"TOKIO - Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica oštro
pale jer se ulagači plaše da će daljnji snažan pad burze u Šangaju,
unatoč nizu mjera kineskih vlasti, dovesti do slabljenja drugog po
veličini svjetskog gospodarstva.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 2,5
posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji,
Hong Kongu i Šangaju potonule između 1 i 4 posto.
Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 2,7 posto, skliznuvši na najnižu razinu u godinu i pol dana.
Na samom početku današnjeg trgovanja u Šangaju su cijene dionica
potonule 8 posto. Premda su kasnije gubici smanjeni na otprilike 4
posto, ulagači na svim azijskim burzama sa strepnjom prate razvoj
situacije u Šangaju.
"Početni gubici u Šangaju izgledali su kao pad s litice, što je uvelike utjecalo na raspoloženje ulagača", kaže Ayako Sera, ekonomist u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Od polovice lipnja indeksi u Šangaju potonuli su više od 30 posto, što znači da je tržište zaronilo u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.
Unatoč nizu mjera kineske vlade i središnje banke, tržište se ne uspijeva smiriti. Samo jutros više od 500 kompanija prekinulo je trgovanje njihovim dionicama na burzi, kako bi spriječile pad cijena, pa je sada suspendirano trgovanje sa čak 1.300 dionica, 45 posto svih dionica uvrštenih u Šangaju.
"Nikada prije nisam vidio ovakav slom. Mislim da nitko nije. Likvidnost je totalno presušila. Mnogi ulagači željeli bi zadržati blue chip dionice. No, kako su mnoge male kompanije suspendirale trgovanje njihovim dionicama, kao jedini način da bi se smanjile rizične pozicije preostaje prodaja blue chipova", kaže Du Changchun, analitičar u tvrtki Northeast Securities.
Kako se mali ulagači, koji imaju velik udjel u vlasništvu dionica u Kini, panično povlače s tržišta, od polovice lipnja izgubljeno je oko 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kineskih kompanija, čije su dionice uvrštene na burze.
Sada se već pojavljuju strahovanja da bi slom burze mogao negativno utjecati na kinesko gospodarstvo, što ovdašnji ulagači smatraju većim rizikom od grčke krize u eurozoni.
"Posljedice tržišne korekcije tek će uslijediti. Očekujemo daljnje usporavanje rasta kineskog gospodarstva i potrošnje, slabije poslovne rezultate kompanija i veći rizik od financijske krize", pišu analitičari Bank of America Merrill Lynch.
Postoji bojazan da bi se zabrinutost zbog kineskog burzovnog sloma mogla preliti i na druge svjetske burze. Trenutačno su terminski indeksi na Wall Streetu u minusu 0,7 posto, pa bi u današnjem trgovanju na najvećoj svjetskoj burzi mogli biti izbrisani svi jučerašnji dobici.
A na valutnim je tržištima euro pod pritiskom jer se grčka dužnička tragedija nastavlja. Jutros je njegov tečaj skliznuo 0,2 posto, na 1,0990 dolara, krenuvši prema najnižim razinama u mjesec dana.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 0,5 posto, na 134,15 jena.
Japanska valuta, koju ulagači smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, ojačala je i prema američkoj, pa je tečaj dolara pao 0,4 posto, na 122,05 jena.
Posljedica je to neizvjesnosti u vezi sudbine Grčke. Premda su joj partneri iz eurozone dali još jednu priliku za dogovor, nakon što su grčki građani na referendumu u nedjelju poručili da više ne žele politiku štednje, Atena jučer nije kreditorima predložila novi plan reformi, koji bi bio temelj za nastavak pregovora.
Stoga su jučer čelnici eurozone na hitno sazvanom sastanku samo načelno raspravljali o problemu.
EU ima detaljno razrađen scenarij za izlazak Grčke iz eurozone, koja mora do četvrtka predati prihvatljiv zahtjev za novu financijsku pomoć ili se u suprotnom neće moći izbjeći crni scenarij, upozorili su u utorak čelnici eurozone.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je kako bi želio da Grčka ostane u eurozoni, ali da se od nje očekuje vjerodostojan plan reformi. Ne bude li dogovora do nedjelje, kada se održava novi summit svih 28 članica EU-a, ne može se isključiti izlazak Grčke iz eurozone.
Burno je posljednjih dana i na naftnim tržištima zbog grčke krize, slabosti kineskog gospodarstva i očekivanja da će se postići kompromis između zapadnih sila i Irana o njegovom nuklearnom programu. U tom slučaju, ublažile bi se sankcije Iranu i otvorio put za povećanje izvoza nafte te zemlje.
Nakon što su u ponedjeljak pale između 6 i 8 posto, pa se jučer ponešto oporavile, danas su cijene nafte ponovno u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela pala 0,7 posto, na 51,95 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula 0,5 posto, na 56,55 dolara. To su najniže razine cijena nafte od travnja.
KOMENTAR:
Pad vrijednosti dionica na azijskim burzama me zapravo nije zatekao. Azijsko trziste je ogromno, proizvodnja svakodnevno raste, potrosnja sirovina je ogromna, a samim time i globalno zagadjenje u kome Azija zajedno sa Amerikom i Europom prednjaci. Veliki problem azijskog kontinenta na kome posluju gotovo svi mega koncerni je neljudski uvjeti za rad radnika, posebice u industriji tekstila te fenomen modernog robovlasnistva koje je u Aziji najjace.
Prije nekoliko godina provlacilo se po medijima da ce 2015. biti globalni financijski krah iniciran slomom vrijednosti nekretnina u Kini. Da li ce se to dogoditi 2015. ili 2017. nebitno je. Kina je izgradila na stotine modernih gradova koje danas nazivaju "gradovi duhova" posto u njima nitko ne zivi. Takozvani "financijski balon u podrucju nekretnina" je napuhan do maksimuma i pitanje je trenutka kada ce puknuti. Kada taj balon pukne tada se po meni predvidja scenarij koji smo dozivjeli 2008. godine kada je doslo do sloma trzista nekretnina u SAD-u.
Nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" je svoj program sazela u kratkih i jasnih 28 tocaka. U podrucju ekonomskog razvoja Hrvatske nezavisna lista se fokusira na ulaganja niskog rizika posebice u podrucju odrzivih izvora energije, gdje prednjaci solarna energija.
Republika Hrvatska svoju godisnju potrebu za strujom podmiruje i sa 25% uvoza struje iz Slovenije (nuklearna energija). Taj ogroman novac koji se svaki mjesec placa treba preusmjeriti u fotnnaponske sustave koje je moguce za pocetak postaviti na sve zgrade drzavnih institucija pocevsi od opcinskih i zupanijskih zgrada, vrtica, skola, bolnica, pa na kraju i crkvenih objekata ,naravno u suglasnosti sa crkvom. Postavljanje fotonaponskih sustava na krovove crkava i crkvenih objekata posebice je izrazeno kod protestanske crkve u Baden-Württembergu. Mogucnosti razvoja su ogromne, gornja granica ne postoji, jedino treba birati ispravan put. Vise o nezavisnoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan i lijep pozdrav iz Stuttgarta. Drazen Katic
Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 2,7 posto, skliznuvši na najnižu razinu u godinu i pol dana.
"Početni gubici u Šangaju izgledali su kao pad s litice, što je uvelike utjecalo na raspoloženje ulagača", kaže Ayako Sera, ekonomist u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Od polovice lipnja indeksi u Šangaju potonuli su više od 30 posto, što znači da je tržište zaronilo u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.
Unatoč nizu mjera kineske vlade i središnje banke, tržište se ne uspijeva smiriti. Samo jutros više od 500 kompanija prekinulo je trgovanje njihovim dionicama na burzi, kako bi spriječile pad cijena, pa je sada suspendirano trgovanje sa čak 1.300 dionica, 45 posto svih dionica uvrštenih u Šangaju.
"Nikada prije nisam vidio ovakav slom. Mislim da nitko nije. Likvidnost je totalno presušila. Mnogi ulagači željeli bi zadržati blue chip dionice. No, kako su mnoge male kompanije suspendirale trgovanje njihovim dionicama, kao jedini način da bi se smanjile rizične pozicije preostaje prodaja blue chipova", kaže Du Changchun, analitičar u tvrtki Northeast Securities.
Kako se mali ulagači, koji imaju velik udjel u vlasništvu dionica u Kini, panično povlače s tržišta, od polovice lipnja izgubljeno je oko 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kineskih kompanija, čije su dionice uvrštene na burze.
Sada se već pojavljuju strahovanja da bi slom burze mogao negativno utjecati na kinesko gospodarstvo, što ovdašnji ulagači smatraju većim rizikom od grčke krize u eurozoni.
"Posljedice tržišne korekcije tek će uslijediti. Očekujemo daljnje usporavanje rasta kineskog gospodarstva i potrošnje, slabije poslovne rezultate kompanija i veći rizik od financijske krize", pišu analitičari Bank of America Merrill Lynch.
Postoji bojazan da bi se zabrinutost zbog kineskog burzovnog sloma mogla preliti i na druge svjetske burze. Trenutačno su terminski indeksi na Wall Streetu u minusu 0,7 posto, pa bi u današnjem trgovanju na najvećoj svjetskoj burzi mogli biti izbrisani svi jučerašnji dobici.
A na valutnim je tržištima euro pod pritiskom jer se grčka dužnička tragedija nastavlja. Jutros je njegov tečaj skliznuo 0,2 posto, na 1,0990 dolara, krenuvši prema najnižim razinama u mjesec dana.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 0,5 posto, na 134,15 jena.
Japanska valuta, koju ulagači smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, ojačala je i prema američkoj, pa je tečaj dolara pao 0,4 posto, na 122,05 jena.
Posljedica je to neizvjesnosti u vezi sudbine Grčke. Premda su joj partneri iz eurozone dali još jednu priliku za dogovor, nakon što su grčki građani na referendumu u nedjelju poručili da više ne žele politiku štednje, Atena jučer nije kreditorima predložila novi plan reformi, koji bi bio temelj za nastavak pregovora.
Stoga su jučer čelnici eurozone na hitno sazvanom sastanku samo načelno raspravljali o problemu.
EU ima detaljno razrađen scenarij za izlazak Grčke iz eurozone, koja mora do četvrtka predati prihvatljiv zahtjev za novu financijsku pomoć ili se u suprotnom neće moći izbjeći crni scenarij, upozorili su u utorak čelnici eurozone.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je kako bi želio da Grčka ostane u eurozoni, ali da se od nje očekuje vjerodostojan plan reformi. Ne bude li dogovora do nedjelje, kada se održava novi summit svih 28 članica EU-a, ne može se isključiti izlazak Grčke iz eurozone.
Burno je posljednjih dana i na naftnim tržištima zbog grčke krize, slabosti kineskog gospodarstva i očekivanja da će se postići kompromis između zapadnih sila i Irana o njegovom nuklearnom programu. U tom slučaju, ublažile bi se sankcije Iranu i otvorio put za povećanje izvoza nafte te zemlje.
Nakon što su u ponedjeljak pale između 6 i 8 posto, pa se jučer ponešto oporavile, danas su cijene nafte ponovno u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela pala 0,7 posto, na 51,95 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula 0,5 posto, na 56,55 dolara. To su najniže razine cijena nafte od travnja.
KOMENTAR:
Pad vrijednosti dionica na azijskim burzama me zapravo nije zatekao. Azijsko trziste je ogromno, proizvodnja svakodnevno raste, potrosnja sirovina je ogromna, a samim time i globalno zagadjenje u kome Azija zajedno sa Amerikom i Europom prednjaci. Veliki problem azijskog kontinenta na kome posluju gotovo svi mega koncerni je neljudski uvjeti za rad radnika, posebice u industriji tekstila te fenomen modernog robovlasnistva koje je u Aziji najjace.
Prije nekoliko godina provlacilo se po medijima da ce 2015. biti globalni financijski krah iniciran slomom vrijednosti nekretnina u Kini. Da li ce se to dogoditi 2015. ili 2017. nebitno je. Kina je izgradila na stotine modernih gradova koje danas nazivaju "gradovi duhova" posto u njima nitko ne zivi. Takozvani "financijski balon u podrucju nekretnina" je napuhan do maksimuma i pitanje je trenutka kada ce puknuti. Kada taj balon pukne tada se po meni predvidja scenarij koji smo dozivjeli 2008. godine kada je doslo do sloma trzista nekretnina u SAD-u.
Nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" je svoj program sazela u kratkih i jasnih 28 tocaka. U podrucju ekonomskog razvoja Hrvatske nezavisna lista se fokusira na ulaganja niskog rizika posebice u podrucju odrzivih izvora energije, gdje prednjaci solarna energija.
Republika Hrvatska svoju godisnju potrebu za strujom podmiruje i sa 25% uvoza struje iz Slovenije (nuklearna energija). Taj ogroman novac koji se svaki mjesec placa treba preusmjeriti u fotnnaponske sustave koje je moguce za pocetak postaviti na sve zgrade drzavnih institucija pocevsi od opcinskih i zupanijskih zgrada, vrtica, skola, bolnica, pa na kraju i crkvenih objekata ,naravno u suglasnosti sa crkvom. Postavljanje fotonaponskih sustava na krovove crkava i crkvenih objekata posebice je izrazeno kod protestanske crkve u Baden-Württembergu. Mogucnosti razvoja su ogromne, gornja granica ne postoji, jedino treba birati ispravan put. Vise o nezavisnoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan i lijep pozdrav iz Stuttgarta. Drazen Katic
Nema komentara:
Objavi komentar