"Svakodnevno se putem medija govori o tome kako je Slavonija prazna,odlasku mladih, nemogućnošću pronalaska posla mladih, praznim selima idr. Prizori praznih sela postali su svakodnevnica. No ono što je činjenica da se pritom zaboravlja zašto, zbog čega se to događa. Razlog tomu, je prilično jednostavan. Naime, odnos prema selu i nositelji lokalnih politika općine, načelnici nisu gotovo ništa ulagali u mjesta općine kojima upravljaju. Projekti koji se provode mjere su samo djelomične i kratkotrajne te zbog toga ne omogućavaju trajne mjere koje treba provesti kako bi se život vratio na selo i omogućio perspektivu budućim naraštajima.
Program ruralnoga razvoja koji provode udruge, mnogobrojne državne agencije, i ministarstva kao i one privatne je dobar. No, mjere programa se ne provode na način koji bi u potpunosti omogućio razvoj sela. Niti jedno selo kada ga se u potpunosti promotri nema zaokruženu proizvodnu tehnološku strukturu koju bi trebalo provesti kako bi se stvorila nova radna mjesta za ljude koje žive na selu.
Seoski proizvodi, a to su najčešće proizvodi poljoprivrednog sektora gospodarstva se ne prerađuju na mjestima proizvodnje. Što je upravo vrlo česti slučaj u gotovo svim selima u Slavoniji. Upravo zbog toga ne postoji mogućnost daljnjega razvoja potencijala seoskoga gospodarstva i perspektive za mlade ljude i njihov ostanak na selu. Hrvatsko selo nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati štiti te mudro i racionalno razvijati.
Prema načelima održivoga razvoja potrebno je sagledati nedostatke sela kao potencijale budućega razvoja te na taj način zadovoljiti potrebe sadašnjih i budućih generacija:
1. prilagoditi razvoj sela suvremenim načinima življenja
2. uskladiti potrebe sadašnjih i budućih generacija po načelima održivog i ruralnog razvoja
3. korištenje resursa na selu temeljiti na načelu predostrožnosti, poduzimanju preventivnih mjera i otklanjanju nedostataka na mjestu nastanka
4. odluke ključne za razvoj sela donositi u selu
5. prekograničnom suradnjom i sklapanjem ugovora s drugim selima, općinama, gradovima i razmjenom informacija, znanja i iskustava, utjecati na razvoj sela i poboljšanje uvjeta življenja
6. pri donošenju planskih odluka osigurati informiranje i sudjelovanje javnosti
7. provoditi aktivnosti radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda seoskoga stanovništva
8. poboljšanje ruralne infrastrukture vezano uz razvoj sela kao ruralne sredine
9. promocija seoskih autohtonih, ekoloških i dr. proizvoda
10. poboljšanje ruralne infrastrukture vezano za gospodarski razvoj sela
Pri ostvarivanje ciljeva potrebno je pratiti standarde suvremenog suvremenoga življenja, i metode koje su prijateljske okolišu i prirodi. Hrvatsko selo treba biti moderan i snažan partner u razvoju gospodarstva. Postižući visoke Europske standarde u provedbi vodno-komunalnih, gospodarskih, infrastrukturnih i društveno socioloških projekata osigurati stabilan život građanima koji u njemu žive. Garancija u provedbi ovoga zadatka je visoki udio visokoobrazovne radne snage sa sela te kontinuirana prilagodba sela novim organizacijskim i strukturnim potrebama posebice mladoga seoskog stanovništva.
Što učiniti?
Selo je potrebno razvijati na takav način da zadovolji sve potrebe koje
ima njegovo stanovništvo. Te ne uključuje samo dom, već i kontinuiran
razvoj infrastrukture. Na taj način pruža se mogućnost za samoodrživost
zajednice, kontinuirani ekonomski i ruralni razvoj.
Sagledati nedostatke kao potencijale sela, koji bi kroz izgradnju
infrastrukture omogućili razvoj proizvodno – tehnološke cjeline. Tako bi
se omogućio bi se ne samo razvoj seoskoga društva već bi se pružila
mogućnost razvoja znanja i stjecanje novih iskustava.
Proizvodnja na selu je orijentirana na poljoprivredu. Sva proizvodnja
svodi se na proizvod sirovine bez daljnje prerade.
Sustav OPG-a koji su nositelji proizvodnje je dobar ali i loš. U velikom postotku on se svodi upravu na proizvodnju sirovine bez daljnje prerade koja bi omogućila njegov daljnji razvoj. To je i glavna mana sustava. OPG ne iskorištava se svoje mogućnosti potencijale koje ima za svoj budući razvoj i zapošljavanje radno-sposobnoga seoskoga stanovništva.
Kako učiniti? Na selu je potrebno razviti zatvorene infrastrukturne sustave koji će omogućiti brzi razvoj, zapošljavanje, samoodrživost seoske zajednice, razvoj ekološke svijesti i smanjiti ovisnost o državnoj infrastrukturi. Jasnim definiranjem razvoja sela, objedinjuju se ciljevi iz -Društveno-sociološke infrastrukture -Gospodarsko-komunalne infrastrukture -Proizvodno-tehnološke infrastrukture Infrastrukturni gospodarski i komunalni projekti Gospodarsko-komunalne i Proizvodno-tehnološke infrastrukture infrastrukture
Centar za razvrstavanje, gospodarenje i preradu otpada (reciklažno dvorište) koji obuhvaća: mini pogone za preradu i razvrstavanje ostalog otpada u reciklažom dvorištu (papir i karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, staklo, PET – boce, PE – folija, limenke, stari lijekovi, otpadne gume, metalni glomazni otpad (električna i elektronička oprema), drveni otpad,tekstil, odjeća, akumulatore, fluorescentne cijevi, zeleni otpad). Na ovaj način cjelokupni komunalni otpad se iskorištava na mjestu svojega nastanka, te se pruža mogućnost njegovom preradom ponovna upotreba i stvaraju se nova radna mjesta.
Tako se smanjuje nezaposlenost na selu i daljnje usavršavanje kontinuiranom modernizacijom pogona za preradu suvremenom opremom. Mini pogon za proizvodnju bioplina koji bi se opskrbljivao iz otpada iz kućanstva organskog i otpada od biljnog i životinjskog porijekla sa postrojenjima za preradu. Bioplin omogućuje grijanje kućanstva tijekom zimskoga razdoblja i dr. gospodarskih objekata (staklenika i plastenika za proizvodnju povrća i voća) tijekom cijele godine.
Upotrebom solarne energije, nadasve njezinom iskorištavanjem postavljanjem solarnih panela na obiteljske kuće, gospodarske objekte, uličnu rasvjetu idr. selo zadovoljava vlastite energetske potrebe, oslobađa se plaćanja elektrine energije prema državnim institucijama. Dobivena sredstva se ulažu u daljnji razvoj i potrebe seoskoga stanovništva. Silos, mlinovi za preradu,skladištenje žitarica i prodaju proizvoda od žitarica. Omogućavaju skladištenje proizvedenih ratarskih kultura, njihovu prerada, te siguran otkup. Poljoprivrednicima se izlazi u susret na takav način da im se štedi vrijeme,gorivo, i novac koji je potreban za odlazak u velike prerađivačke komplekse. Razvojem silo-mlinova ostvaruje se i zapošljavanje stanovništva, čime se osigurava njihova perspektiva na selu. Stanovnici sela iskorištavaju vlastitu pšenicu prerađenu pekarske i druge proizvode Pogoni za preradu, proizvodnju i skladištenje proizvoda domaćih životinja-klaonice, preradu mesa, jaja, kože, vune, perja idr. koji omogućavaju proizvodnju autohtonih i drugih mesnih prerađevina i proizvoda. Izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda i njegova upotreba za tehničke potrebe npr. ratarskih kultura trajnih nasada, staklenika i plastenika, navodnjavanje u sušnim razdobljima godine.
Tehnička voda može se koristiti za ribnjake kao i za navodnjavanje. Izgradnja komunalnog sustava putem kojega bi se biološki i drugi otpad, iz prostora za držanje domaćih životinja otpremao u pogone za daljnju preradu i obradu u obnovljive izvore energije. Povezivanjem cjelokupnog komunalnoga sustava sa sustavom za proizvodnju bioplina i pročišćavanjem vode stvara se mreža sustava čijim zatvorenom cjelinom otpad se maksimalno iskorištava za sve potrebe i reciklira. Tako se ne zagađuje okolina i čuva čist okoliš za buduće generacije. Projekti za razvoj drušva Društveno-sociološke infrastrukture -očuvanje kulturnoga blaga, ruralnih običaja i manifestacija -ruralni turizam i tradicionalni ruralni obrati -poboljšanje i umrežavanje ruralne infrastrukture vezano za razvoj turizma u ruralnim – seoskim sredinama -promocija vinskih i drugih turističkih cesta kao i kvalitetnih autohtonih proizvoda Prijedlog projektnog ciklusa izgradnje infrastrukture: 1. Planiranje - Analiza situacije, postojećih programa i projekata u širem kontekstu (na razini sela, općine,udruge-organizacije koji se mogu primijeniti u svrhu razvoja sela) 2. Identifikacija – Analiza kapaciteta, dionika, sela, problema, ciljeva, SWOT analiza, studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi) 3. Formulacija – Razrada projekata i izrada projektnih prijedloga za razvoj sela kao cjeline, priprema logičke matrice i matrice upravljanja rizicima. 4.Financiranje – donošenje odluke o financiranju, sklapanje financijskog sporazuma Međufaza – sekundarno nadmetanje – Raspisivanje nadmetanja za potrebe provedbe projekata (nabava radova robe i usluga potrebnih za razvoj infrastrukturnih projekata) 5. Provedba i praćenje – upravljanje infrastrukturnim razvojnim projektima i financijskim sredstvima, praćenje provedbe projektnih aktivnosti i izvještavanje za oto ovlaštenih osoba i ustanova-načelnih, voditelj projekata, razvojna agencija, poduzetnički inkubator idr. 6. Evaluacija i revizija - objektivna ocjena projekata tijekom i nakon njegovih provedbi, izrada izvješća,neovisna kontrola projekata. Ulaganja u obnovu i izgradnju infrastrukturnih projekata zahtijeva izvore financiranja ne samo iz proračuna lokalne samouprave već i iz Europskih investicijskih fondova.
Ulaskom u članstvo Europske Unije Republika Hrvatska je postala korisnicom sredstava iz Strukturnih instrumenata, što joj je omogućilo pristup većem izvoru sredstava, u odnosu na dotad dostupne (sredstva iz IPA, CARDS, PHARE i ostalih programa). Razvojne agencije, investicijske agencije, poduzetnički inkubatori idr. institucije na novu općina,gradova i sela imaju dugotrajno iskustvo u upravljanju projektima sufinanciranim iz EU fondova pa danas predstavljaju dobar primjer za učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova. Razlog tome je izvrsna pripremljenost na zahtjevne uloge i zadatke koji prate korištenje sredstava iz EU fondova. Upravo zbog toga trebalo bi ih poticati na jače uključivanje u programe ruralnoga razvoja kojima bi se snažnije utjecalo kroz razvoj infrastrukture utjecalo na razvoj Hrvatskoga sela, te tako zatvorilo projektni ciklus od programiranja, planiranja, pripreme projekata, njihovoga odobrenja, ugovaranja, provedbe, sve do realizacije projekata. Izgradnjom društveno-sociološke infrastrukture, gospodarsko-komunalne infrastrukture, proizvodno-tehnološke infrastrukture ostvaruju se preduvjeti za razvoj ruralne sredine i doprinosi razvoju lokalne-seoske zajednice te potiče razvoj i investicije. Na taj način stvara se jedinstveni zatvoreni sustav koji omogućuje kontinuirano napredovanje i razvoj svih sudionika koji ga čine. Izgradnjom potrebne infrastrukture koja bi omogućila gospodarski idr. razvoj sela dolazi se u doticaj s mnogobrojnim dionicima raznih sektora pojedinaca, gospodarstvenika, društvenih djelatnosti, obrtnika idr.. Stoga je potrebno razumjeti interese različitih dionika na ostvarivanju planova gospodarskoga razvoja sela i poboljšanju kvalitete života na selu. Tako se jačaju i stvaraju trajne vrijednosti i društvena povezanost ne samo na lokalnoj već i nacionalnoj razini, što je od osobitoga značaja za budući razvoj sela kao samoodržive zajednice. Prilikom sagledavanja sela kao cjeline potrebno je objediniti sve aspekte cjelokupnoga stanovništva, objediniti znanje, tehnologiju i zadovoljiti potrebe sela kako bi se stvorio jedinstveni sustav koji djeluje u punoj sinergiji sa svakim pojedincem. Kako bi se to ostvarilo potrebno je napraviti razvojnu strategiju koja uključuje strateško planiranje, sustave infrastrukture, tehnologiju, cjenike pojedinih dijelova infrastrukture, liste prioriteta, te redovitu kontrolu provedbe projekata. Bit strategije treba biti širok gospodarski razvoj koji osigurava nova radna mjesta, ruralni razvoj, međunarodnu suradnju, razmjenu znanja i iskustava. Te tako objediniti razvojne agencije, nevladine organizacije i udruge, akademske institucije, građevinske, infrastrukturne i tehnološke tvrtke iz raznih područja. Tomislav Prgić." Kraj citata.
*******************************
Zlata su vrijedni ljudi koji su skupili svoja iskustva radeći ili volontirajući u Izraelu.
Što ima Izrael najbolje na svijetu?
To je prije svega sustav navodnjavanja. Izrael je pustinju pretvorio u plodno zemljište te je danas najveći izvoznik narandži na svijetu.
Pored poljoprivrede Izrael je vrlo napredna zemlja u vojnoj tehnologiji, vojsci i obavještajnim službama. Kada sam došao u Stuttgart i započeo kurs njemačkog jezika 2000. upoznao sam na kursu mladog Izraelca Oza koji je želio studirati u Njemačkoj. Proveli smo dosta vremena razgovarajući o raznim temamana pauzama na engleskom jeziku. Oz mi je rekao da je kao vojnik bio na 2-godišnjem odsluženju vojnog roka u Izraelu i da je bio u borbi ranjen. Rekao mi je da u izraelu vojsku služe muškarci i žene i dok ne odsluže vojsku ne mogu studirati u Izraelu i ne mogu napustiti Izrael. On je sve te preduvjete ispunio i dobio dopuštenje da se odseli u Njemačku. Pošto sam i ja sudjelovao u Domovinskom ratu kao mladi dragovoljac sa Ozom sam većinom diskutirao o vojnim temama.
Kada sam 2019. radio u Europskom parlamentu u ECR grupaciji imao sam priliku sudjelovati na jednom predavanju Izraelskog ministra obrane koji je doveo vojno-civilnu delagciju sa sobom u Brisel. Predavanje je bilo vrlo interesantno i osim vojnog aspekta protezalo se i na ekonomske teme.
Država Izrael ima vrlo velike sličnosti sa Hrvatskom državom. Nakon Izraela Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Nakon Izraelaca Hrvati imaju vjerovatno najbogatije Iseljeništvo na svijetu, ako podjelimo ukupno bogatstvo Hrvatskog iseljeništva na 4.5 milijuna Hrvatskih iseljenika (i onih koji se smatraju porijeklom Hrvati).
Koja se suradnja Hrvatske i Izraela može unaprijediti?
1. Suradnja na vojnom planu, proizvodnja zaštitne opreme za ratovanje
2. Proizvodnja robota za razminiravanje i razvoj tehnologije za razminiravanje
3. Proizvodnja robota i software za svemirska istraživanja
4. sistem navodnjavanja u Hrvatskoj po uzoru na Izraelski sistem navodnjavanja
5. Uzgoj citrusa i agruma, posebno na Jadranu i dolini Neretve po uzoru na Izraelski uzgoj narandži
6. Poljoprivredna suradnja i razvoj koji u svom članku opisuje gospodin Tomislav Prgić
Ugodan dan svima.
Politički pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Član GLAVNOG ODBORA
Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.
web: www.drazenkatic.blogspot.com
email: pswag@gmx.net
Facebook: Politički pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Instagram: zauvijek_vjerni_domovini
Twitter: ZVD_eV
Mobitel / Whatsapp 0049 176 404 483 47
*****************************************************
