četvrtak, 12. svibnja 2016.

8th International Cities for Mobility Congress - Stuttgart - 19.-21. june 2016


Dear friends of Cities for Mobility,

we are happy to inform you that the registration for the 8th International Cities for Mobility Congress "Mobility in the sustainable city: What do we need to do now?" is now available under


You will find there the draft program and further information about the event. The program will be updated online regularly. Please check the call for posters and take into account that the special contingent of rooms at the Motel One Hotel in Stuttgart city centre is available until 19th May 2016.

We are looking forward to welcoming you this June in Stuttgart.

Best wishes,

Patrick Daude
(on behalf of the Cities for Mobility team)

- - - - - -

Liebe Freunde von Cities for Mobility,

wir freuen uns, Ihnen mitzuteilen, dass ab sofort die Anmeldung zum 8. Internationalen Cities for Mobility Kongress "Mobilität in der nachhaltigen Stadt: Was müssen wir jetzt tun?" verfügbar ist unter


Auf der Kongressseite finden Sie den Programmentwurf sowie weitere Informationen rund um die Veranstaltung. Das Programm wird online regelmäßig aktualisiert. Bitte beachten Sie den "call for posters" und die Deadline (19. Mai) für die Hotelreservierung im Motel One Stuttgart-Hauptbahnhof (Kongress-Kontingent).
Wir freuen uns, Sie im Juni in Stuttgart begrüßen zu dürfen.
Beste Grüße,
Patrick Daude (für das CfM Koordinationsteam)
- - - - - -
Estimados aimgos de Cities for Mobility,
nos alegra informarles que a partir de ahora pueden inscribirse al Octavo Congreso Internacional de Cities for Mobility "Movilidad en la ciudad sustentable: Que tenemos que hacer ahora?" bajo


En el sitio web encontrarán el borrador del programa así como mas información sobre el evento. Actualizaremos el programa en el correr de las próximas semanas. Por favor tengan en cuenta el "call for posters" y la fecha límite de 19 de Mayo para reservar habitaciones con precio especial en el Motel One Stuttgart Hauptbahnhof.
Nos alegramos de su visita en junio.
Muchos saludos,
Patrick Daude (Oficina de Coordinación)
----------------------------------------------------------------------
City of Stuttgart / Landeshauptstadt Stuttgart
Mayor's Policy Office Mobility Department Rathaus, Marktplatz 1, 70173 Stuttgart
Tel: +49 (0)711 216 60760 Tel: +49 (0)711 216 60766 Fax: +49 (0)711 216 60755 patrick.daude@stuttgart.de cfm@stuttgart,de

VAŽNA NAPOMENA:
Kongres je besplatan i akontaciju za svakog sudionika snosi grad Stuttgart. Grad Stuttgart plaća hranu i piće u ta tri dana. Također sudionici dobiju besplatno tramvajsku kartu koju mogu koristiti narednih tri dana trajanja kongresa (Kartu rezervirati prilikom prijave!).
Svaki sudionik se mora pobrinuti za troškove smještaja i prijevoza. Osim u hotelu "One" i drugih city hotela u kojima je prenoćište ca. 50 €, smještaj se može naći već za ca. 20 € u nekom od hostela u Stuttgartu (pogledati u internetu). Za prijevoz preporučam organizirani (zajednički) prijevoz dvije ili više osoba, jeftiniji prijevoz autobusom (tzv. 1 € busevi), Mitfahrengelegenheit itd....

Program koji ćemo pratiti 2 dana prezentira se na engleskom, njemackom te najčešće još na španjolskom jeziku, ovisno o tome iz koje zemlje dolaze referenti. Za potrebe sudionika kongresa postoji nekoliko simultanih prevodioca tako da sudionici preko slušalica mogu pratiti referate i prezentacije na njima željenom jeziku.

Inače na samome kongresu sudionici međusobno govore najviše engleski jezik, ponešto njemački, španjolski i hrvatski.
Osobno sudjelujem svaki puta na kongresu u Stuttgartu te mogu garantirati da je iz godine u godinu program sve bolji. Sudionici kongresa dolaze iz cijeloga svijeta te je razmjena na području održivog mobiliteta i novih tehnologija vrlo interesantna i produktivna. Stvaraju se novi zajednički projekti i ostvaruje poslovna sinergija te nastaju osobna prijateljstva. Prijaviti se mogu pojedinci, organizacije, studenti, tvrtke, udruge, fakulteti, instituti, općine, gradovi, županije i svi oni koji vole druženje i napredne, održive tehnologije.

Iako startni paket koji dobijemo na kongresu sačinjava između ostaloga kongresnu torbu, brošuru i popis prijavljenih sudionika te odakle isti dolaze, preporučio bih svima koji imaju mogućnost da ponesu vlastite vizit karte. Na taj način ne moramo stalno zapisivati kontaktne podatke od za nas interesantnih sudionika. Mnoga poznanstva sa kongresa kasnije urode daljnjim održavanjem kontakta, a poneka i zajedničkim biznisom ili projektom, odnosno osobnim prijateljstvom.

Također bi preporučio svima onima koji imaju vlastitu tvrtku, određeni projekt ili interesantan proizvod, odnosno uslugu, svima onima koji su angažirani u nekoj ekološkoj, kulturnoj, socijalnoj ili sportskoj udruzi, koji rade na nekom institutu i sl. da ponesu flyere ili malene brošure (najbolje na engleskom) koje mogu uručiti u neformalnom razgovoru interesantnim sugovornicima.

Koristite ovaj kongres da prezentirate i promovirate sebe!!

Za sve one koji govore isključivo hrvatski jezik ne moraju se brinuti da će biti osamljeni ili izolirani na kongresu. Nekolicina mojih prijatelja Hrvata iz Stuttgarta i ja već smo prijavili dolazak!

Veselim se unaprijed našem susretu u Stuttgartu!

Lijep pozdrav i ugodan dan.
Dražen Katić

Objavio/la u Nema komentara:

ZA EKONOMSKI SNAZNU I PERSPEKTIVNU REPUBLIKU HRVATSKU!


Republika Hrvatska ima mogućnost svoj ekonomski razvoj usmjeriti na 4 slijedeća područja (4 temeljna stupa) održivosti:


A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„! Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„! Jačanje pčelarstva.

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku te proizvodi u području „bionike“.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ posebice za hrvatske investitore iz iseljeništva i Domovine.

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj (Povezivanje teorije i prakse)!


B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i potoke u svrhu autonomne proizvodnje električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska danas 50% svojih potreba za električnom energijom pokriva iz "uvoza"!
Do 2020. godine Republika Hrvatska se obavezala da će ukupnu domaću potrošnju električne energije pokriti sa 20% vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (sunce, voda, vjetar, biomasa)!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima. Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!


C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjena učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu u vodeće europske tvrtke i institucije (Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärche, Alcatel, Mahle, BW Bank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Univerzitet Stuttgart, Stuttgarter-Straßenbahn i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki u široj okolici Stuttgarta)!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

Startanje "masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi! Volonteri su najčešće zaposlene osobe ili umirovljenici koje dio svog slobodnog vremena dobrovoljno daruju, "besplatno" pomažući zajednici.


D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje
„5 hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini! Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "Ministarstvom iseljeništva" te uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u 11. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini! Pojačana briga za Hrvatsko iseljeništvo na svih 5 kontinenata!


Gore četiri navedena područja ekonomsko-socijalnog i političkog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja praktične ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti i socijalne pravednosti. Kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV


Otvaram diskusiju o navedenim prijedlozima. Slobodno i bez ustezanja oglasite se u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.


Poštovane Hrvatice i Hrvati, cijenjene Nacionalne manjine,

Naša nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi iduće 2017. godine sa našim kandidatima na lokalne izbore u Republici Hrvatskoj. Shodno tome mi tražimo političke saveznike, odnosno koalicijske partnere sa kojima ćemo potpisati koalicijske ugovore prije izbora.

Svaki naš kandidat samostalno će odlučiti sa kime će koalirati na lokalnim izborima, bez utjecaja "Glavnog odbora" naše nezavisne liste! Svaka općina, grad i županija su jedinstveni sami posebi. Tako su struktura i ciljevi političkih stranaka koje djeluju u tim jedinicama također različiti. Razlike se očituju od općine do općine, od grada do grada te od županije do županije.

Ako se u grubo slažete sa gore navedenih 28 točaka ekonomsko-socijalnog i političkog razvoja Republike Hrvatske (XI izborna jedinica) te si možete zamisliti našeg kandidata kao saveznika na idućim lokalnim izborima, tada nam se obratite sa punim povjerenjem. Gore navedenih 28 točaka koje su napisane za 11. izbornu jedinicu (parlamentarni izbori) biti će modificirane i u potpunosti prilagođene specifičnim potrebama i razvojnim ciljevima općine, grada ili županije u kojoj se naš kandidat kandidira.

Obratiti nam se mogu domoljubne političke stranke i nezavisni pojedinci koje kao i mi traže koalicijskog partnera za lokalne izbore 2017. u Republici Hrvatskoj!

Kontaktirati nas možete na slijedeću e-Mail adresu: drazen.katic@web.de

Lijep pozdrav uz,

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Dražen Katić

Objavio/la u Nema komentara:

PLEMENITI METALI KAO KAPITALNO ULAGANJE!


    Kapitalno ulaganje u plemenite metale je financijsko ulaganje u fizički proizvod jednako poput ulaganja u: nekretnine, zemljišta, šume, umjetničke vrijednosti, antikvitete, automobile, brodove, avione, drago kamenje itd.

    Postavlja se pitanje: Zašto uložiti u plemenite metale?
    Plemenitim metalima se, a što u prvoj liniji mislimo na zlato i srebro trguje već 6.000 godina. U Starom zavjetu Biblije gotovo nema stranice na kojoj se ne opisuje način plaćanja u trgovini proizvodima. U to vrijeme se plaćalo zlatnicima i srebrnjacima.

    1900. godine je u Americi uveden tzv. "zlatni standard". Zlato je od tada bilo pokriće vrijednosti tiskanog novca. Za jedan dolar ste mogli kupiti 1,504 632 g čistog zlata.
    Pod čistim zlatom se smatra zlato iz koga su u potpunosti odstranjene primjese drugih metala, a označava se oznakom 999,9.
    1969. godine papirni novac se nije mogao više zamjeniti za zlato.
    1971. tadašnji američki predsjednik Nixon zbog rata u Vijetnamu ukida "zlatni standard" i od tada počinje bezgranično tiskanje papirnog novca.
    Papirni novac nije imao više pokriće u zlatu. Jedna od posljedica takve monetarne politike je i činjenica da je američki dolar do danas izgubio oko 98 % svoje vrijednosti.
    Procjenjuje se da danas pod zemljom u obliku sirovine postoji još oko 160.000 tona zlata i oko
    12.000 tona srebra.

    Najveće dvije svjetske ljevaonice plemenitih metala su:
    1) UMICORE - belgijska tvrtka
    2) ARGOR - HERAEUS - švicarska tvrtka

    Pitamo se zašto je danas toliko izražena potražnja za plemenitim metalima, a posebice za zlatom?
    Svjedoci smo da su u zadnjih dvije godine u cijeloj Europi otvorena bezbrojna mjesta za otkup zlata. Pored radnji koje se bave jedino otkupom lomljenog, ali i certificiranog zlata i srebra, otkupom se kao dodatnom djelatnošću bave i druge različite trgovine.Otkupljeno zlato se u većini slučajeva dalje preprodaje, završava u Austriji ili Njemačkoj, a potom putuje u Švicarsku. U Švicarskoj se rastapa, pročišćava i lijeva u zlatne certificirane poluge "Barren" koji su težine od 1 gr pa sve do 12,5 kg. Certificirano zlato u polugama se dalje iz Švicarske preko banaka i privatnih tvrtki prodaje u cijelom svijetu.

    Danas postoji velika potražnja za zlatom iz slijedećih razloga:

    1) Industrijska upotreba - zlato se danas jako puno koristi u industriji kod proizvodnje mobitela i računala, u industriji nakita, medicini, lijevanju certificiranog zlata itd.
    2) Zlato ne gubi svoju vrijednost - cijena zlata se mijenja i formira se 2 puta dnevno na londonskoj burzi, ali vrijednost zlata je konstantna. Navodim slijedeći primjer: 1908. godine jedno dobro kvalitetno odjelo je koštalo 1 uncu zlata (31,10 gr zlata), a unca je vrijedila 1908. godine samo 20 $. Danas za jednu uncu zlata možete također kupiti jedno kvalitetno odijelo. Jedna unca po današnjem tečaju (03.08.2013) iznosi 1.313,80 $, a to znači da još uvijek za jednu uncu možemo kupiti boss ili armani odijelo.
    Cijena zlata u posljednjih 10 godina rasla je u rasponu izmedju 11,5 i 17% godišnje. Lako možemo primjetiti da čim je dublja financijska kriza i viša inflacija cijena zlata je u porastu.
    Za vrijeme rata u Libiji i 2 mjeseca poslije cijena zlata je pala. Razlog je bio velike količine čistog certificiranog zlata u polugama (od jednog kilograma) koje su kratkotrajno preplavile europsko i svjetsko tržište. Prije kratkog vremena cijena zlata je iz ekonomski neopravdanih razloga ponovo pala. Zlato je sirovina i na burzi se njome špekulira poput nafte, drva, žitarica i drugih proizvoda. Pripisao bih zadnji pad cijene zlata čistoj burzovnoj špekulaciji koja nema ekonomsku pozadinu ponude i potražnje.
    Cijene zlata u posljednjih 10 godina je rasla iz slijedećih razloga:

    1) Potražnja za zlatom je oko 4 puta veća od ponude.
    2) Proizvodnja zlata (iskopavanje) je poskupilo. Prije se u afričkim rudnicima zlato kopalo maksimalno 1 kilometar u dubinu, a danas se u rudnicima zlato kopa do 4 kilometra.
    3) Od 2010. godine Kinezi smiju posjedovati u privatnom vlašnistvu certificirano zlato, a tu se radi o skoro 1,4 milijarde ljudi.

    Neki stručnjaci smatraju da će 1 UNCA zlata dostići cijenu od 5.000 $, ili se čak u budućnosti popeti na 10.000 $. Naravno cijenu zlata u budućnosti nije moguće sigurno predvidjeti. Ono što je sigurno to je da će cijena zlata i dalje u budućnosti rasti sa manjim oscilacijama.

    U financijskoj konstrukciji svake porodice ili građana od ukupnog kapitala koji posjeduje 20-30% bi trebalo biti zastupljeno u čistom certificiranom zlatu.
    Važno je napomenuti da sve države ovog svijeta posjeduju "zlatne rezerve" najčešće u plugama od 1 ili 12,5 kg.
    U zemljama Europske Unije ne postoji porez na zlato. Na srebro se plaća porez. Otkup lomljenog zlata u cijeloj Europi kao i u Republici Hrvatskoj ima i negativnu konotaciju.
    Zbog krize u kojoj se našao siromašni sloj građana Europe, ljudi u nedostatku novca nerijetko su prisiljeni prodati lomljeno ili čak obiteljsko zlato.
    Zlato je bilo u svakoj velikoj krizi ili u ratovima sredstvo plaćanja.
    Za vrijeme drugog svjetskog rata za zlato se kupovalo brašno, pošto nije bilo dovoljno hrane.

    Postoji poznata priča kada je 1920. za vrijeme velike svjetske krize u Minhenu prodana peterokatna kuća za 5 gr zlata. Nadajmo se da kriza takovih razmijera neće ponoviti.
    Zlato je lijepo posjedovati, ono nije podložno inflaciji, sigurno je sredstvo plaćanja u kriznim vremenima, za vrijeme rata ili kada papirni novac u potpunosti izgubi svoju vrijednost. Zlato je univerzalno sredstvo plaćanja. Certificiranim zlatom možete platiti proizvode ili usluge u bilo kojoj zemlji svijeta. Međutim nikada ne smijemo zaboraviti da pored svih prednosti koje zlato pruža ono je ipak samo sirovina poput nafte ili drveta.

    Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
    Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
    Više o knjizi možete vidjeti pod:
    Dražen Katić


     
Objavio/la u Nema komentara:

srijeda, 11. svibnja 2016.

Hrvatski iseljenici žele zastupnika u Saboru i lakši put do državljanstva!

Slika i citirani tekst su preuzeti iz online portala "vecernji.hr", 10.05.2016

http://mojahrvatska.vecernji.hr/hrvatski-iseljenici-zele-zastupnika-u-saboru-i-laksi-put-do-drzavljanstva-1083136

"U roku od 90 dana osnovat će se i poslovna mreža hrvatske dijaspore u regiji, a našoj Vladi predlažu ostvarenje bilateralnih trgovačkih sporazuma sa zemljama regije.

"Otvorite nam vrata jer je naše tržište puno veće od tržišta regije", glavna je poruka hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi koji su ovih dana iz Bolivije poručili kako žele zadržati povezanost sa zemljom svojih predaka.

Skup su organizirali utjecajni tamošnji gospodarstvenici Tomislav i Jorge Kuljiš, a stotinjak okupljenih donijelo je deklaraciju s 11 točaka u kojoj se, među ostalim, traži pojednostavljenje postupka dobivanja hrvatskog državljanstva, zastupnik u Saboru te da se na sveučilištima u domovini uvedu upisne kvote za studente iz iseljeništva. Jedan od prijedloga je i omogućavanje online glasovanja zbog velikih udaljenosti od mjesta stanovanja do biračkih mjesta. Želja im je i da Hrvatska gospodarska komora ima svog predstavnika u Južnoj Americi.

U roku od 90 dana osnovat će se i poslovna mreža hrvatske dijaspore u regiji, a našoj Vladi predlažu ostvarenje bilateralnih trgovačkih sporazuma sa zemljama regije.

"U Latinskoj Americi živi oko pola milijuna hrvatskih potomaka, neki su poslovno vezani uz domovinu, a neki to žele postati", kaže Ivan Ivin, poduzetnik koji tek nekoliko godina tamo radi na jačoj povezanosti gospodarstvenika.

"Osim u gospodarstvu, suradnja se odvija na području umjetnosti i sporta. Prijedlog je i da se uvede besplatan tečaj hrvatskog jezika putem interneta", ističe Branka Bezić Filipović, predstavnica Hrvatske matice iseljenika.

Franjo Kurtović prošle godine je prvi organizirao skup iseljenika u Peruu, gdje je vlasnik nekoliko kompanija na području IT sektora, obrazovanja, bankarskog te građevinskog sektora. Ono što su Lukšići u Čileu, to je Kurtović u Peruu, slažu se mnogi. A i u Hrvatskoj je uložio u jedan nekretninski projekt.

"Rođen sam u Peruu, no imam puno rodbine u domovini, u koju dolazim barem tri puta godišnje. Hrvatska kao da zaboravlja kako ima puno iseljenika koji su u nju spremni ulagati i razvijati gospodarsku suradnju. Vrijeme je da se uz potporu Vlade radi na boljoj povezanosti s dijasporom", dodaje Kurtović.

Zagrepčanin Robert Jakubek dva desetljeća živi u Boliviji. Vlasnik je građevinske tvrtke te dioničar i direktor softverske tvrtke. Ne isključuje mogućnost ulaganja u domovinu, ali boji se birokracije.

"Igrom slučaja postao sam počasni konzul Republike Hrvatske u Boliviji. Uz čast, to je i obveza. U Santa Cruzu imamo relativno malu, ali vitalnu zajednicu gdje se okuplja tridesetak naših ljudi. Grupu čine osobe od 8 do 80 godina, mladež, zaposleni, poduzetnici i umirovljenici, a imamo i jednog svećenika. Osobno mislim kako je najvrednije da iseljeništvo u domovinu prenese znanost i tehnologiju. U svijetu živi golem broj znanstvenika i istraživača koji mogu relativno brzo, ako se planski radi, unaprijediti razinu obrazovanja na našim sveučilištima, a to bi se onda odrazilo na proizvodnju i konkurentnost", zaključuje Jakubek.".

KOMENTAR: 


HRVATI NA PET KONTINENATA

Hrvatski narod je raseljen na svih pet kontinenata i broji gotovo 4 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Početak iseljavanja Hrvata može se smatrati 15. stoljeće kao posljedica osmanijskog osvajanja. U to vrijeme Hrvati su se najčesće iseljavali u Italiju, Austriju, Slovaćku i Mađarsku.

Drugi val iseljavanja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kome se hrvatski narod iseljava u Ameriku, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland.

Treći veliki val iseljavanja Hrvata su šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iz ekonomskih i političkih razloga Hrvati napuštaju Domovinu i sele se u zemlje Zapadne Europe, Australije, Kanade, Sjeverne i Južne Amerike.

Četvrti val iseljavanja hrvatskog naroda iz Domovine događa se upravo sada. U zadnjih godinu i pol dana iselilo se oko 100.000 Hrvata.

Hrvatski narod je danas raseljen na svih pet kontinenata te živi u slijedećim zemljama:




Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u slijedećoj tabeli prikazuje brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka kako slijedi:
Argentina
oko 250 000
Australija
oko 250 000
Austrija
oko 90 000
Belgija
oko 6 000
Brazil
oko 20 000
Bolivija
oko 5 000
Čile
oko 200 000
Danska
oko 1 000
Ekvador
oko 4 000
Francuska
oko 40 000
Italija
oko 60 000
Južnoafrička Republika
oko 8 000
Kanada
oko 250 000
Luksemburg
oko 2 000
Nizozemska
oko 10 000
Norveška
oko 2 000
Novi Zeland
oko 40 000
Njemačka
oko 350 000
Paragvaj
oko 5 000
Peru
oko 6 000
Sjedinjene Američke Države
oko 1 200 000
Švedska
oko 35 000
Švicarska
oko 80 000
Urugvaj
oko 5 000
Velika Britanija
oko 5 000
Venezuela
oko 5 000
http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/stanje-hrvatskih-iseljenika-i-njihovih-potomaka-u-inozemstvu/



Ekonomski doprinos hrvatskog iseljeništva!
Kroz posjete matičnoj državi ili direktnim slanjem financijske pomoć članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u Domovini hrvatsko iseljeništvo igra značajnu ulogu u ekonomiji Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske Banke godišnja doznaka Hrvatskih iseljenika iznosila je u 2010. godini oko 1,5 milijardu američkih dolara.U taj iznos nisu bile uračunate investicije u kupovini nekretnina i konzumacije tijekom godišnjih odmora. Doznake Hrvata iz iseljeništva se kreću od godine do godine između 2,5 i 3,0% BDP-a. Hrvatski svjetski kongres je procijenio da je hrvatsko iseljeništvo izmedu 1991. i 2011. godine poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.
Značajan prihod se ostvaruje i oporezivanjem mirovina koje su zarađene u inozemstvu (oko 162.000 mirovina).
Portal "Dnevno HR" je prošle godine objavio članak slijedećeg sadržaja: "Ako imate stalnu adresu stanovanja u nekoj državi, dužni ste plaćati porez. Ipak, mislite li da je normalno plaćati porez od 40% ako vam je mirovina samo kunu veća od 6000 kn. Drugim riječima, ako imate pristojnu stranu mirovinu od 6001 kn, onda vam na kraju od nje ostane 3599 kn i 60 lipa, a ni onih 40 lipa vam neće oprostiti. Nekome tko je 35, 40 godina radio u SAD-u, Norveškoj, Švicarskoj ili Njemačkoj je nevjerojatno da država Hrvatska očekuje da ovdje plaća porez veći od onoga koji je plaćao u državi u kojoj je tu mirovinu zaradio. Čisto geografski podatak, ti isti građani bi u Austriji ili Sloveniji plaćali od 8 do 10% poreza."
http://www.dnevno.hr/novac/102993-porez-na-inozemne-mirovine-salje-odvratnu-poruku-dijaspori-gubite-se-sto-dalje-od-hrvatske.html
Hrvatske iseljeničke zajednice!
Najveće hrvatske iseljeničke zajednice možemo svrstati u slijedeće kategorije:
1. Zapadna Europa (Švicarska, Austrija, Italija, Francuska, Švedska)
2. Sjeverna Amerika (Mississippi, Kalifornija, Arizona, Nevada, Washinhton, Pennsylvanija)
3. Južna Amerika (Argentina, Čile, Brazil)
4. Savezna Republika Njemačka (Posebno pokrajine Bayern i Baden-Württemberg)
5. Kanada
6. Australija
7. Južnoafrička Republika



Poveznica Iseljene Hrvatske s Domovinom!
1. "Ministarstvo iseljeništva" – "Uprava" – "Ured"
Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Prvi ministar iseljeništva bio je Gojko Sušak.
Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Prvi ministar je bio Marijan Petrović i ministarstvo je postojalo do 1999. godine.
Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova.
21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

Na naslovnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji slijedeće:

„Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal - ljudski, gospodarski!
Donošenjem Zakona koji predviđa jačanje međusobnih gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih veza te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, svima Vama koji živite izvan granica Lijepe naše, Republika Hrvatska je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku: Želimo jačati naše zajedništvo, graditi suradnju na načelima uzajamnog povjerenja i poštovanja, graditi partnerske odnose na institucionalnim temeljima.
Veliki je to iskorak. Dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike.
Naš strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama.
S obzirom da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će, kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.
Osim toga, jačati ćemo hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i ulogu u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske.
Iskreno vjerujem, da će i Vaša potpora, Vaš iskreni angažman, prijedlozi i sugestije, pa čak i dobronamjerne kritike dati krucijalni doprinos u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Stoga Vas i ovim putem pozivam na konstruktivnu suradnju.
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske biti će prva adresa za sve Vaše potrebe, za sve dobre, kvalitetne ideje i inicijative, davati ćemo snažnu potporu svim nastojanjima koja doprinose svekolikom povezivanju Hrvata, te ćemo biti čvrsta spona i most između Republike Hrvatske i Vas koji živite izvan njenih granica.“
mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica
2. Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru!

Broj zastupnika iseljeništva u Hrvatskom saboru se od 1990. godine stalno smanjivao. Od prvih 12 zastupnika za iseljeništvo smanjio se na sadašnjih 3 zastupnika.
Sadašnji (sedmi) saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine i sačinjavaju ga ukupno 151 zastupnik.

3. Hrvatska veleposlanstva u svijetu
Republika Hrvatska ima svoja veleposlanstva u drugim zemljama svijeta, te se osim bilateralnih odnosa sa drugim zemljama preko veleposlanstava održava kontakt iseljene Hrvatske i Domovine.

4. Hrvatske katoličke misije
To su crkvene organizacije katoličke crkve koje se brinu za vjeru, jezik, život, rad, sport i zabavu hrvatskog naroda u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije rasprostranjene su diljem svijeta i nalaze se u slijedećim zemljama: Juznoafrička Republika, Argentina, Peru, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Austrija, itd.
6. Hrvatska Matica iseljenika
Hrvatska Matica iseljenika je utemeljena 1951. godine u Zagrebu pod nazivom „Matica iseljenika Hrvatske“, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika. Navodim nekoliko citiranih rečenica sa naslovne stranice Hrvatske matice iseljenika!
„...Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo u četrdesetak zemalja - od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda.
Prošlostoljetne karte u jednom smjeru, srećom, postale su naša prošlost...
Hrvatska matica iseljenika posve je spremna, ovisno o zemlji i kulturno-političko-povijesnom okružju u kojima žive naši građani i potomci hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska – učinkovitije se uključiti u sve projekte razvitka kulturnog i etničkog identiteta među Hrvatima u inozemstvu.
Želimo bolje upoznati kulture drugih naroda u kojima živite i unatoč razlikama stvarati nove projekte koji će, vjerujem, oplemeniti obje partnerske strane s ciljem očuvanja jezične i kulturne raznolikosti - kako najbližega europskog okruženja tako i dalekih prekooceanskih zemalja.
Domovina ili svijet, svijet i domovina – vaš izbor, vaša osobna odluka i odluka vaših obitelji za nas je nova vrijednost!“
7. Hrvatski studiji
Hrvatski studiji osnovani su na Sveučilištu u Zagrebu 1992. godine kao sveučilišni komparativni studij. Hrvatski studiji su na početku obuhvaćali smjerove filofofije i religijske kulture Filofofskog fakulteta Družbe Isusove. Hrvatski studiji su od 24. studenog 1995. godine ustrojeni kao Sveučilišni centar sa statusom podružnice. Senat Sveučilišta je 27. veljače 1996. godine odlučio da se nakon završenih Hrvatskih studija:
  • na smjeru „Croaticum“ stječe stručni naziv kroatolog ili profesor hrvatske kulture
  • na smjeru „Filozofija“ stječe stručni naziv diplomirani filozof ili profesor filozofije
  • na smjeru „Društvo“ stječe stručni naziv diplomirani sociolog ili profesor sociologije
  • na smjeru „Religijska kulture“ diplomirani reliolog ili profesor religijske kulture
Misija Hrvatskih studija:
„Hrvatski studiji ustrojavaju, izvode i koordiniraju znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne projekte i programe u cjelini društvenog i humanističkog područja, kao i u relevantnim poljima interdisciplinarnog područja znanosti s posebnim interesom za proučavanje različitih sastavnica hrvatskog društva unutar i izvan Republike Hrvatske te za njihov dugoročno održiv i usklađen razvoj. Hrvatski studiji izvode i koordiniraju djelatnosti iz djelokruga Sveučilišta u Zagrebu, drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i javnih istraživačkih instituta, kao i ustanova usmjerenih na proučavanje hrvatskog društva te na proučavanje i afirmaciju hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti, te se angažiraju u uspostavi i povezivanju srodnih ustanova u Republici Hrvatskoj i u svijetu.“ http://www.hrstud.unizg.hr/razvoj-misija-vizija

Ugodan dan!
Drazen Katic



Objavio/la u 1 komentar:
Pretplati se na: Postovi (Atom)