Mjeri se u ukupnom broju nezaposlenih po spolu.
Zaposlenost se smatra puni ili djelomični posao na neodređeno vrijeme u kome radniku za njegov rad poslodavac uplaćuje socijalna i mirovinska davanja te ugovorom dogovorenu mjesečnu plaću. Posljednjih godina u Europskoj uniji je posebno izražen problem nezaposlenosti mlađih od 25 godina. Najveća nezaposlenost mladih je 2014. godine bila u Španjolskoj, zatim Grčkoj, pa Italiji i Hrvatskoj. Najmanja nezaposlenost mladih je bila i još danas je u Njemačkoj.
http://de.statista.com/statistik/daten/studie/74795/umfrage/jugendarbeitslosigkeit-in-europa/
Nezaposlenost u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg je od sredine 70. do sredine 80. godina kontinuirano rasla, na preko 200.000 nezaposlenih. U narednim godinama se nezaposlenost lagano smanjivala, a 1997. godine se poduplala na 378.095 nezaposlenih. Do 2005. sa laganim oscilacijama nezaposlenost se u toj pokrajini nije mijenjala. U listopadu 2014. godine nezaposlenost je u Baden-Württembergu iznosila 3,8%, pri njemačkom prosjeku od 6,3%. Najmanju nezaposlenost je u listopadu 2014. imala njemačka pokrajina Bayern sa stopom nezaposlenosti od 3,4%.
Baden-Württemberg može zahvaliti za nisku nezaposlenost vrlo jakoj industriji u okolici grada Štutgarta. Preko 100 većih i srednjih tvornica zapošljavaju mnogobrojnu radnu snagu. Veće tvornice su: Daimler, Porsche, Bosch, Male, Stihl, Behr, Alcatel-Lucent itd. Također se u području maloprodaje, veleprodaje, području bankarstva, osiguranja i financija zapošljava veliki broj ljudi.
Republika Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenih mlađih od 25 godina i ona je u listopadu 2014. iznosila 41,8%. Prema Državnom zavodu za statistiku stopa ukupno registriranih nezaposlenih građana u RepubliciHrvatskoj je u listopadu 2014. iznosila 18,7%.
Republika Hrvatska nema poput Njemačke jaku autoindustriju i visoko razvijenu opću industriju te je samim time i teže zapošljavanje. Mlade genereacije kao i hrvatski građani koji posjeduju određena tražena zanimanja pokušavaju pronaći zaposlenje u razvijenim zemljama Europske Unije, a često se odlučuju i za odlazak u Kanadu ili u druge prekomorske zemlje. Nezaposlenost Republika Hrvatska može se riješiti jedino u samoj državi. Odlazak hrvatskih građana iz države ne donosi automatski prinose u državnu blagajnu.
Koncentracijom na "komparativne prednosti" koje Republika Hrvatska ima u odnosu na druge zemlje Europske unije moguće je dugoročno planirati smanjenje nezaposlenosti.
Ja sam u svojoj prvoj knjizi "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost" definirao četiri strateške točke ekonomskog razvoja Republike Hrvatske i to:
1. Ekološka poljoprivreda i stočarstvo
2.
Zdravstveni turizam i wellness
3.
Informatika i programiranje
4.
Industrija na bazi elektromobiliteta
Danas
želim te četiri točke nadopuniti petom "Tekstilna
industrija na bazi tehničkih vlakana"
te šestom točkom "Razvijeno
volontiranje"!
Ako investiramo naše
snage i energiju u pravcu "komparativnih
prednosti" u odnosu na druge članice
Europske unije za očekivati
je u nadolazećim godinama postupni pad
nezaposlenosti, a dugoročno gledano čak
povratak mladih ljudi koji danas napuštaju
zemlju. Također pretpostavljam da će početi
useljavanje mladih generacija hrvatskog
iseljeništva koje su rođene
izvan Domovine.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
četvrtoj knjizi “ODRŽIVA
EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke
kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar