto, pri čemu je na kartice potrošeno više nego upola manje nego 2013. U raportu DUUDI-ju o provedenim mjerama štednje HC ističe kako su članovima uprave plaće umanjene za 500 kuna, isplate za dnevnice i terenski dodatak srezani sa 170 na 150 kuna, a prijevozni troškovi radnika ograničeni na najviše 1500 kuna. Poput Hrvatskih cesta, i većina ostalih državnih tvrtki s liste onih od strateškog ili posebnog interesa za državu u svojim su izvješćima DUUDI-ju redala slična postignuća u smjeru štednje.

 

2,2mil. kn ili 32% manje potrošeno za 'prekovremene', reprezentaciju i službene aute u HŽ Cargu

Ispada tako, primjerice, da u brojnim tvrtkama koje su prakticirale prekovremeni rad on u velikoj mjeri i nije baš neizbježan. Jedino je HEP raportirao povećan prekovremeni rad, ali to je objasnio nužnošću angažmana na obnovi vodova nakon lanjskih nepogoda u Lici. Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) je npr. isplatu prekovremenih smanjila 58 posto, dok se npr. HŽ Cargo pohvalio kako su najveća smanjenja, ukupno 2,2 milijuna ili 32 posto, ostvarili na troškovima prekovremenog rada (jedan milijun), reprezentacije (300.000 kn) te korištenja službenih auta (900.000 kuna). Sve u svemu, s otkidanjima na takvim troškovnim stavkama, pa i manjim odgrizanjima na plaćama,  čini se, državnim i javnim trvtkama sa statusom "od strateškog ili posebnog interesa" ide bolje nego s restrukturiranjima i općenito dubljim procesima promjena u poslovanju.

 

25posto smanjenja ukupnog broja vozila zacrtano Planom optimizacije u HEP-u

Kod nekolicine javnih/državnih poduzeća vidljivo je i da su im smanjivanja materijalnih prava koja zahtijevaju promjene kolektivnih ugovora (KU) također tvrd orah. A počesto su ti ugovori i značajan uteg produktivnijem radu državnih tvrtki i institucija. U raportima o mjerama štednje, pak, neka ostvarenja koja se ističu zvuče i pomalo bizarno. Jedan od zanimljivijih raporta u vezi s mjerama štednje dali su iz ACI-ja. Ističući kako su ukupni trošak korištenja službenih auta smanjili čak 41 posto, na manje od 600.000 kuna, pohvalili su se i tehnološkim aspektom pojačane kontrole: u službena su vozila, kažu, "ugradili i sustave za praćenje vozila".

 

1,4mil. kuna potrošeno za reprezentaciju u Hrvatskoj lutriji, što je smanjenje za 26%

U toj državnoj tvrtki ističu i kako godinama ne prakticiraju prekovremeni rad, posljednjih nekoliko radnicima daju manje prigodne nagrade, a lani su troškove reprezentacije smanjili za više od petine, sa 1,7 na 1,3 milijuna kuna. I u profitabilnom Plinacru nabrojali su brojne racionalizacije troškova čiji se efekti mjere dvoznamenkastim smanjenjima, od desetak posto manjih izdataka za reprezentaciju pa do devet vozila iz najma manje. Uz to, pridržavajući se mjera racionalizacije, kažu, lani je ostvareno znatno manje kilometara, pa je smanjena i potrošnja goriva. Nasuprot najavi dodatnih ušteda na tim troškovima u toj kompaniji u tijeku su pregovori za sklapanje kolektivnog ugovora za 2015., no poslodavac će se ipak zadovoljiti time da ispregovara isti obujam prava i obveza kao u 2014.

 

21posto manji trošak reprezentacije (1,3 mil. kuna), a čak 1% manje za korištenje auta u ACI-ju

I u Hrvatskim autocestama su u pregovorima sa Sindikatom, a DUUDI-ju su raportirali da su zahvaljujući organizacijskim promjenama i smanjenju broja zaposlenih na troškovima plaća u 2014. uštedjeli oko 43 milijuna kuna. Osim toga, pohvalili su se da je 10-postotno smanjenje broja zaposlenih (za 277) tijekom 2013. i 2014. rezultirao osjetnim poboljšanjem pokazatelja broja radnika po kilometru autocesta pod upravljanjem HAC-a: umjesto 3,2 radnika po kilometru sad ih je 2,8."

KOMENTAR:

Kao drzavni sluzbenik prije mnogo godina bio sam permanentno izlozen prekovremenom radu. To se odnosilo i na prekovremeni rad subotom, nedjeljom, praznicima. Nikada nitko nije od nas dobio niti kunu za taj prekovremeni rad ali niti dodatni godisnji odmor i sl. 

Smatram da u drzavnim poduzecima u Republici Hrvatskoj treba oprezno koristiti prekovremeni rad. On oduzima slobodno vrijeme zaposlenicima, roditeljima male djece smanjuje zajednicki provedeno vrijeme sa njima, supruznike udaljava jedno od drugog itd. 

Drzavne tvrtke u Republici Hrvatskoj imaju dovoljan broj radnika. Ono sto fali u drzavnim tvrtkama je ucinak-radna efikasnost. Ponekad se provede daleko vise vremena u ispunjavanju odredjenih radnih zadataka nego sto je to u stvarnosti potrebno. 

"Cuvanje posla za sutra" nije dobra politika kako drzavnih tvrtki tako i zaposlenika u njima. Europska unija ce u narednom periodu zbog lose ekonomske situatcije u Hrvatskoj zahtjevati smanjenje drzavnih sluzbenika i namjestenika. Morati ce se brze i efikasnije raditi, Po mome misljenju zaposlenici zasluzuju nakon 8,5 sati provedenih u drzavnoj tvrtci ici kuci i posvetiti se svojoj obitelji, prijateljima, hobiju i sportu. 

Republika Hrvatska mora opceniti raditi na "boljoj i brzoj ucinkovitosti". Sporost drzavnog aparata pogotovo u podrucju drzavne uprave te sudstva je izrazit. Takodjer brzina izdavanja raznih dozvola, uvjerenje i potvrda gradjanima mora se znatno poboljsati. Ne moze se za jedan obicni papir cekati po nekoliko mjeseci za njegovo izdavanje posebice ako se to odnosi na malo poduzetnistvo i obrt u Hrvatskoj kao i  za male proizvodjace energije solarnim putem. Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "Zauvjek vjerni Domovioni" prezentira 28 tocaka svoga parlamentarnog programa. Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. Drazen Katic 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Prodaja Croatia osiguranja bila je nezakonita + KOMENTAR

Citirani tekst je dio clanka objavljen u online portalu "Index", dana 01.06.2015

"DRŽAVNA revizija u svom posebnom izvješću Saboru potvrdila je ono što je prije godinu i pol dana napisao Index, a to je da je prodaja Croatia osiguranja zapravo jedna od najvećih afera ove Vlade!
Naime, u nalazu Državne revizije za proračun RH u 2014. godini jasno je naglašeno kako se prodaja Croatia osiguranja po modelu Slavka Linića nije smjela dogoditi, odnosno protivna je zakonu, te da je na koncu sklopljen nepovoljan posao za RH od kojeg je zapravo jedino zaradila tvrtka za savjetovanje. No, krenimo redom.
> Prodajom Croatia osiguranja Madisonovom klijentu Milanović i Linić oštetili su nas za tri milijarde kuna

"Državni ured za reviziju je mišljenja da je u svrhu postizanja cilja prodaje dionica koji se odnosi  na  uplatu  sredstava u državni proračun, trebalo odrediti točan broj dionica koje se prodaju na način koji je najpovoljniji za Republiku Hrvatsku, odnosno na koji bi najviši iznos sredstava od privatizacije bio uplaćen u državni proračun. S obzirom da Društvo nije bilo u gubicima, nego je imalo značajne iznose zadržane dobiti i pričuva, ako je dokapitalizacija bila potrebna, trebalo je odrediti najniži potreban iznos dokapitalizacije", stoji u nalazu Državne revizije koja je utvrdila i da Vlada RH nije smjela samostalno donijeti odluku o prodaji Croatia osiguranja već je ta odluka morala biti potvrđena od strane zastupnika, odnosno u Saboru.

Nalaz državne revizije: O prodaji su morali odlučiti zastupnici, a ne ministri
Revizija je utvrdila i kako su nekretnine Croatia osiguranja procijenjene na manje iznose, a osim cijene, uvjeta i načina na koji je donesena odluka o prodaji Revizija zamjera i da je savjetnik za prodaju angažiran od Vlade debelo preplaćen.
Nekretnine procijenjene na manje iznose

U srpnju 2013. godine donesena je odluka o prodaji dionica Croatia osiguranja, a u travnju prošle godine zaključen je i posao kada je grupa Adris kupila 39,6 posto dionica CO-a. Adris je nakon prodaje vlasničkog paketa dokapitalizirao CO sa 110 milijuna eura, a na taj način Adris je postao vlasnikom 60 posto dionica CO-a. Istog su mjeseca uplatili kupoprodajnu cijenu dionica u iznosu oko 905 milijuna kuna. Prije formaliziranja te odluke radila se i procjena tvrtke koja je na kraju bila procijenjena na manji iznos nego što je to utvrdila Vlada.

"Prema mišljenju revizorskog društva, obavljene procjene na temelju kojih  je  evidentirano  smanjenje  vrijednosti  nekretnina  nisu  u  skladu  s  međunarodnim standardom  financijskog  izvještavanja,  jer  smanjenje  vrijednosti  ne  odražava  kretanja  na tržištu nekretnina u 2013.", stoji u nalazu Revizije......."

KOMENTAR:

Prodaja hrvatskih tvrtki odnosno njihova privatizacija nije uvijek dobro rijesenje. To nam pokazuju dosadasnji primjeri privatizacije. 

U gradu Stuttgartu u kome zivim razmislja se o re-privatizaciji odredjenih tvrtki koje je grad prodao, a sada ih zeli ponovo kupiti. 

Privatizacija u Republici Hrvatskoj je specificna tema. Ona je zapocela u vrijeme ratnih dogadjaja i bez neoliberalnog kapitalistickog iskustva. Dotad narodna imovina se vrlo cesto prodavala za "1 kunu", iako je bilo jasno da je dug koji ima ta tvornica ili drugi objekt daleko manji od vrijednosti imovine koja se za kunu prodala. 

Nadalje namjerno vodjenje tvrtki u bankrot pa njihova jeftina kupovina bio je drugi fenomen hrvatske privatizacije. Moramo malo stati na loptu i razmisliti sto se uopce treba prodati od onoga malo sto je ostalo. 

Privatizacija hrvatskih izvora pitkih voda, privatizacija postanske banke, hrvatskih suma, te odredjenih hotela koji od doba komunizma pripadaju narodu nedopustiva je stvar. 

Jedan mali broj ljudi u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina je postao vlasnik gotovo svega. Vecina njih je to stekla na nezakonit, nelegalan i nedomoljuban nacin. 

Na institucijama sudstva te drzavnom odvjetnistvu je da se bavi posljedicom nelegalne privatizacije. Slicno kao i sa hrvatskim tvrtkama dogodilo se i sa financijskom donacijom iseljenistva koja je iznosila oko 100 milijardi eura. Ne zna se kuda je ulozen taj novac, a trebao je biti ulozen u suzbijanje siromastva i izgradnju Republike Hrvatske. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na slijedece parlamentarne izbore sa 28 tocaka svog programa. Vise o programu nase liste mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

INDIKATORI EKOLOŠKE KOMPONENTE

INDIKATOR - "PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE FOTONAPONSKIM SUSTAVIMA"
Mjeri se u ukupno instaliranim kilovatima fotonaponskih sustava po broju stanovnika.

"Sunce nam poklanja besplatnu energiju. Bez sunčeve svjetlosti i topline bio bi nezamisliv život na našem planetu. Sunce isijava u jednome danu 10.000 puta više energije nego što je mi ljudi i sva druga živa bića možemo potrošiti u cijeloj godini. Stari drevni narodi su štovali sunce kao božanstvo. Poznat je bio bog sunca "Ra" u starome Egiptu. Danas je moguće putem solarnih panela proizvesti vrlo eficijentno električnu energiju i toplinu.

Zemlje Europske Unije su se obavezale da će do 2020. godine udio električne energije iz obnovljivih izvora iznositi 20%, 2030.-30%, a 2050. najmanje 50%. Sunčeva energija pored energije vode i vjetra pripada u osnovu obnovljivih izvora energija. Također proizvodnja energije putem spaljivanja organskih tvari, a jednim dijelom i smeća "zakonski" se smatra proizvodnjom iz obnovljivih izvora. Da li to možemo akceptirati kao energiju iz obnovljivih izvora na svakom od nas je da odluči.

Znanstvenici tvrde da će sunce sijati narednih 4,5 milijarde godina. Iz tog razloga ne trebamo biti u brizi da će u skoroj budućnosti taj izvor energije nestati.

Danas u mnogim zemalja postoje atraktivne subvencije za sve koji se odluče investirati u solarnu energiju.

U većini Europskih zemalja možete višak proizvedene struje isporučiti državnom energetskom koncernu koji se nalazi u vašoj zemlji, te za to dobiti financijsku naknadu koja je garantirana ugovorom, a proizlazi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Investiranjem u solarnu energiju činite dobro i cijelom našem planetu. Teži se zaustaviti globalno zatopljenje, odnosno da prosječna temperatura na zemlji ne pređe granicu od dodatnih 2 stupnja celzijusa. Ako to uspijemo ostvariti razina mora i oceana do kraja ovog tisućljeća će se dignuti za maksimalno 1 m, a to je još uvijek dobar preduvjet da mi i buduće generacije možemo nastaviti lijep život na našem planetu.

Korištenje solarne energije je jedno od naših najjačih oružja u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Njemačka nije baš zemlja koja obiluje brojem sunčanih sati. Prije bi se reklo da obiluje brojem oblačnih i kišnih dana. Prosječan broj sunčanih sati po kvadratnom metru na godinu u Saveznoj Republici Njemačkoj iznosi 950 sati. Daleko sunčanije europske zemlje su Italija, Portugal, Španjolska i Grčka. U tim zemljama prosječan broj sunčanih sati se penje čak do 1600.

Usprkos niskom broju sunčanih sati Nijemci su 2011. godine ostvarili kvotu od 20 % proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Nedostatak u suncu nadomjestili su proizvodnjom struje iz vjetra i vode, kao i spaljivanjem biološke mase."

Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj?

Republika Hrvatska ima veći broj sunčanih sati od Njemačke. Prosječan broj sunčanih sati na godinu po metru kvadratnom u našoj zemlji iznosi 1200 sati.

U južnoj Dalmaciji i na otocima je još povoljnije stanje. U tim dijelovima Hrvatske broj sunčanih sati može se popeti čak do 1500.

U prijašnje vrijeme gotovo da nije bilo za vidjeti u našoj zemlji na krovovima fotonaponske panele za proizvodnju struje. Ono što se ponegdje vidjelo bili su solarni sustavi za grijanje tople vode.

U zadnjih par godina u Hrvatskoj se pojavilo više tvrtki koje nude postavljanje fotonaponskih sustava za proizvodnju struje na privatne kuće, ali i na državne objekte. Cijena jednog fotonaponskog sustava bolje kvalitete za prosječnu veličinu krovišta od 10 m2 se danas kreće između 17.000 i 25.000 €. U to je uračunana dokumentacija i svi troškovi.

Pošto je to još uvijek prilično visoka cijena za veći broj hrvatskih građana, neke od tvrtki nude "sistem najma" gdje mušterija iznajmljuje svoje krovište na 14 godina, a nakon tog roka preuzima u vlasništvo fotonaponski sustav. Nakon tih 14 godina mušterija koja je postala vlasnikom sustava može koristiti dobivenu električnu energiju za vlastite potrebe ili ju prodavati državi.

Birokratska prepreka u realizaciji postavljanja fotonaponskih sustava je ishodovanje dokumentacije. Da bi dobili odobrenje za "povlaštenog proizvođača električne energije" morate u Republici Hrvatskoj ishodovati veći broj različitih dozvola koje koštaju preko 1.000 €.

Što se tiče fotonaponskih panela, oni se danas većinom kupuju u Kini. Kina je najveći proizvođač fotonaponskih sustava na svijetu, te proizvodi panele prilično dobre kvalitete. Iskoristivost panela nove generacije je oko 40 godina.

Također i njemačke tvrtke kupuju panele u Kini, te ih postavljaju u Njemačkoj i drugim zemljama.

Pored fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije potrebno je posjedovati i transformator struje kao i dodatno električno brojilo koje pokazuje koliko je struje proizvedeno i ubačeno u državnu mrežu. Ako struju koristimo za osobnu potrebu tada moramo dodatno imati i akumulatore.

Kod proizvodnje tople vode solarnim putem koristi se druga vrsta panela. Ispod tih panela nalaze se cijevčice kroz koje prolazi posebna vrsta ulja koje se vrlo lako zagrijava i dugo zadržava toplinu. To ulje grije bojler sa vodom.

Interesantno je napomenuti da moderni solarni sustavi proizvode električnu energiju i kada je oblačno, čak i kada pada kiša, međutim smanjenim kapacitetom.

Po meni solarni sustavi za proizvodnju struje zauzimaju mjesto ispred hidroelektrana i vjetrenjača.

Gradnjom hidroelektrana i vjetrenjača mijenjamo prirodni okoliš, te unosimo neravnotežu u ekološki sustav.

Pored toga običan građanin nije u mogućnosti u privatnom vlasništvu posjedovati veliku hidroelektranu ili polje vjetrenjača. S druge strane solarni sustavi su u današnje vrijeme svima dostupni, naravno ako posjedujete svoje vlastito krovište.

Solarna energija ima veliku prednost, a to je da se može koristiti "decentralno". To znači da jedna osamljenu kuću u Lici ili Dalmatinskoj zagori gdje nikada nije sprovedena javna energetska mreža može koristiti struju proizvedenu solarnim panelima. To je ogromno veselje za baku i djeda koji već desetljećima živi u kući bez priključka struje te modernih električnih uređaja.

Solarni paneli se mogi instalirati na općinske i županijske zgrade, bolnice, škole, sportske dvorane, zgrade privatnih poduzeća, na crkve i župne zgrade, na garaže, te naravno na privatne krovove kuća i stambenih zgrada.

Njemačka savezna pokrajina "Baden – Württemberg“ postavila je visoki cilj da do 2050. godine 80% energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Na kraju 2012. godine u toj pokrajini bilo je instalirano oko 0,4 kw solarnih panela po stanovniku.
Republika Hrvatska ima prirodne uvjete, državne poticaje, te ekološki osvještene građane kao temelj za odličan razvoj solarne proizvodnje energije u skoroj budućnosti.
Proizvodnja električne energije fotonaponskim sustavima je važan indikator za mjerenje održivosti, ali i pokazatelj tehničkog napretka, ekološke svijesti i "pametnog" investiranja.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

TTIP kao najveća prijetnja narodima Europe: Demokracija mora uzvratiti udarac prije nego je zgaze transatlantski ugovori o slobodnoj trgovini nakon kojih će korporacije postati moćnije od država + KOMENTAR

Citirani tekst je iz internet portala "Advance-napredno novinarstvo", 09.12.2014

"U Francuskoj se nastavlja očekivani proces - vladajuća "ljevica" u potpunosti se priklonila interesima krupnog kapitala i dok provode anti-radničku politiku mjera štednje desnica koristi priliku i ubrzano usvaja retoriku koja na sceni nedostaje.

Liderica francuske desničarske stranke Nacionalni Front, Marine Le Pen, prepoznaje politički vakuum u vrijeme kada vladajuća Socijalistička Partija, na čelu s iznimno nepopularnim predsjednikom Francoisom Hollandeom, iz dana u dan izdaje interese vlastitog biračkog tijela.

To je jedna duga tema koja ima svoje razloge, no osvrnimo se danas na jednu njenu specifičnu izjavu vezanu uz otpor prema transatlantskim ugovorima o slobodnoj trgovini.

Na svojim internetskim stranicama Le Pen je komentirala aktualno stanje u Francuskoj i svijetu te pritom poručila kako je "globalizam barbarizam". Pritom također ističe: "Svijet se danas nalazi u rukama multinacionalnih korporacija i velikih financijskih igrača".

Njenu stranku, Nacionalni Front (FN), često se naziva krajnjom desnicom. I dok pojedini stavovi, kao što je izrazita anti-imigracijska politika, odgovaraju takvom opisu, FN je inkorporirao retoriku koja će bez sumnje dobro proći i kod razočaranog biračkog tijela vladajuće ljevice - naročito danas kada je teško uopće reći po čemu se francuska vladajuća stranka uopće može nazvati "ljevičarskom".

Ono što je zanimljivo je da je Le Pen danas u Francuskoj možda i najglasniji kritičar međunarodnih ugovora kao što su Transatlantska Zona Slobodne Trgovine (TAFTA) i Transatlantsko Trgovinsko i Investicijsko Partnerstvo (TTIP). Riječ je ugovorima o slobodnoj trgovini između SAD-a i Europske Unije. Francuska upravo vodi pregovore sa SAD-om o ovim ugovorima.

Mnogi upozoravaju, kao i Le Pen, kako u pregovorima nema dovoljno transparentnosti. Drugim riječima, aktualne europske vladajuće elite bi mogle pristati na dogovor koji će primarno ići na ruku SAD-a, a na štetu naroda Europe.

Javnost još uvijek ne zna dovoljno o ovim pregovorima i posljedicama ovakvih ugovora o slobodnoj trgovini. No, borba protiv istih će postati nužna. Mada bi bilo prirodno da europska ljevica vodi tu borbu svim snagama, u Francuskoj se desila jedna velika inverzija političkog kompasa te je danas upravo FN na čelu s Le Pen glavna sila koja, barem prema izjavama, najavljuje oštri otpor.

"Poslati ćemo velik broj predstavnika u Europski Parlament koji će povesti borbu protiv TTIP-", poručila je Le Pen.

No, što zapravo predstavlja TTIP? Recimo to ovako, usvajanjem TTIP-a - najvećeg trgovinskog sporazuma u povijesti - pojedine korporacije postale bi zapravo moćnije od državnih Vlada. Korporacije, dakle multinacionalne kompanije, bile bi "iznad" državnih vlasti, tj. država više ne bi bila u stanju regulirati tržište, ograničavati moć korporativnog kapitala.

Korporacije bi dobile mogućnost pokretanja tužbi protiv država ukoliko politika ta države njima prouzroči "gubitak profita". Drugim riječima, državna politika bi se spontano krojila primarno da udovoljava transnacionalnim korporacijama, a ne narodu.

Za ljubitelje što "čiščeg" kapitalizma ovo je ostvarenje snova, dok za sav normalan svijet ovakav proces predstavlja sumrak čak i ono malo demokracije što posjedujemo.

O aktualnom stanju demokracije u Europi mogli bismo puno toga reći. Može li demokratski proces biti u interesu naroda? Unatoč činjenici da često nije, ako barem postoji šansa, to je već nešto.

Nešto najbolje što bi se Europi moglo u ovakvoj situaciji desiti je povratak učinkovitosti demokratskog procesa. Zbog mnogočega ovo je zapravo zadnji trenutak. Ipak, pozitivnih naznaka već i imamo - u jednoj Španjolskoj naglo raste popularnost ljevičarske stranke Podemos koja je svojim programom spremna obračunati se anti-narodnim politikama koje su na snazi. U Grčkoj imamo SYRIZA-u koja bi morala, napokon, ovog proljeća rušiti postojeću Vladu i preuzeti kontrolu.

Pa i u Hrvatskoj imamo naznake promjena i konačni ulazak demokratskog socijalizma u ring - Radnička Fronta. Na svojim službenim stranicama RF ističe: "Radnička fronta je politička organizacija radnika, nezaposlenih, umirovljenika i studenata koja se bori za korjenitu promjenu političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada, za ostvarivanje njihovih socijalnih zahtjeva te zaštitu i proširivanje njihovih prava".

No, svi ovi pokreti, a u Europi ih ima sve više (što je očekivana reakcija na postojeće stanje), da bi došli u poziciju političkih promjena moraju imati mogućnost korištenja demokratskog procesa. Ako se pak korporacijama dodijeli veća ovlast od izvršne vlasti, onda sama demokracija postaje nebitna, pretvara se u protokol bez ikakvog učinka, što već sada uvelike i jest, ali - kako potvrđuju i gore istaknuti primjeri - šansa još uvijek postoji.

Novi europski pokreti dolaze i samim time demokracija bi mogla ponovno postati "opasna" - to znači da će se i nju pokušati zauzdati, a nema boljeg načina od osiguravanja pozicija transnacionalnih kompanija koje bi svoje poslove odrađivale bez mogućnosti da ih državne Vlade kontroliraju.

Europski pokreti koji će pružiti otpor TTIP-u i drugim po Europu opasnim ugovorima većinom su ljevičarski, no imamo i iznimke kao što je FN u Francuskoj. To ne znači da bi europska ljevica i desnica nužno trebale surađivati, ali dobro je da se otpor stvara u što većem broju država, bez obzira na politički kompas (anti-TTIP desnicu imamo i u Britaniji, stranku UKIP). Racionaliziranje ovakvog stava je jasno - narodi će lakše zauzdati vlastitu domaću politiku nego što će se moći boriti protiv nadnacionalnih tijela koja im kroje sudbinu. Odličan primjer je Grčka - paljenjem zgrade parlamenta moćnu Trojku se niti ne dodiruje.

Europska demokracija mora uzvratiti udarac, tj. mora biti pokrenuta, od strane novih progresivnih snaga, i još jednom iskorištena u interesu naroda prije nego bude prekasno. Vremena je pak zaista malo, pregovori oko TTIP-a, vrlo netransparentni pregovori (pojedini detalji otkriveni su jedino zahvaljujući WikiLeaksu), u punoj su snazi i kada se ugovor jednom implementira biti će ga teško rušiti.

Osvrnimo se malo na samu esenciju TTIP-a. Zašto je on zapravo toliko loš?

TTIP želi europske javne službe
Ugovorom bi se krenulo u napad na javne službe. TTIP bi "otvorio" europski zdravstveni sustav, obrazovanje, pa čak i opskrbu vodom, privatnim kompanijama - točnije, američkim privatnim kompanijama. Drugim riječima, stvari koje danas još uvijek uzimamo "zdravo za gotovo", u bliskoj budućnosti bi mogle biti pod punom i čvrstom kontrolom američke korporativne kapitalističke klase.

U samim pregovorima se narodima Europe laže. Tako je Europska Komisija prvo tvrdila kako javne službe neće biti vezane uz TTIP da bi kasnije britanski ministar trgovine, Lord Livingston, priznao kako su javne službe ipak "na stolu". Jasno da su na stolu, pa tu i jest novac, to i jest glavni cilj TTIP-a, preuzeti ostatke europske socijalne države i od nje stvoriti profitabilan biznis. Za prosječnog stanovnika, radnika, ovo bi bila katastrofa nezamislivih razmjera."

KOMENTAR: 

TTIP je stetan za europsku uniju, a samim time i za Republiku Hrvatsku kao njenu clanicu. Kroz TTIP se Europskoj uniji nudi mogucnost neogranicenog plasmana proizvoda na americko trziste ali i obrnuto. Iza cijele price o stetnom ugovoru izmedju Europe i Amerike stoje velike korporacije pogotovo one koje se bave resursima buducnosti: vodom i hranom. Monsanto vec duzi niz godina pokusava svim mogucim mjerama uvesti GMO proizvode na europsko trziste. Do sada je Europska unija odolijevala toj invaziji. Ono sto su uspjeli je plasiranje ako se ne varam 19 proizvoda kjoi su gen modificirani na trziste Europske unije sto je izglasao Europski parlament. Parmanent je ucinio gresku, posto mi niti jedan jedini americki gen modificirani proizvod u Europskoj uniji ne trebamo. Sve clanice - zemlje Europske unije trebaju se silno suprostaviti TTIP-u koji donosi sigurno porobljavanje Europske unije od strane americkih koncerana. 

Postovani gradjani zemalja Europske unije, napisite pisma svojim predstavnicima u europskom parlament sa zahtjevom da odbiju dalje glasati za TTIP. Ako se ne odupremo tom procesu znaci da ga podrzavamo. 

Nasa nezavisna lista "ZAVJEK VJERNI DOMOVINI" nudi Republici Hrvatskoj kroz 28 tocaka predizbornog programa ekonomsko, ekolosko, socijalno i politicko rijesavanje nagomilanih problema. Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Međunarodni incident u crkvi Sv. Marka + KOMENTAR

Citirani tekst je iz onlione portala "Mir.hr", 28.05.2015

"Iz UGOVORA IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O PRAVNIM PITANJIMA:
Republika Hrvatska jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje: crkava, kapela te crkvenih prostora.
Samo zbog posebno važnih razloga, te s izričitim pristankom crkvene vlasti, ta mjesta mogu biti namijenjena u druge svrhe.
Nadležna tijela Republike Hrvatske mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadležnih crkvenih vlasti, ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spasavanja dobara posebne povijesne i kulturne vrijednosti.

Mjesta za bogoštovlje nisu izvan ingerencije policije RH. No, za njihovo djelovanje postoje specifični uvjeti, koji večeras nisu postojali. Prema tomu – policija je prešla svoje ovlasti i bilo bi logično ujutro dobiti ostavku ili ravnatelja policije ili ministra unutarnjih poslova. Ovdje se radi o međunarodnom incidentu!"

KOMENATR:

Tesko mi je povjerovati u ovo sto vidim na slici. Hrvatska policija usla u crkvu Svetog Marka u koju su se sklonili branitelji - prosvjednici.  

Vjerske ustanove kao sto su crkve, dzamije, hramovi sveta su mjesta i malo koja vlada ovog svijeta ce se usuditi pustiti policiju ili vojsku u te prostore. Cak i nacisti u drugom svjetskom ratu nisu ulazili u crkve iako im nista nije bilo sveto. 

Mislim da je hrvatska policija grubo prekrsila u ovom slucaju svoje ovlasti. Krenula je na narod koji ju hrani. Prije gotovo 20 godina bio sam visoki casnik hrvatske policije. Sudjelovao sam sa svojim policajcima u raznim osigiranjima od osiguranja utakmica pa do osiguranja Vlade i Sabora. U to vrijeme sam imao vazan eticki kodeks. Da mi je zapovjednistvi naredilo da sa svojim policajcima krenem na narod odbio bih zapovjed i naredio mojim policajcima povlacenje sa mjesta osiguranja. Imao sam toliko srece da se to nikada nije dogodilo.

 U ovom trenutku Republika Hrvatska nije drzava za koju sam se u Domovinskom ratu borio, ovo nije drzava kojoj sam kao policajac pozornik, a kasnije kao visoki policijski casnik sluzio. 

Pozivam Hrvatice i Hrvate da dobro razmisle kome ce pokloniti povjerenje na iducim parlamentarnim izborima. Ja se zalazem za slobodu i demokraciju u Europskoj uniji, a tako i u Njemackoj u kojoj zivim i u Republici Hrvatskoj u kojoj sam rodjen. Kao protest protiv rezima koji je zadnjih 25 godina uzeo ponos i cast hrvatskom narodu na slijedecim parlamentarnim izborima izlazim sa nasom nezavisnom listom "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" na izbore. 

Nemojte dopustiti da vas slome. 

Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html