SKANDAL PRED ‘OLUJU': Zašto je protokol Predsjednice Republike izbacio zastavu HOS-a iz mimohoda?+ KOMENTAR

Tekst je citiran iz portala "Dnevno.hr", dana 31.07.2015

Tino Juric/PIXSELL

"Ministar Kotromanović je podržao ideju da se i zastava HOS-a pojavi na vojnom mimohodu, no protiv je bio protokol Kolinde Grabar Kitarović.

U pripremi svečane obljetnice “Oluje”, sve više kontroverzi povlači odluka da na zagrebačkom mimohodu nećemo gledati zastavu HOS-a. I dok su sve oči branitelja i drugih šokiranih građana bile uperene na ministra Kotromanovića, Ministarstvo obrane te Grad Zagreb koji su pokrovitelji mimohoda u čast “Oluje”, kako neslužbeno doznajemo od izvora bliskih cijeloj priči, ova skandalozna odluka nije došla iz redova vladajuće koalicije. Navodno je ovakvu odluku u strogoj tajnosti donio upravo Ured predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, točnije njen službeni protokol, a prave razloge možemo samo pretpostavljati. Jedan od njih bi svakako mogao biti pokušaj umiljavanja hrvatskoj ljevici posebice nakon posjete Izraelu i onoga što je tamo u ime RH izgovorila.

Dakle, ne samo da vladajuća koalicija nema veze s time, već je, prema našim izvorima, ministar Kotromanović podržao ideju da se HOS-ova zastava zavijori zajedno sa zastavama drugih ratnih postrojbi koje su sudjelovale u povijesnom oslobođenju Hrvatske. Naravno, ovakva odluka je došla u najmanju ruku kao šok HOS-ovcima koji duže od tjedan dana traže krivca i obrazloženje. Kako smo već pisali, bivši pripadnici HOS-a ostali su u nevjerici kada su čuli da se između stotinu zastava na zagrebačkom mimohodu, njihova neće vijoriti.

– Doznali smo kako na mimohodu na kojem će građani moći vidjeti mimohod zastava svih ratnih postrojbi, naše zastave neće biti. Bili smo u nevjerici, no ipak smo organizatorima poslali upit. Odgovor nas je iznenadio… Kazali su nam kako prihvaćaju kritiku i kako će zastava naše postrojbe ipak biti izložena. “Ali”, kazano je u odgovoru, “mi vašu zastavu nemamo… Možemo li dobiti vašu?”

Nekoliko trenutaka u ovoj priči izaziva čuđenje…

Prvo, kako je moguće izbjeći isticanje jedne, za Domovinski rat, toliko značajne postrojbe? Pripadnici HOS-a prokrstarili su bojišnicama duž zaraćene Hrvatske, a njihove su zasluge nemjerljive. Iako ih se samo s vukovarskog Sajmišta nije vratilo pola, članovi postrojbe HOS i u poraću prolaze kroz golgotu dokazivanja i regularnosti, mada je riječ o postrojbi u kojoj niti jedan pripadnik nije terećen za ratni zločin.

Prst u oko, javna je tajna, jest HOS-ov grb čije je prvo bijelo polje i na kojem je natpis “Za dom spremni”. To je, međutim, regularan i statutom ozakonjen grb koji se ipak posljednjih godina pokušava ukloniti, i to na niti malo suptilan način. HOS oznake na koncertima, nogometnim utakmicama i sličnim skupovima, nisu dobrodošle. Nositelji majica ili zastava s njihovim grbom se privode, a štovatelji ove postrojbe – progone.

Za pretpostaviti je da su upravo grb i natpis na zastavi razlog neuvrštavanja postrojbe HOS u zagrebački mimohod, iako su bili aktivni sudionici završnih oslobodilačkih operacija Ljeto 95 i Oluja. Ne treba zaboraviti niti njihove zasluge u zaraćenom Dubrovniku, kao niti to da su tijekom operacije Maslenica pripadnici 43 dana bili u neprijateljskom okruženju i nadljudskim naporima branili Škabrnju.

Zastava na mimohodu stoga je najmanje što se prema pripadnicima HOS-a može učiniti iz zahvalnosti. Nakon kritika i upućenih mailova, organizatori ipak pristaju na isticanje HOS-ove zastave, no naišli su na neočekivanu prepreku – ne posjeduju niti jednu, jedinu zastavu ove postrojbe…

“Možemo li dobiti vašu”, pitali su iznenađene pripadnike HOS-a."

KOMENTAR:

Ipak bi svi sudionici koji su dali svoj doprinos u Domovinskom ratu trebali sudjelovati sa svojim vojnim obiljezjima i odorama na mimohodu. 

I druge zemlje slave svoj dan pobjede te veteranske postrojbe sudjeluju u tom cinu proslave. Ne postoji razlog u slucaju Republike Hrvatske za iznimku!

Ugodan dan i lijep vikend svim citaocima bloga!

Drazen Katic

PROMOCIJA TURIZMA

Za Republiku Hrvatsku turizam igra jako važnu ulogu. Za kvalitetni turizam morate imati jako dobru ugostiteljsku ponudu. Te dvije stvari idu jednostavno zajedno.
Bilo da se radi o godišnjem odmoru na moru, odlasku na skijanje, seoskom turizmu, brdskom ili planinskom turizmu, medicinskom turizmu i wellnessu morate imati kvalitetne popratne ugostiteljske objekte!

Sjećam se kada sam 2010. godine u maju proveo par dana godišnjeg odmora u Austriji u blizini Kitzbühela. Krenuli smo iz Štutgarta. Temperatura je bila gotovo 30 stupnjeva celzijusa. Za par sati vožnje stigli smo u Kitzbühel, te se tada počeli penjati automobilom na alpe. Sat vožnje samo u brdo. Zaboravio sam koja je to bila nadmorska visina, ali znam da smo nakon sat vožnje završili među oblacima.

Konačno smo došli do jednog lijepog motela gdje smo rezervirali par dana. Temperatura je bila oko 1stupanj, znači razlika u temperaturi u 5 sati gotovo 30 stupnjeva celzijusa.
Motel je bio obiteljski obrt, jako ugodna atmosfera, familijski odnos prema gostu.

Imao je unutarnji bazen, saunu, prostor za wellness. Što čovjeku više treba?
Međutim što da radite u alpama cijeli dan? Gledati televiziju možete i kod kuće, a u sauni i bazenu nemožete provesti cijeli godišnji.
Pošto smo mi došli iz Štutgarta, a tamo ljudi rado pješače odlučili smo se ići pješice u brdo, svaki dan u drugom pravcu.
Drugi dan godišnjega krenuli smo nakon doručka na pješačenje. Temperatura je bila oko nule i polako je počinjao snijeg. Penjali smo se sve više i više u brdo prema oblacima. Osim prekrasne prirode nije bilo nigdje ničega. Nakon sat vremena penjanja nismo sreli više niti jednog čovjeka, međutim nastavili smo dalje.

Najveći problem je bio da nismo ponijeli ništa za jelo i piće jer smo računali da postoji neki mali restoran za turiste. Tako je i bilo. Nakon sat vremena penjanja došli smo do jednog malog restorana koji je bio zatvorena, a radio je samo vikendom, naravno iz razumljivih razloga.

Nastavili smo pješačenje. Penjali smo se skoro 2 sata u planinu. Imao sam osjećaj da se penjemo na nebo, bili smo jako žedni i disanje je bilo otežano. Pošto nismo ponijeli vodu pili smo iz obližnjih glečera koji su se topili. Kako smo nastavili penjanje snijega je bilo sve više.

Nakon gotovo 3 sata penjanja na planinu naišli smo na jednu malu vikendicu sa terasom, te stolom i klupom. Terasa je bila otvorena tako da smo sjeli na klupu, te od iscrpljenosti odspavali pola sata. To je bilo prvo mjesto nakon 3 sata penjanja na koje smo mogli sjesti i malo se odmoriti. Poslije kratkog sna krenuli smo natrag niz planinu. Trebalo nam je 2 sata da stignemo do motela. Ne mogu vam opisati osjećaj kada sam ugledao motel, znao sam da je tamo toplo, da ima hrane i pića.

Ovom pričom sam Vam htio skrenuti pažnju na to, koliko su važni ugostiteljski objekti u turizmu.

Turizam u Republici Hrvatskoj igra presudnu ulogu i bitno utječe na životni standard građana, indirektno preko bruto društvenog proizvoda ili direktno preko mjesečnih primanja onih koji rade u turizmu. Svaki godišnji odmor pamti se posebno po tome kakva je bila ugostiteljska ponudu. Da li je hrana bila ukusna i raznovrsna, da li je bila svježe pripremljena? Sve to ostaje dugotrajno u pamćenju turista.

Međutim odnos ugostiteljskog osoblja prema turistima ostaje u najdužem sjećanju. Od konobara koji Vas poslužuje, glavnog kuhara koji prati izdavanje večere, menadžera hotela koji Vas ljubazno pozdravi, pa do spremačice koja svako jutro uredi vašu sobu.

Ako je njihov odnos bio profesionalan i ljubazan turist to gotovo nikada neće zaboraviti.

Ponekad nesvjesno uspoređujem ugostiteljsku ponudu zemalja u kojima sam proveo godišnji odmor sa ugostiteljskom ponudom u Republici Hrvatskoj.

Kod nas je hrana dobra i ako niste previše izbirljivi biti ćete sa tom ponudom zadovoljni. Međutim nedostaju popratni sadržaji koji su sastavni dio turizma.

2004. sam posjetio Tunis. Ugodna arapska zemlja. Ono što me se posebno dojmilo je da gotovo svako tko radi u turizmu govori jako dobro četiri jezika: arapski, francuski, engleski i njemački. U ranim jutarnjim šetnjama sretao sam siromašne ribare koji love na plaži ribu za ručak. Čak su i ti ljudi koji nikada nisu išli u školu govorili toliko njemački da smo se mogli sporazumjeti. Od njih sam saznao nešto više kako običan mali čovjek živi u Tunisu. Međutim ono što govori o kvaliteti turizma u Tunisu je činjenica da oni ne dopuštaju turistu da mu bude dosadno. Prilikom jutarnjih šetnji redovito sam sretao grupu koja je organizirano na konjima jahala uzduž plaže. Svako jutro je obavezno na plaži izvođen jutarnji fitness sa muzikom kojeg je vodio trener sporta.

Svaki dan nakon večere je bila nova predstava ili animacija na bini hotela u kome smo odsjeli.

Tunežani se jednostavno stalno bave gostom tako da gost i nema veliku mogućnost otići u neki drugi restoran ili hotel i tamo potrošiti svoj novac.

Prema turistima su svi ljubazni. Policija na konjima obilazi plažu, tako da ne morate biti u strahu da će vam se nešto dogoditi ili da će vam nešto nestati. Nakon završenog godišnjeg odmora dali smo napojnicu osobi koja je pospremala sobu. U Tunisu najčešće radi samo jedna osoba u familiji, a plaćom moraju prehraniti cijelu obitelj.

Sličan odnos prema turistima doživio sam 2011. na Velikom Kanarskom Otoku. Iako je hrana bila neslana, godišnji je ostao nezaboravan, ne samo po ljepoti prirode, nego prije svega po toplom i srdačnom odnosu prema turistima.

U Republici Hrvatskoj turisti mogu uživati u ljepotama prirode, raznovrsnim hrvatskim specijalitetima, čistoći mora i rijeka.

Ono na čemu se treba raditi je razvući turističku sezonu dodatnim van sezonskim ponudama, te poboljšati profesionalizaciju turističkog osoblja.

Kod nas postoji stečena navika da se turistička sezona priprema u maju, pa ako se dogodi da je početkom maja posebno toplo vrijeme u vanjskom bazenu hotela nećete se moći okupati pošto je zatvoren. Upravo je to bio slučaj prošle godine kada sam posjetio prijatelja u Novom Vinodolskom. Bila je sredina maja i temperatura gotovo 30 stupnjeva. More je bilo prehladno za kupanje. Na gradskoj plaži nalazio se hotel s prilično velikim vanjskim bazenom koji nije bio u uporabi. Do danas mi nije jasno zašto taj bazen nije bio otvoren da se turisti i mještani u njemu mogu okupati, a hotel bi sigurno dobro zaradio dodatnom prodajom hrane, pića i sladoleda.

Pod profesionalizacijom turističkog osoblja smatram da od spremačice pa do menadžera hotela svatko treba voditi brigu da se gost osjeća ugodno, biti u kontaktu sa gostom, upoznati ga sa ponudama i znamenitostima grada u kome se nalazi. Gostu na godišnjem ne smije biti dosadno. Vremena kada se prodavala "voda i sunce" su odavno prošla.

Ugostiteljska ponuda počinje kada turist ulazi na graničnom prijelazu u našu zemlju, a završava kada napušta Hrvatsku. Osmjeh graničnog policajca, konobara, menadžera hotela, prodavačice voća na gradskoj tržnici turist neće zaboraviti. Međutim neće ni zaboraviti osmjeh koji nije dobio. Vrlo je važno shvatiti da turisti nisu prisiljeni dolaziti na ljetovanje u Republiku Hrvatsku. Međutim naše profesionalno osoblje ih može tijekom godišnjeg odmora vezati za našu zemlju, tako da iduće godine dođu ponovo i dovedu svoje prijatelje!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

Ipak se događa: Kina otvorila prvu tvornicu u kojoj su jedini radnici - roboti + komentar!

Tekst je citiran iz portala "Dnevnik.hr", 30.07.2015

30.07.2015 @ 08:37h Piše: Tomislav Ćuto

Postanite fan na Facebooku ako već niste! Kinesko gospodarstvo, iako se pričalo o krizi, i dalje postavlja nove standarde u poslovanju, nažalost, neki od njih nam se nimalo neće svidjeti, jer donose potvrdu kako bi budućnost doista mogla biti još mračnija od sadašnjosti...
Borba za očuvanje radnih mjesta traje konstantno, problem je što iz dana u dan, osim u rijetkim oazama poslovnog uspjeha, raste broj nezaposlenih. I dok je s jedne strane napredak modernih tehnologija donio nove mogućnosti, analogno tome i nova radna mjesta, s druge strane je ista ta tehnologija prema mnogim stručnjacima jedna od glavnih prijetnji budućnosti čovječanstva. Dokazuje to i vijest koja dolazi iz Kine u kojoj je otvorena prva tvornica u kojoj nema ljudskih zaposlenika, nego sve procese i proizvodnju odrađuju roboti. Kompanija Changying Precision Technology Company iz kineskog Dongguana ne skriva kako je scenarij za budućnost u svim njihovim pogonima potpuna robotizacija. Već su krenuli s procesima koji će rezultirati zamjenom ljudi od strane robota, što je potvrdio i glavni direktor tvrtke Luo Weiqiang.
Jedna od tvornica je već krenula s robotima djelatnicima, iz kompanije su poručili kako je to za njih ogroman napredak i ušteda (bojimo se kako je ovo jedino važno), jer jedan robot može zamijeniti šest do osam ljudi. Trenutačno ima 60 robota koji rade na 10 proizvodnih linija i to konstantno - 24 sata na dan. Jedina "živa bića" u pogodima, za sada, su nadzornici koji samo provjeravaju odvijaju li se svi procesi prema zadanom planu i programu. U naredne dvije godine, otkrivaju iz kompanija, namjera im je "zaposliti" otprilike 1000 robota, odnosno 80% procesa i proizvodnje će odrađivati strojevi i umjetna inteligencija, rekao je predsjednik upravnog odbora tvrtke Chen Qixing. Naravno kako ne treba objašnjavati da će povećanjem robotske radne snage ljudi mahom završavati na cesti, ali kapitaliste u, paradoska li, takozvanoj "komunističkoj Kini", nimalo ne zanima.

KOMENTAR:

Uvodjenje robotike u proizvodnju traje vec dugi niz godina, ali ne u tolikoj mjeri koliko je to danas izrazeno. Potpuno uvodjenje robota u proizvodni proces povecava dobit i smanjuje greske u proizvodnji. Medjutim u kolikoj je to mjeri dopustivi, a da ne ugrozi egzistenciju ljudi koji takodjer trebaju posao?

Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

PREKOMJERNO KONZUMIRANJE MESA KAO EKONOMSKI, SOCIJALNI I EKOLOŠKI PROBLEM

Naši djedovi i bake su konzumirali meso jednom tjedno. Zadnjih 50 godina u Europi, a također i u drugim dijelovima svijeta došlo je do trenda svakodnevnog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda, tako da se do danas potrošnja učetverostručila.

Životinje se uzgajaju u neodgovarajućim uvjetima. Njihov rast ubrzavamo hormonima rasta, vitaminskim dodacima pospješujemo uzgoj, te ih preventivno liječimo antibioticima!

Konzumiranje mesa postalo je "in". U današnje doba se meso i mesni proizvodi ne samo jednom dnevno, nego ponekad i više puta na dan nađu na jelovniku!

Rezultati takve ishrane uzimaju već sada svoj danak. Djeca se ubrzano razvijaju od "hormona rasta", antibiotici sve slabije djeluju kada smo bolesni, pošto antibiotike unosimo hranom pa bakterije stvaraju rezistenciju. Dječji dijabetes, prekomjerna težina, povećana masnoća u krvi postali su česte dječje bolesti. Bolesti srca i krvnih žila zauzimaju prvo mjesto po smrtnosti u europskim zemljama. Moždani i srčani udar su postali gotovo pravilo. Umiranje srednje generacije u dobi između 40 i 60 godine je sve učestalije.

Usprkos izobilja hrane i naprednoj medicini postići će se nivo da će pogrešnim načinom ishrane i utjecajem stresa duljina životnog vijeka sadašnje mlade i srednje generacije pasti ispod granice koju su doživjeli naši djedovi i bake.

Sa ekološkog stajališta povećana proizvodnja goveđeg mesa je opasna. Uzgoj goveda dovodi do dodatnog izlučivanja metana u atmosferu, a metan vrlo agresivno uništava ozonski omotač. Pored toga za uzgoj mesa potrebne su velike količine vode. Prema "Statisti" za uzgoj jednog kilograma mesa je potrebno 16.000 litara vode, a za uzgoj jednog kilograma žitarica 1.350 litara.

Postavlja se pitanje tko profitira od proizvodnje i prekomjernog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda?

Da li su to koncerni koji proizvode hranu za stoku? Da li su to velike farme za uzgoj životinja? Da li je to medicina i farmaceutska industrija ? Da li su to veliki prodajni lanci i restorani?

Svi nabrojeni faktori ostvaruju pozamašan profit u procesu uzgoja, prodaje i konzumacije mesa i mesnih proizvoda. Naposljetku kada čovjek oboli medicina i farmaceutska industrija ostvaruju svoj dio dobiti.

Činjenica je da jedini koji gubi u prekomjernom konzumiranju mesa i mesnih proizvoda je potrošač. On gubi na svim područjima. Meso nije jeftino, znači da potrošač ima ekonomski gubitak. Od prekomjernog konzumiranja mesa se obolijeva, znači gubitak zdravlja. Masovni uzgoj goveda oslobađa velike količine metana, a to znači ekološki gubitak kako za pojedinca tako i za cijelu ljudsku zajednicu. Korištenjem žitarica za uzgoj životinja povećava im se cijena na svjetskom tržištu, te postaju sve nedostupnije za prehranu stanovništvu siromašnih zemalja. To je socijalni problem.

Ako već nismo vegetarijanci uravnotežena ishrana bi značila: 2 puta meso na tjedan, 2 puta riba na tjedan i 3 puta vegetarijanska hrana tjedno. Nije se uvijek lako pridržavati tog pravila. Užurbani način života i pad životnog standarda pogodovali su posebno u velikim gradovima konzumiranju "brze hrane", a ona se sastoji većinom od mesnih proizvoda.

Njemački portal Bild.de 10.01.2013 objavio je da svaki građanin Njemačke u svome životu prosječno pojede u obliku salame, gulaša i šnicli 1.094 životinje, te od toga:

1. 945 pilića
2. 46 svinja
3. 46 pura
4. 37 patki
5. 12 guski
6. 4 janjca
7. 4 goveda

Navedeni podaci su dio studije BUND-a Njemačke.

"Statista" nam prikazuje potrošnju mesa (u kilogramima) po glavi stanovnika 2005. u navedenim zemljama, te prosječnu potrošnju u svijetu:

- USA..............................................126,60

- Australija......................................117,60

- Španjolska....................................107,90

- Argentina......................................88,60

- Velika Britanija.............................83,90

- Njemačka......................................83,30

- Norveška.......................................61,70

- Kina..............................................59,50

- Rusija............................................52,10

- Južna Afrika..................................46,20

- Japan.............................................45,40

- Svjetska potrošnja.........................41,20

- Tajland...........................................26,70

- Nigerija..........................................7,50

- Bangladeš......................................3,10

Vidljivo je da su industrijske zemlje daleko iznad svjetskog prosjeka potrošnje mesa po glavi stanovnika.

U proizvodnji i prodaji mesa nerijetko dolazi do zloupotrebe. Prodaje se pokvareno meso, meso koje ne odgovara deklaraciji i sl.. Ne samo da se radi o prevari potrošača, nego se ozbiljno narušava i zdravlje građana.

Tome se možemo oduprijeti kupujući meso iz ekološkog uzgoja. Činjenica je da je to meso skuplje, međutim ako ga budemo manje konzumirali opet ćemo izaći na kraj sa našim mjesečnim budžetom za kupnju hrane.

Na web stranici WWF-a pod temom meso i konzum stoji: "Tko jede manje mesa može si priuštiti skuplju salamu i šniclu iz ekološkog uzgoja. Njemačko Društvo za ishranu preporuča iz zdravstvenih razloga 300 – 600 gr mesa tjedno, a to je manje od polovice koju danas prosječno konzumiramo.

Kako bi bilo učiniti prvi korak - jednostavno jedan dan u tjednu bez mesa."

Ako spadamo u skupinu koja konzumira svakodnevno meso i mesne proizvode mogli bi o navedenom prijedlogu razmisliti. Ako nam financije dozvoljavaju prođimo jedan dan u tjednu u restoran i naručimo vegetarijansko jelo. Na taj način taj dan u tjednu nećemo doživjeti kao kaznu, već kao poklon nama samima. 

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

Društvene mreže lopovima otkrivaju da ste na odmoru + KOMENTAR

Tekst je citiran iz portala "Poslovni.hr", dana 29.07.2015

Foto: Reuters

"Prije nego što odlučite na Facebook postaviti fotografije s odmora, razmislite tko ih sve ondje može vidjeti i hoće li ih potencijalni lopov iskoristiti, zbrojiti dva i dva i shvatiti da je vaš dom prazan... i iznimno privlačan za pljačku.
Lopovi koriste Facebook, Twitter i slične društvene mreže poput svih nas, upozorava Wolfgang Balders iz koelnskog Odjela za sprečavanje zločina. Zato je najbolje da o pojedinostima svog ljetovanja ili zimovanja na društvene mreže stavite što manje podataka dok ste na odmoru.
"Datumi i geografski podaci ne postavljaju se na internetske stranice", upozorava Balders te kaže da je važno i kakve fotografije 'postate'. "Ako na fotografijama vidite cijelu obitelj, lopov će biti prilično siguran da je vaš dom prazan".
Facebook nudi opciju koja korisnicima omogućuje da izaberu tko će vidjeti njihove fotografije. No takve opcije na Twitteru i na Instagramu nema, zbog čega s tim društvenim mrežama trebate biti pažljiviji.
Općenito uzevši, najbolje je fotografije s odmora postaviti po povratku doma. "Pritom ne zaboravite na to upozoriti svoju djecu. Za njih bi trebala vrijediti ista pravila", kaže Balders te podsjeća da ne smijete zaboraviti ni na automatsku sekretaricu.
"Svi oni koji snime poruku kojom obavještavaju da ih do određenog perioda nema kod kuće, riskiraju pljačku", kaže Harald Schmidt koji radi na prevenciji zločina na saveznoj i državnoj razini. Čak i aplikacija poput Whatsappa može biti korisna bilo kome, kada su posrijedi informacije o vašem kretanju.
Ne treba zaboraviti da nisu samo društvene mreže potencijalna opasnost od lopova. "Oslonite se na pouzdane susjede. Zamolite ih da povremeno podignu rolete u vašem domu. I travnjak koji nije pokošen tjednima može biti dobar signal lupežu, čak i onome koji ne prati vaše objave na Facebooku", kaže Wolfgang Balders."

KOMENTAR:

Ceste su provale bas u one kuce u kojima su rolete spustene vec danima, a na drustvenim mrezama vrve slike koje vlasnike prikazuju na godisnjem odmoru. Takve kuce su laka meta lopovima. Zato oprezno sa ubacivanjem slika godisnjeg.

Drazen Katic

ODRŽIVI RAZVOJ – BUDUĆNOST NAŠE CIVILIZACIJE

Pojam "održivog razvoja" prvi puta je zabilježio 1713. u svome djelu "Sylvicultura oeconomica" Hans Carl von Carlowitz u kome govori da "..samo toliko šume smije biti iskrčeno koliko može kroz plansko pošumljavanje ponovo narasti"!

Drugim riječima održivi razvoj znači da smijemo samo toliko eksploatirati obnovljive resurse (sirovine) da se mogu sigurno obnoviti.

Prva međunarodna definicija "održivog razvoja" zabilježena je 1987. u završnom dokumentu UN-a, nazvanom "Naša zajednička budućnost", više poznatom kao "Brundtlandovo izvješće", u kome se navodi: (slobodni prijevod sa njemačkoga) ..."Razvoj koji će imati budućnost znači da sadašnja generacija zadovolji svoje potrebe na način da ne ugrožava mogućnost budućih generacija da i one zadovolje svoje potrebe."

Održivi razvoj se sastoji od tri komponente i vrlo je bitno da su one u ravnoteži:

1. Ekonomska komponenta
2. Socijalna komponenta
3. Ekološka komponenta

Ako bilo koja od tri komponente nadvlada, oslabiti će ostale dvije. Naš planet se nalazi u ravnoteži, a mi to stanje ravnoteže moramo samo podržati.

Održivi razvoj, odnosno održiva eksploatacija je posebno bitna za sirovine koje se sporo obnavljaju, a tu pripada iskorištenje nafte i plina, eksploatacija prašuma, iskorištenje ugljena, iskorištenje radioaktivnih ruda. Mi smo potrošili već danas sirovine budućih generacija tako da moramo radikalno promijeniti način razmišljanja, način proizvodnje, ali i potrošnje dobara i usluga.

Kod održivog razvoja vrlo je bitno voditi računa o racionalnoj upotrebi pitke vode u domaćinstvu i industriji.

Neškodljiva industrija i ekološka poljoprivreda trebaju biti temelj razvoja naše civilizacije. Pored toga ravnopravnu ulogu moraju igrati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i promet održivim prijevoznim sredstvima (električni automobili, hibridna vozila, električni bicikli, električni motocikli, te električna plovila).

Održivi razvoj podrazumijeva također i jedan poseban način življenja svakog od nas. Umjereno korištenje mesnih proizvoda, racionalna upotreba pitke vode u domaćinstvu, kupovina domaćih, a ne uvoznih proizvoda, minimiziranje kupljene ambalaže, isključivanje "stand-by" modusa za električne uređaje prilikom odlaska na spavanje, korištenje štedne rasvjete itd..

Također svaki fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije i za grijanje su doprinos održivom razvoju!

Održivi razvoj znači i ponekad ostaviti automobil na parkiralištu ili u garaži, te otići u kupovinu biciklom ili pješice.

U zadnjih 200 godina potrošili smo resurse budućih generacija, doveli zemlju do globalnog zagrijavanja i prouzročili efekt staklenika. Klima se na planetu poremetila.

Upravo sada u vrijeme pisanja ove knjige mediji su javili jednu vrlo neugodnu vijest.

09.05.2013 je navečer u Mauna Loa na Havaima izmjerena od početka službenog mjerenja najveća koncentracija ugljičnog dioksida u zraku koja je iznosila preko 400 ppm (parts per million).

U zadnjih 800 000 godina koncentracija ugljičnog dioksida se kretala u granicama od 180 – 280 ppm. Prije početka industrijske revolucije koncentracija CO2 je bila oko 280 ppm.

Što znači izmjerenih 400 ppm za našu budućnost?

Taj iznos je siguran pokazatelj da će prosječno povećanje temperature na zemlji prijeći granicu od 2 stupnja celzijusa. Do dva stupnja se smatralo podnošljivim za naš budući život na planetu. Razina mora i oceana bi se do kraja stoljeća dignula za 0,5 do 1 metar. Toj klimatskoj promjeni smo dorasli i mogli bi prilagoditi našu budućnost tim novim uvjetima.

Međutim dizanjem prosječne temperature iznad 2 stupnja celzijusa naša budućnost je prilično neizvjesna. Smatra se da će se razina mora i oceana dignuti od 1 metar na više.

Samim tim dolazi do prekida golfske struje u Europi koja nam donosi ugodnu klimu koju danas imamo. Europa će se vjerojatno početi hladiti. Neki stručnjaci govore o malom ledenom dobu koje bi moglo snaći Europu.

Podizanje razine mora iznad 1 metar prouzročilo bi nestanak (potapanje) 10 milijunskih gradova koji se nalaze na niskoj nadmorskoj razini.

Rezultat takve porasti razine mora i oceana bio bi velike seobe naroda, novi ratovi i borbe za zemlju i vodu, destabilizacija cijelog političko-ekonomskog sistema, bolesti i glad.

Proizvodnja i potrošnja u skladu sa održivim razvojem je najjače oružje koje trenutačno imamo. Održivi razvoj kao filozofija življenja nije vraćanje u kameno doba. To je način na koji uzimamo od prirode samo onoliko koliko nam treba. Samim time zadovoljavamo kako ekonomsku, tako i ekološku komponentu. Razmatrajući socijalnu komponentu u održivom razvoju ona smanjuje socijalne razlike između bogatih i siromašnih. Mi smo dotakli gotovo vrhunac u razdoru između bogatih i siromašnih. Oko 0,1 % čovječanstva posjeduje 81% ukupnih dobara na zemlji. Proces osiromašenja siromašnih, te bogaćenja bogatih se ubrzano nastavlja. Taj proces je u potpunoj suprotnosti sa održivim razvojem.

Poznato je da su američki indijanci ubijali samo onoliko bizona koliko im je bilo potrebno da pokriju zalihe hrane za zimu. Također i eskimi su u lovu na kitove lovili samo toliko koliko je trebalo zajednici za prehranu. Hrana bi se dijelila na sve stanovnike sela. Danas takav način egzistiranja postoji još kod nekih plemena amazonskih indijanaca koji se za sada uspijevaju sakriti od moderne civilizacije.

Održivi razvoj ne znači da trebamo zatvoriti sve tvornice, napustiti u potpunosti naš "civilizacijski" način života. On znači da trebamo promijeniti naš način razmišljanja i naše potrebe. Izobilje moderne civilizacije donijelo je civilizacijske bolesti, povećanje smrtnosti srednje generacije, nezaposlenost, siromaštvo, te neprestane ratove u svijetu.

Održivi razvoj se treba početi prakticirati već u osnovnoj školi. Uvijek me ponovo impresionira osnovna škola Ivan Goran Kovačič u Dugoj Resi. Kada se prošećem pored škole uvijek zatečem lijepi prizor. Škola je obojena u ugodne nijanse zelene boje, posvuda je čisto, bez razbacanih papirića i smeća. S druge strane škole prema rijeci Mrežnici nalazi se školski vrt u kome učenici uzgajaju različite vrste povrća. 2006. taj vrt je izabran za jedan od 15 najljepših školskih vrtova u Republici Hrvatskoj. Škola ima također aktivnu EKO grupu, te izdaju školski list "Breza". U akciji "Budimo ekologični – stop sječi šuma" učenici su prikupili 13 tona starog papira. Sudjelovali su sa 2.300 prikupljenih potpisa u peticiji "Univerzalne deklaracije za prava životinja" pri UN-u. Ta škola je primjer na koji način djecu trebamo učiti održivom razvoju. Toj djeci kada odrastu principi održivog razvoja neće biti strani, te će većina njih vjerojatno aktivno sudjelovati u izgradnji zdravog i održivog društva u Republici Hrvatskoj.

Stanje na našem planetu se ne može pozitivno promijeniti u jednom danu, mjesecu ili godini. Puno je stvari otišlo krivim putem.

Međutim još uvijek nije prekasno da svako od nas napravi mali korak u prakticiranju održivosti. Za pojedinca će to biti mali korak, ali ako ga napravi većina nas korak će biti ogroman.

Sindikat ZET-a pohvalio se nepotizmom, Bandić: Ne mogu vjerovat' da su to napravili + KOMENTAR!

Citirani clanak je iz portala "Vecernji.hr", dana 28.07.2015

"Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a pohvalio se da su s upravom Podružnice dogovorili da prednost pri zapošljavanju u ZET-u imaju djeca ili supružnici njihovih radnika.

Milan Bandić

Foto: Grgur Žučko/pixsell

• 
• 

Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a pohvalio se da su s upravom Podružnice dogovorili da prednost pri zapošljavanju u ZET-u imaju djeca ili supružnici njihovih radnika.

"Na sastanku predstavnika Sindikata vozača i prometnih radnika s Upravom podružnice postignut je dogovor da prioritet pri zapošljavanju u podružnici ZET-a imaju djeca ili supružnici naših radnika. Na zahtjev Sindikata upućen Upravi podružnice i Upravi ZGH već je zaposlen veći broj parkirača i vozača autobusa, gdje se u dobroj vjeri vodila briga o gore navedenom dogovoru. Nastavljamo s pritiskom za zapošljavanje još određenog broja vozača autobusa, parkirača (kako bi parkirači koji već rade na tim poslovima mogli sukladno zahtjevu ići u promet), vozača tramvaja i drugih radnika koji su neophodni za funkcioniranje podružnice u cijelosti", objavio je Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a na internetskim stranicama Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske.
Mikulić: Treba stručne i kvalificirane ljude primiti
Na objavu Sindikata vozača da članovi njihovih obitelji imaju prednost pri zapošljavanju, gradonačelnik Milan Bandić kazao je da ne može vjerovati da je nešto takvo učinjeno.
– Ja ne mogu vjerovat' da je to napravljeno jer je to protuustavno i protuzakonito. Ustavno je pravo svakoga da ravnopravno konkurira za svako mjesto i za posao. Ako su to stvarno napravili, to je neozbiljno i neodgovorno. Ne možemo to raditi. To je suludo. Ne vjerujem ja da je to tako – kazao je Bandić.
Članica Uprave Zagrebačkog holdinga Daniela Franić kazala je da ona za taj dogovor ne zna te da je, nakon što je u medijima pročitala informaciju, tražila očitovanje ZET-a koje čeka te će, kad ga dobije, dati odgovor i javnosti. Šef zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić kazao je da po zakonu ne smije biti privilegiranih po bilo kojoj osnovi dok je šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić dogovor ocijenio diskriminirajućim.
– Treba stručne i kvalificirane ljude primiti, a ne da je kvalifikacija članstvo u obitelji – kazao je Mikulić."

KOMENTAR:

Zaposljavanje clanova obitelji je pojava koja je takodjer izrazena u tvrtkama u Stuttgartu. Ako vam netko od clanova porodice radi ili je radio u tvrtci Bosch AG imate gotovo ulaznu kartu za tu tvrtku. Da li je to pravedno ili ne, to je drugo pitanje. Poslodavac to gleda drugacije. ON ima osjecaj sigurnosti ako zaposli clana porodice svog radnika. Ovo je tema o kojoj bi s emogla voditi dugotrajna diskusija, a rezultat bi bio uvijek razlicit.

Ugodan dan. Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

 

Europarat will "Mutter" und "Vater" abschaffen + KOMMENTAR

Quelle: "Die Welt" - Politik

02.09.10

 http://m.welt.de/politik/ausland/article9339873/Europarat-will-Mutter-und-Vater-abschaffen.html

In den Kampf der Geschlechter schaltet sich der Europarat ein: Er empfiehlt den 47 Mitgliedsländern, in Behörden nur geschlechtsneutrale Begriffe zu verwenden Foto: picture-alliance/chromorange

Der Rat in Straßburg will Sexismus bekämpfen und rät zu geschlechtsneutraler Sprache. Es gibt bizarre Ersatzvorschläge.

Im Kampf gegen geschlechterspezifische Diskriminierung setzt der Europarat auf die Sprache. Der in Straßburg tagende Rat empfiehlt seinen 47 Mitgliedsstaaten, in ihren Behörden eine "nicht sexistische Sprache" zu verwenden. Die Darstellung von "Frauen zu Hause" sei ein traditionelles Rollenbild, das die Gleichstellung der Geschlechter hemme, heißt es in einer Resolution der Parlamentarischen Versammlung des Rates.

Der Anstoß für die Forderung kam aus der Schweiz: Die sozialistische Schweizer Nationalrätin Doris Stump verlangte nach einem Bericht der "Bild"-Zeitung wörtlich, dass Frauen nicht mehr "als passive und minderwertige Wesen, Mütter oder Sexualobjekte" dargestellt werden sollten.

Und der Alpenstaat ist auch schon vorbildlich in der Umsetzung. In der Hauptstadt Bern werden grundsätzlich "geschlechtsabstrakte Personenbezeichnungen" bevorzugt. Im Klartext heißt das: "Flanierzone" statt "Fußgängerzone", "Elternteil" oder (seltener) "Elter" statt "Vater" oder "Mutter".

Haben Sie noch mehr Vorschläge für geschlechtsneutrale Begriffe? Nutzen Sie die Kommentarfunktion!

KOMMENTAR AUF KROATISCH!

Pokusaji da se porodica diskriminira i daju veca prava homoseksualnim parovima traje intenzivno od 2010 (kada je objavljen ovaj clanak) pa do danas. 

Prosli vikend u Stuttgartu je pokazao koliko je jaka homoseksualna scena. Prije nekoliko godina zapoceti CSD koji je trajao 1 dan i par sati ove godine zauzeo je prostor od vise dana. Ogromna financijska sredstva su ulozena u tu visednevnu manifestaciju. Vecina politickih stranaka sudjelovala je u CSD-u.

Parola je proske godine bila "Tolerancija", a ove godine "Akceptiranje"!

Koja ce parola biti na godinu moze si svako za sebe formulirati!

Cinjenica je da porodica u Europskoj uniji gubi sve vise na znacaju, a da snaga homoseksualnog pokreta jaca!

Kakva ce nam biti buducnost, mozete i sami pretpostaviti.

Ugodan dan! Drazen Katic  

 

www.drazenkatic.blogspot.de

AUTOINDUSTRIJA ILI EKOLOGIJA

Poznato je da danas ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta imaju jaku automobilsku industriju: Njemačka, Italija, Japan, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Brazil i Južna Korea. U zadnje vrijeme se svjetskoj auto eliti priključuju Indija koja proizvodi najjeftiniji "Tata" automobil na svijetu, te Kina sa svojom automobilskom produkcijom.
Manje je poznato da autoindustrija treba za proizvodnju enormne količine energije, sirovina i vode. Kao i u drugim industrijskim granama, tako i u autoindustriji postoji tendencija da europske automobilske tvrtke prebacuju proizvodnju u zemlje nižeg životnog standarda i nižih plaća. Tako je francuski Renault razvio proizvodnju u Sloveniji i Rumunjskoj, talijanski Fiat se afirmirao u Srbiji.
Postavlja se pitanje da li su autoindustrija i ekologija dva suprotna pojma i dali postojanje jednog isključuje drugo?

Moderna europska industrija podliježe strogim propisima i zakonima u cilju zaštite okoliša. Danas gotovo sve tvornice automobila imaju kao gotov proizvod ili prototip električna vozila. Važno je napomenuti da električna vozila sadrže daleko manji broj dijelova nego vozilo sa unutarnjim izgaranjem, pa samim time se za izradu troši manje energije i sirovina. Električni automobil nema klasični motor, nema mjenjačku kutiju i kvačilo, nema rezervoara za gorivo itd. Međutim posjeduje litij-ionsku bateriju za pokretanje, koju klasična vozila nemaju.

Na internacionalnoj konferenciji o električno pokretanim vozilima održanoj 27. i 28. svibnja 2013 u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel odlučno je zastupala stajalište da do kraja ovog desetljeća po cestama u Njemačkoj treba voziti jedan milijun električnih automobila.

Dalje je dodala: "Elektromobilitet zahtjeva zajedničku poslovnu suradnju, izvan jedne branše i izvan granica Njemačke!"

Njemačka automobilska industrija želi do kraja iduće godine ponuditi tržištu 16 novih modela električnih automobila.

Do sada postoji samo nekoliko tisuća registriranih električnih vozila na njemačkim cestama.

Kakvo je stanje sa proizvodnjom električnih automobila u Republici Hrvatskoj?

U našoj zemlji još ne postoje električni automobili iz serijske proizvodnje. Postoji par prerađenih električnih vozila, ali ne i tvornički proizvedenih.

Najdalje u pripremi serijske proizvodnje električnog automobila otišla je zagrebačka tvrtka Dok-Ing sa vozilom "XD Koncept", kojeg očekujemo vidjeti na cestama Zagreba do kraja ove godine. Međutim radi se o proizvodnji samo nekoliko vozila na godinu, tako da je veliko serijska proizvodnja trenutno potpuno isključena.

Zašto je za Republiku Hrvatsku bitna industrija na bazi elektromobiliteta, jednako kao i ekologija?

Električni automobil doživljava trenutno svoju renesansu. Industrija na bazi elektromobiliteta je industrija budućnosti.

Republika Hrvatska ima prostor i radnu snagu da sudjeluje ako ne u proizvodnji cijelog električnog automobila onda u proizvodnji dijelova.

U kooperaciji sa velikim europskim tvornicama industrijska proizvodnja bi se u Hrvatskoj mogla brzo realizirati. Kancelarka Merkel je na konferenciji u Berlinu upravo o takvoj industrijskoj suradnji i govorila.

Republika Hrvatska za razvoj modernog turizma ima veliku potrebu za korištenjem električnih vozila i plovila! Industrija na bazi elektromobiliteta ne isključuje ekologiju nego ju jača.

Spajanje industrije na bazi elektromobiliteta i ekologije je simbioza koju trebamo koristiti i odlučno krenuti već danas u realizaciju ciljeva.

Ono što je danas prepreka u ekspanziji i prodaji električnih automobila je relativno visoka prodajna cijena u odnosu na vozila sa unutarnjim izgaranjem. Također električna baterija je teška, velika i malog kapaciteta. Ta baterija se može puniti i prazniti oko 1.000 puta, a nakon toga potrebna je nova. Na području poboljšanja električne baterije radi se velikom brzinom.

Najjeftiniji električni automobil koji možemo kupiti u prodavaonicama automobila u Štutgartu je renaultov "Twizy". Njegova cijena iznosi 7.000 eura, te leasing za bateriju dodatnih 50 eura mjesečno.

Republika Hrvatska ima šansu da objedini autoindustriju i ekologiju. Pošto je naša zemlja bogata vodom, već je ispunjen jedan od uvjeta za razvoj moderne autoindustrije.

Republika Hrvatska ima kvalificiranu radnu snagu, te dovoljno inženjera strojarske i elektrotehničke struke koje može zaposliti u proizvodnji. Potrebu za sirovinama se može nadoknaditi iz uvoza. Karoserije električnih automobila se rade iz specijalnih plastičnih masa, a za tu svrhu trebamo naftu koju tako i tako već uvozimo.

Vrlo je bitno naglasiti da moguća autoindustrija na bazi elektromobiliteta smije isključivo koristiti pročišćenu (recikliranu) vodu koja je već bila u upotrebi. Pitka voda u Republici Hrvatskoj se smije jedino koristiti u proizvodnji "vode u bocama", proizvodnji sokova i prehrambenih proizvoda, te proizvodnji piva.

Moderna industrija električnih automobila, motora, bicikala, te proizvodnja električnih plovila ubrzala bi i razvoj industrije za recikliranje i zbrinjavanje otpada.

U toj dvojnoj kombinaciji industrija bi minimalno utjecala na ekološki sustav u našoj zemlji, te omogućila u budućnosti održivu proizvodnju koja nije jedino zasnovana na profitu.

Jadranska obala i gradovi su puni automobila, motora i skutera koji stvaraju priličnu buku i doprinose znatnom zagađivanju okoline. Ako je Njemačka zacrtala do 2020. jedan milijun električnih automobila na njemačkim cestama, onda bi i mi trebali postaviti cilj najmanje 10.000 električnih automobila do 2020.

Taj cilj nije nerealan, a ako se pokrene moderna industrijska proizvodnja električnih vozila i električnih plovila možemo cilj ostvariti i vlastitim snagama.

Da li ćemo prepoznati ponudu njemačke kancelarke Merkel o industrijskoj suradnji u proizvodnji električnih vozila ili ćemo krenuti u samostalnu proizvodnju ovisi o više faktora. Važno je da se odlučno krene u jednom od ta dva pravca.

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

Am Montag beginnt der Schlussverkauf + KOMMENTAR

 Quelle: 
http://www.stuttgarter-zeitung.de/inhalt.schnaeppchen-saison-am-montag-beginnt-der-schlussverkauf.62fc002a-1e7a-4d94-8ed9-5b9c6a78c191.html

26. Juli 2015 - 12:12 Uhr

Mit dem Beginn des Sommerschlussverkaufs (SSV) an diesem Montag könnten in einigen Läden noch einmal die Preise purzeln. Die von den Handelsverbänden koordinierte Aktion ist auf zwei Wochen angelegt, ein festes Enddatum gibt es aber nicht.

Zeit der Schnäppchenjäger: Am Montag startet der SommerschlussverkaufFoto: dpa

Berlin - Zahlreiche Händler hatten schon in den vergangenen Tage Ware reduziert angeboten. Obwohl es für die Rabattschlacht keinen vorgeschriebenen Zeitraum mehr gebe, funktioniere der SSV noch immer gut, sagte der Referent beim Handelsverband Deutschland (HDE), Stefan Hertel, in Berlin. Die Kunden hätten sich daran gewöhnt, dass der letzte Montag im Juli der erste Tag des Schlussverkaufs sei.

Vor allem für kleine und mittlere Städte von Bedeutung

Die Aktion sei vor allem für kleine und mittlere Städte von Bedeutung. Ziel sei es, Saisonware wie Kleidung und bestimmte Sportartikel loszuwerden, um in den Lagern wieder Platz für die Herbst- und Winterkollektionen zu haben.
Der Hauptgeschäftsführer des Handelsverbands Berlin-Brandenburg, Nils Busch-Petersen, erwartete Preisnachlässe von 20 bis 30 Prozent bei Kleidung, Heimtextilien, Sportartikeln und Schuhen. Bei ausgesprochenen Modeprodukten dieser Saison seien auch Rabatte von mehr als 50 Prozent möglich.

2015 "nicht schlecht, aber auch nicht grandios"

Bislang seien die Geschäfte der Einzelhändler in diesem Jahr "nicht schlecht, aber auch nicht grandios" gelaufen. Bis zum Jahr 2004 durfte der Handel nur zweimal im Jahr die Lager räumen und Ware mit Rabatten anbieten: im Januar und Februar sowie im Juli und August. Dann wurde die entsprechende Gesetzesregelung abgeschafft.

KOMMENTAR AUF KROATISCH!

Kao i svake godine pocinje velika zavrsna rsprodaja. Mnoge cijene biti ce reducirane pa je ovo prilika da jeftinije kupimo po neki proizvod iz ljetnog asortimana. Poneki proizvodi snizeni su i preko 50% pa se zaista valja malo prosetati po trgovinama i vidjeti nedostaje li nam neki pojeftinjeni proizvod.

Ugodan dan. Drazen Katic