https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gordan-jandrokovic-ako-netko-nema-veze-s-todoricem-onda-smo-to-mi-u-hdz-u-foto-20171103?utm_source=facebooktportal&utm_medium=fanpagetportal&utm_campaign=facebookshare
"Od svibnja na čelu Hrvatskog sabora sjedi Gordan
Jandroković. Njegov dolazak na tu funkciju bio je planiran tek za kraj
sljedeće godine, no pucanje koalicije s Mostom poguralo ga je ranije u
užarenu borbu sa saborskim zastupnicima. Kako s nove pozicije gleda na
svoje kolege i rad Sabora, je li HDZ radio greške i koja su njegova
razmišljanja o pozadinskoj geopolitičkoj borbi u slučaju Agrokor, otkrio
je u velikom intervjuu za tportal
Istražno povjerenstvo za Agrokor održalo je prvu sjednicu. Što očekujete od njegova rada?
Povjerenstvo je dobilo svoju jasnu zadaću, definiran je opseg i sadržaj njegova rada i očekujem da će povjerenstvo ukazati na ono što se događalo od osnutka Agrokora do današnjih dana. Ova vlada i ovo vodstvo HDZ-a nemaju što skrivati. Ako netko nema veze s Todorićem, onda smo to mi. Međutim, budući da nijedno saborsko povjerenstvo ne može pobjeći od dnevnopolitičkih prepucavanja, puno su važniji istraga koju provodi DORH i sudski postupak koji će, ako do njega dođe, utvrditi činjenice i odgovornost onih koji su doveli Agrokor u ovo stanje.
Već sada vidimo da se prvi svjedoci, Ivica i Ante Todorić, nisu pojavili na sjednici povjerenstva. Koliko, u takvim okolnostima, povjerenstvo ima smisla?
Ova inicijativa ima nedvojbeno političku pozadinu i karakter, kao i sva saborska povjerenstva. Primarni interes oporbenih stranaka je da kroz povjerenstvo dobiju još jednu medijsku pozornicu za recikliranje optužbi, često i proturječnih, na račun vladajućih. Povjerenstvo je u prvom redu političko tijelo. Oporba pokušava stvoriti sliku da ako nema povjerenstva, o Agrokoru se neće ništa doznati. To nije točno, što se događalo vidjet će se iz sudskog procesa, ako do njega dođe, a i predsjednik Plenković je u više navrata sam ponudio da se o bilo kojem pitanju o Agrokoru razgovara na drugim tijelima. Tom tvrdnjom oporba zapravo podcjenjuje sebe, istraživačke novinare i cijelu javnost.
Povjerenstvo je dobilo svoju jasnu zadaću, definiran je opseg i sadržaj njegova rada i očekujem da će povjerenstvo ukazati na ono što se događalo od osnutka Agrokora do današnjih dana. Ova vlada i ovo vodstvo HDZ-a nemaju što skrivati. Ako netko nema veze s Todorićem, onda smo to mi. Međutim, budući da nijedno saborsko povjerenstvo ne može pobjeći od dnevnopolitičkih prepucavanja, puno su važniji istraga koju provodi DORH i sudski postupak koji će, ako do njega dođe, utvrditi činjenice i odgovornost onih koji su doveli Agrokor u ovo stanje.
Već sada vidimo da se prvi svjedoci, Ivica i Ante Todorić, nisu pojavili na sjednici povjerenstva. Koliko, u takvim okolnostima, povjerenstvo ima smisla?
Ova inicijativa ima nedvojbeno političku pozadinu i karakter, kao i sva saborska povjerenstva. Primarni interes oporbenih stranaka je da kroz povjerenstvo dobiju još jednu medijsku pozornicu za recikliranje optužbi, često i proturječnih, na račun vladajućih. Povjerenstvo je u prvom redu političko tijelo. Oporba pokušava stvoriti sliku da ako nema povjerenstva, o Agrokoru se neće ništa doznati. To nije točno, što se događalo vidjet će se iz sudskog procesa, ako do njega dođe, a i predsjednik Plenković je u više navrata sam ponudio da se o bilo kojem pitanju o Agrokoru razgovara na drugim tijelima. Tom tvrdnjom oporba zapravo podcjenjuje sebe, istraživačke novinare i cijelu javnost.
No kroz povjerenstvo i vladajući mogu pokušati dokazati odgovornost oporbe, koja je svojedobno bila na vlasti?
Predlagatelji, koji su sami dali naziv povjerenstvu i tražili da se ono bavi nastankom Agrokora, sada skaču sebi u usta, najradije bi odustali od toga dijela i iz dnevnopolitičkih razloga fokusirali se samo na zadnjih nekoliko mjeseci. Isto bi mogli raditi i HDZ i vladajuća većina pa se fokusirati na razdoblje SDP-ove vlade od 2011. do 2015. kada je bilo itekako puno skrivenih financijskih aranžmana od strane Agrokora - od kupovine Mercatora do zakonskih rješenja povezanih s faktoringom.
Dovoljno je prisjetiti se izraza divljenja Gordana Marasa kada je kupljen Mercator: 'To je velik uspjeh hrvatskog gospodarstva. Čestitam i Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je postigao velik poduzetnički uspjeh, proširio svoju kompaniju na regionalno tržište te stvorio regionalnog lidera u maloprodaji.' Ili SDP-ova potpredsjednika Vlade Branka Grčića: 'Kada Agrokor kihne, prehladi se cijela ekonomija. Ne smijemo širiti loše vijesti o Agrokoru.' No mi nismo poput oporbe, poštujemo zakone i odluku o osnutku povjerenstva u kojoj je jasno određeno da ono započinje rad s osnutkom Agrokora. Očito su dnevnopolitičke optužbe oporbi važnije od istine o Agrokoru.
Poznat je stav HDZ-a da bi povjerenstvo trebalo prekinuti rad kada rješenje o istrazi postane pravomoćno. Jeste li u stranci razmišljali, ako se to dogodi, da se rasprava o Agrokoru nastavi kroz tematske sjednice odbora ili plenarnu sjednicu?
Zakon o istražnim povjerenstvima je potpuno jasan i kaže da ako se pokrene sudski postupak o temi po kojoj je osnovano istražno povjerenstvo, ono mora prestati s radom. Točka. Svi oni koji drugačije pokušavaju tumačiti tu odredbu, pozivaju na kršenje zakona i to je neprihvatljivo. Još je neprihvatljivije to što traže da Sabor krši zakone koje je sam donio, što zorno svjedoči o tome da oporba misli da je iznad vladavine prava i da pravnu državu želi 'prilagođavati' svojim partikularnim politikantskim interesima.
I ne, ne vodi se rasprava samo kroz povjerenstvo. Rasprava se cijelo vrijeme vodi kroz plenarnu sjednicu, kroz saborske odbore, kroz javnu raspravu, intervjue i press konferencije. Ta rasprava traje već i sada. Uostalom, imate i ovu jučerašnju komičnu Grmojinu predstavu. Ako postoje neki dokazi za kriminal, pa neka te dokaze dadu nadležnim državnim tijelima! Tko njima brani da i izvan povjerenstva upoznaju javnost sa svime onime što je eventualno kompromitirajuće u radu izvanredne uprave ili nekoga iz Vlade? Oni cijelo vrijeme optužuju ljude, a ne iznose nikakve konkretne dokaze. Očito im je želja za vlasti važnija od brige za hrvatsko gospodarstvo, desetke tisuća zaposlenika i njihove obitelji.
Predlagatelji, koji su sami dali naziv povjerenstvu i tražili da se ono bavi nastankom Agrokora, sada skaču sebi u usta, najradije bi odustali od toga dijela i iz dnevnopolitičkih razloga fokusirali se samo na zadnjih nekoliko mjeseci. Isto bi mogli raditi i HDZ i vladajuća većina pa se fokusirati na razdoblje SDP-ove vlade od 2011. do 2015. kada je bilo itekako puno skrivenih financijskih aranžmana od strane Agrokora - od kupovine Mercatora do zakonskih rješenja povezanih s faktoringom.
Dovoljno je prisjetiti se izraza divljenja Gordana Marasa kada je kupljen Mercator: 'To je velik uspjeh hrvatskog gospodarstva. Čestitam i Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je postigao velik poduzetnički uspjeh, proširio svoju kompaniju na regionalno tržište te stvorio regionalnog lidera u maloprodaji.' Ili SDP-ova potpredsjednika Vlade Branka Grčića: 'Kada Agrokor kihne, prehladi se cijela ekonomija. Ne smijemo širiti loše vijesti o Agrokoru.' No mi nismo poput oporbe, poštujemo zakone i odluku o osnutku povjerenstva u kojoj je jasno određeno da ono započinje rad s osnutkom Agrokora. Očito su dnevnopolitičke optužbe oporbi važnije od istine o Agrokoru.
Poznat je stav HDZ-a da bi povjerenstvo trebalo prekinuti rad kada rješenje o istrazi postane pravomoćno. Jeste li u stranci razmišljali, ako se to dogodi, da se rasprava o Agrokoru nastavi kroz tematske sjednice odbora ili plenarnu sjednicu?
Zakon o istražnim povjerenstvima je potpuno jasan i kaže da ako se pokrene sudski postupak o temi po kojoj je osnovano istražno povjerenstvo, ono mora prestati s radom. Točka. Svi oni koji drugačije pokušavaju tumačiti tu odredbu, pozivaju na kršenje zakona i to je neprihvatljivo. Još je neprihvatljivije to što traže da Sabor krši zakone koje je sam donio, što zorno svjedoči o tome da oporba misli da je iznad vladavine prava i da pravnu državu želi 'prilagođavati' svojim partikularnim politikantskim interesima.
I ne, ne vodi se rasprava samo kroz povjerenstvo. Rasprava se cijelo vrijeme vodi kroz plenarnu sjednicu, kroz saborske odbore, kroz javnu raspravu, intervjue i press konferencije. Ta rasprava traje već i sada. Uostalom, imate i ovu jučerašnju komičnu Grmojinu predstavu. Ako postoje neki dokazi za kriminal, pa neka te dokaze dadu nadležnim državnim tijelima! Tko njima brani da i izvan povjerenstva upoznaju javnost sa svime onime što je eventualno kompromitirajuće u radu izvanredne uprave ili nekoga iz Vlade? Oni cijelo vrijeme optužuju ljude, a ne iznose nikakve konkretne dokaze. Očito im je želja za vlasti važnija od brige za hrvatsko gospodarstvo, desetke tisuća zaposlenika i njihove obitelji.
Je li HDZ spreman sam inicirati posebnu raspravu u Saboru ako povjerenstvo prestane s radom?
Ta rasprava se već vodi. Imat ćemo aktualni sat, imat ćemo raspravu o SDP-ovoj inicijativi o opozivu Vlade. Dva dana imat ćemo raspravu i ona će završiti još jednim neuspjehom oporbe.
Hoće li HDZ potaknuti izmjene Zakona o istražnim povjerenstvima, koji se nije mijenjao od 1996. i spominje, primjerice, i Županijski dom Sabora, kojeg odavno nema?
Još jednom ponavljam, oporbi povjerenstvo nije važno radi utvrđivanja istine, nego zbog dnevnopolitičkih partikularnih interesa.
Kako, i kao bivši šef diplomacije, gledate na pozadinsku borbu između američkih i ruskih interesa u slučaju Agrokor, putem fonda Knighthead i Sberbanka?
Mnogo je prikrivenih geopolitičkih bitaka, karte se ponovno dijele, pucaju stara i razvijaju se neka nova savezništva, vode se hibridni ratovi kojih domaća javnost nije dovoljno svjesna. Uostalom, Europski parlament je donio Rezoluciju o hibridnom ratu koji neki vode uz pomoć svojih igrača s lažne radikalne ljevice ili lažne radikalne desnice. Upravo zbog toga moramo biti jako oprezni kada donosimo sudove o pojedinim potezima hrvatske vlade. Mnogo je aktera koji pokušavaju utjecati na političku situaciju, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama. Pogledajte samo naše okruženje i susjedstvo. Primjerice, neuspio državni udar u Crnoj Gori s ciljem da se spriječi ulazak te zemlje u NATO. Mnogi akteri imaju ovdje interese i služe se različitim metodama kako bi te interese ostvarili. Mi toga moramo biti svjesni, i u donošenju odluka i vođenju politike itekako o tome moramo voditi računa.
Kao članica Europske unije i NATO-a naklonjeniji smo SAD-u. Kako u tom kontekstu gledate na zainteresiranost ruskog Rosnjefta za otkup dionica Ine i može li Hrvatska ikako utjecati na ulazak ruskog kapitala na tržište?
Hrvatska je suverena država i nacionalni interesi i interesi naših građana su na prvom mjestu. Članica smo EU-a i NATO-a i pripadnost tim integracijama traži od nas korektnost prema partnerima i saveznicima. To su dvije polazne točke o kojima moramo voditi računa. Što se tiče ostalih zemalja, nama je u interesu imati što kvalitetnije i prijateljskije odnose sa svima, posebno s velikim državama, i s njima jačati prvenstveno gospodarsku suradnju. Dobro je da se iskazuje interes za strateško partnerstvo u Ini, posebno što se time opovrgavaju tvrdnje o neodrživosti naših dviju rafinerija, kao što je i dobro to što jedna velika ruska banka, VTB, sudjeluje u roll up kreditu za Agrokor. A ugovor s vjerovnicima je najbolji dokaz za to da Agrokor nije nacionaliziran, što kritikanti nekako 'zaboravljaju'."
Ta rasprava se već vodi. Imat ćemo aktualni sat, imat ćemo raspravu o SDP-ovoj inicijativi o opozivu Vlade. Dva dana imat ćemo raspravu i ona će završiti još jednim neuspjehom oporbe.
Hoće li HDZ potaknuti izmjene Zakona o istražnim povjerenstvima, koji se nije mijenjao od 1996. i spominje, primjerice, i Županijski dom Sabora, kojeg odavno nema?
Još jednom ponavljam, oporbi povjerenstvo nije važno radi utvrđivanja istine, nego zbog dnevnopolitičkih partikularnih interesa.
Kako, i kao bivši šef diplomacije, gledate na pozadinsku borbu između američkih i ruskih interesa u slučaju Agrokor, putem fonda Knighthead i Sberbanka?
Mnogo je prikrivenih geopolitičkih bitaka, karte se ponovno dijele, pucaju stara i razvijaju se neka nova savezništva, vode se hibridni ratovi kojih domaća javnost nije dovoljno svjesna. Uostalom, Europski parlament je donio Rezoluciju o hibridnom ratu koji neki vode uz pomoć svojih igrača s lažne radikalne ljevice ili lažne radikalne desnice. Upravo zbog toga moramo biti jako oprezni kada donosimo sudove o pojedinim potezima hrvatske vlade. Mnogo je aktera koji pokušavaju utjecati na političku situaciju, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama. Pogledajte samo naše okruženje i susjedstvo. Primjerice, neuspio državni udar u Crnoj Gori s ciljem da se spriječi ulazak te zemlje u NATO. Mnogi akteri imaju ovdje interese i služe se različitim metodama kako bi te interese ostvarili. Mi toga moramo biti svjesni, i u donošenju odluka i vođenju politike itekako o tome moramo voditi računa.
Kao članica Europske unije i NATO-a naklonjeniji smo SAD-u. Kako u tom kontekstu gledate na zainteresiranost ruskog Rosnjefta za otkup dionica Ine i može li Hrvatska ikako utjecati na ulazak ruskog kapitala na tržište?
Hrvatska je suverena država i nacionalni interesi i interesi naših građana su na prvom mjestu. Članica smo EU-a i NATO-a i pripadnost tim integracijama traži od nas korektnost prema partnerima i saveznicima. To su dvije polazne točke o kojima moramo voditi računa. Što se tiče ostalih zemalja, nama je u interesu imati što kvalitetnije i prijateljskije odnose sa svima, posebno s velikim državama, i s njima jačati prvenstveno gospodarsku suradnju. Dobro je da se iskazuje interes za strateško partnerstvo u Ini, posebno što se time opovrgavaju tvrdnje o neodrživosti naših dviju rafinerija, kao što je i dobro to što jedna velika ruska banka, VTB, sudjeluje u roll up kreditu za Agrokor. A ugovor s vjerovnicima je najbolji dokaz za to da Agrokor nije nacionaliziran, što kritikanti nekako 'zaboravljaju'."
Nema komentara:
Objavi komentar