srijeda, 1. srpnja 2015.

Veliko istraživanje pokazalo gdje u Hrvatskoj cijene nekretnina rastu, a gdje padaju + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Poslovni.hr", dana 01.07.2015

"Prema novom istraživanju Njuškala, provedenom na uzorku od 154 000 nekretnina oglašenih u lipnju 2015. godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju oporavak od 1 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na prošlu godinu prisutan pad cijena od 2 posto. Najnoviji podaci uspoređeni sa cijenama u lipnju 2011. godine, pokazuju njihov pad za 5 posto.
Većina županija na mjesečnoj razini pokazuje tendenciju pada u traženim cijenama. Zabilježen je rast cijena na mjesečnoj razini za Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku, Ličko-senjsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Na godišnjoj razini sve županije, osim Dubrovačko-neretvanske, Karlovačke i Bjelovarsko-bilogorske, pokazuju pad u traženim cijenama nekretnina.
Najveći pad cijena na godišnjoj razini prisutan je u županijama u istočnom dijelu Hrvatske; primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilježimo pad cijena nekretnina od čak 10 posto prema istom periodu prošle godine.
Kvadrat kuće u Dubrovniku pao ispod 2000 eura
Prosječna cijena kvadrata kuće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u lipnju je pala ispod 2.000 eura, dok su cijene kvadrata stana rasle za 6 posto prema istom mjesecu prošle godine. Prosječna cijena kvadrata u Starom gradu iznosila je 3.923 eura, dok je najjeftiniji kvadrat u u Opuzenu, 661 eura. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prosječne cijene kvadrata stana nastavile su rasti dok su cijene kvadrata kuće pale.
Cijene kuća u Zagrebu i dalje u padu, a najskuplji kvadrat je na Gupćevoj zvijezdi
U Gradu Zagrebu prosječna cijena po kvadratu za kuću u lipnju je iznosila 1.292 eura, što je pad od 6 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine. Kod stanova, prosječna cijena po kvadratu iznosila je 1.598 eura, odnosno 1 posto niže u odnosu na isti mjesec u prethodnoj godini.
Razlike u prosječnim cijenama po općinama u gradu Zagrebu
Cijene izrazito variraju kada analiziramo po općinama u Gradu Zagrebu te se kreću od najniže prosječne cijene u Brezovici od 961 eura po kvadratu za stan, do općine Gornji Grad – Medveščak od prosječne cijene od 2.038 eura po kvadratu za stan te 2.455 eura za kvadrat kuće.

Ksaver skuplji čak 11 posto
U lipnju, na godišnjoj razini, najveći pad u traženim cijenama stanova zabilježen je u Podsljemenskoj zoni s padom od 6 posto te u Brezovici koja iz mjeseca u mjesec bilježi pad u cijenama.
Dolac, Tuškanac, Šalata, Prekrižje i Gornji grad četvrti su sa najvišim cijenama kvadratu, no i među njima neke bilježe pad cijene nekretnina u odnosu na prošlu godinu, posebice Ribnjak i Voćarsko naselje."

KOMENTAR:

Cijene nekretnina razlicite su od drzave do drzave i od grada do grada. Medjutim za velike gradove poput Moskve ili New Yorka tipicno je da su cijene nekretnina vrlo visoke. Taj slucaj mozemo vidjeti od nedavno i u gradu Stuttgartu na mjestima gdje su izgradjena 2 velika poslovno-trgovacka centra. Najveci centar u Stuttgartu je "Milaneo" i u njegovoj neposrednoj blizini cijena kvadratnog metra stana dostize i do 10.000 eura. Za prosjecnog covjeka je to natprosjecna visoka cijena. Kada pogledamo zupanije u Republici Hrvatskoj cijene su takodjer razlicite. Obicno visoke cijene kotiraju u atraktivnim gradovima koji nude zaposlenje ili turisticku atrakciju. 

Cijene nekretnina ce vjerovatno jos neko vrijeme rasti. Bez obzira na krizu postoje gradjani koji imaju kapital i zele ga investirati u nekretnine za koje je poznato da nikada ne mogu izgubiti 100% vrijednost. S druge strane ulaganje u dionoce, fondove te druge oblike rizicnih kapitalnih ulaganja moze biti vrlo riskantno jer postoji mogucnost i 100% gubitka vrijednosti ulozenog novca. 

Pored nekretnina ulaganje u plemente metale je drugi vid ulaganja u kome ne postoji 100% gubitak vrijednosti. U posljednje 4 godine certificirano zlato je izgubilo oko 30% vrijednosti, medjutim nikada 100%. Ta trenutna niza vrijednost ljuti one gradjane koji su certificirano zlato kupili da bi ga ponovo prodali kada mu jos vise naraste vrijednost. I tu je temeljna greska. Zlato se ne kupuje da bi se sutra prodalo. One se kupuje kao sigurnost da u slucaju potrebe za papirnim novcem vrlo lako mozemo doci do njega. Svi oni koji su strpljivi i nemoraju prodati svoje zlato ce se za nekliko godina ugodno iznenaditi kada mu cijena preko noci eksplodira. 

Generalno mozemo reci da su plemeniti metali i nekretnine financijski proizvodi niskog rizika koji se ne kupuju da bu se sutra prodali. Oni se kupuju kao "osobna sigurnost". Ako zelimo spekulirati tada nam stoje na raspolaganju dionice i vrijednosni papiri, odnosno fondovo gdje mozemo preko noci puno zaraditi i puno izgubiti. 

Nasa nezevisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" od 28 tocaka predizbornog programa predvidjela je tocku "Pokretanje investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj". Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic 


Nema komentara:

Objavi komentar