Naši
djedovi i bake su konzumirali meso jednom tjedno. Zadnjih 50 godina u
Europi, a također i u drugim dijelovima svijeta došlo je do trenda
svakodnevnog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda, tako da se do
danas potrošnja učetverostručila.
Životinje
se uzgajaju u neodgovarajućim uvjetima. Njihov rast ubrzavamo
hormonima rasta, vitaminskim dodacima pospješujemo uzgoj, te ih
preventivno liječimo antibioticima!
Konzumiranje
mesa postalo je "in". U današnje doba se meso i mesni
proizvodi ne samo jednom dnevno, nego ponekad i više puta na dan
nađu na jelovniku!
Rezultati
takve ishrane uzimaju već sada svoj danak. Djeca se ubrzano
razvijaju od "hormona rasta", antibiotici sve slabije
djeluju kada smo bolesni, pošto antibiotike unosimo hranom pa
bakterije stvaraju rezistenciju. Dječji dijabetes, prekomjerna
težina, povećana masnoća u krvi postali su česte dječje bolesti.
Bolesti srca i krvnih žila zauzimaju prvo mjesto po smrtnosti u
europskim zemljama. Moždani i srčani udar su postali gotovo
pravilo. Umiranje srednje generacije u dobi između 40 i 60 godine je
sve učestalije.
Usprkos
izobilja hrane i naprednoj medicini postići će se nivo da će
pogrešnim načinom ishrane i utjecajem stresa duljina životnog
vijeka sadašnje mlade i srednje generacije pasti ispod granice koju
su doživjeli naši djedovi i bake.
Sa
ekološkog stajališta povećana proizvodnja goveđeg mesa je opasna.
Uzgoj goveda dovodi do dodatnog izlučivanja metana u atmosferu, a
metan vrlo agresivno uništava ozonski omotač. Pored toga za uzgoj
mesa potrebne su velike količine vode. Prema "Statisti" za
uzgoj jednog kilograma mesa je potrebno 16.000 litara vode, a za
uzgoj jednog kilograma žitarica 1.350 litara.
Postavlja
se pitanje tko profitira od proizvodnje i prekomjernog konzumiranja
mesa i mesnih proizvoda?
Da
li su to koncerni koji proizvode hranu za stoku? Da li su to velike
farme za uzgoj životinja? Da li je to medicina i farmaceutska
industrija ? Da li su to veliki prodajni lanci i restorani?
Svi
nabrojeni faktori ostvaruju pozamašan profit u procesu uzgoja,
prodaje i konzumacije mesa i mesnih proizvoda. Naposljetku kada
čovjek oboli medicina i farmaceutska industrija ostvaruju svoj dio
dobiti.
Činjenica
je da jedini koji gubi u prekomjernom konzumiranju mesa i mesnih
proizvoda je potrošač. On gubi na svim područjima. Meso nije
jeftino, znači da potrošač ima ekonomski gubitak. Od prekomjernog
konzumiranja mesa se obolijeva, znači gubitak zdravlja. Masovni
uzgoj goveda oslobađa velike količine metana, a to znači ekološki
gubitak kako za pojedinca tako i za cijelu ljudsku zajednicu.
Korištenjem žitarica za uzgoj životinja povećava im se cijena na
svjetskom tržištu, te postaju sve nedostupnije za prehranu
stanovništvu siromašnih zemalja. To je socijalni problem.
Ako
već nismo vegetarijanci uravnotežena ishrana bi značila: 2 puta
meso na tjedan, 2 puta riba na tjedan i 3 puta vegetarijanska hrana
tjedno. Nije se uvijek lako pridržavati tog pravila. Užurbani način
života i pad životnog standarda pogodovali su posebno u velikim
gradovima konzumiranju "brze hrane", a ona se sastoji
većinom od mesnih proizvoda.
Njemački
portal Bild.de 10.01.2013 objavio je da svaki građanin Njemačke u
svome životu prosječno pojede u obliku salame, gulaša i šnicli
1.094 životinje, te od toga:
- 945 pilića
- 46 svinja
- 46 pura
- 37 patki
- 12 guski
- 4 janjca
- 4 goveda
Navedeni
podaci su dio studije BUND-a Njemačke.
"Statista"
nam prikazuje potrošnju mesa (u kilogramima) po glavi stanovnika
2005. u navedenim zemljama, te prosječnu potrošnju u svijetu:
-
USA..............................................126,60
-
Australija......................................117,60
-
Španjolska....................................107,90
-
Argentina......................................88,60
-
Velika Britanija.............................83,90
-
Njemačka......................................83,30
-
Norveška.......................................61,70
-
Kina..............................................59,50
-
Rusija............................................52,10
-
Južna Afrika..................................46,20
-
Japan.............................................45,40
-
Svjetska potrošnja.........................41,20
-
Tajland...........................................26,70
-
Nigerija..........................................7,50
-
Bangladeš......................................3,10
Vidljivo
je da su industrijske zemlje daleko iznad svjetskog prosjeka
potrošnje mesa po glavi stanovnika.
U
proizvodnji i prodaji mesa nerijetko dolazi do zloupotrebe. Prodaje
se pokvareno meso, meso koje ne odgovara deklaraciji i sl.. Ne samo
da se radi o prevari potrošača, nego se ozbiljno narušava i
zdravlje građana.
Tome
se možemo oduprijeti kupujući meso iz ekološkog uzgoja. Činjenica
je da je to meso skuplje, međutim ako ga budemo manje konzumirali
opet ćemo izaći na kraj sa našim mjesečnim budžetom za kupnju
hrane.
Na
web stranici WWF-a pod temom meso i konzum stoji: "Tko jede
manje mesa može si priuštiti skuplju salamu i šniclu iz ekološkog
uzgoja. Njemačko Društvo za ishranu preporuča iz zdravstvenih
razloga 300 – 600 gr mesa tjedno, a to je manje od polovice koju
danas prosječno konzumiramo.
Kako
bi bilo učiniti prvi korak - jednostavno jedan dan u tjednu bez
mesa."
Ako
spadamo u skupinu koja konzumira svakodnevno meso i mesne proizvode
mogli bi o navedenom prijedlogu razmisliti. Ako nam financije
dozvoljavaju prođimo jedan dan u tjednu u restoran i naručimo
vegetarijansko jelo. Na taj način taj dan u tjednu nećemo doživjeti
kao kaznu, već kao poklon nama samima.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar