THE TRUFFLE Najbolji restorani u Dalmaciji!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "plavakamenica.hr", 01.08.2016

http://plavakamenica.hr/2016/08/01/truffle-najbolji-restorani-u-dalmaciji/

"Prema bogatstvu ribe, povrća, voća, autohtonih proizvoda, tradiciji vinarstva, talentu i lokalnoj kulturi hrane, Dalmacija bi što se restorana tiče jednom morala postati nova Baskija. Da bi se to dogodilo, treba joj infrastruktura, obrazovanje i ekonomsko okruženje i mali pomak u mentalitetu nužan, uostalom, cijeloj Hrvatskoj. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, takve sistemske promjene mogli bismo čekati još nekoliko desetljeća. Ali on što upravo rade neki dalmatinski chefovi, vlasnici restorana i poduzetnici pokrećući nevjerojatan rast dalmatinske gastro ponude, stvara optimizam da bi taj proces mogao trajati puno kraće.  Recenzenti vodiča The Truffle u Dalmaciji su najbolje ocijenili upravo takve restorane, koji spajaju ambiciju, kvalitetu i  širu viziju buduće dalmatinske gastronomije, od gradela do molekularne kuhinje.

Pelegrini

Pelegrini je godinama najbolji restoran u Dalmaciji te jedan od najboljih hrvatskih restorana. Pogled s terase restorana u negdašnjo palači tik do katedrale Sv.Jakova, važan je dio vrhunsko gastronomskog iskustva koje Pelegrini nudi. Vlasnik i chef Rudolf Štefan – više puta proglašen najboljim hrvatskim chefom – želi reafirmirati lokalne namirnice i tradicijske recepte kroz senzacionalna autorska jela i nove tehnologije. Pelegrinija je kuhinja strogo sezonska. Restoran je od ovog ljeta uveo dva seatinga koja uz degustacijske menije Štefanu i njegovu timu omogućavaju vjerodostojnije prenošenje ideje Pelegrinija i stvaranje kompletnijeg doživljaja za goste. 

Kadena

Kadena je već godinama opće mjesto iz gornjeg doma dalmatinske gastronomske ponude. Aduti splitskog restorana su terasa s koje puca pogled na Brački kanal, bogata vinska karta te kuhinja u kojoj stoluje chef Braco Sanjin. Njegov se autorski rukopis očituje u zagovoru lokalnih namirnica i tradicijskih recepata koje, uz pomoć suvremenih kuharskih tehnika, reinterpretira u maštovitoj autorskoj viziji dalmatinskog slow fooda. Kadena tijekom zimskih mjeseci redovno organizira  tematske večere uz gostovanja najpoznatijih chefova i vinara.

Boškinac

U Boškinac i Staru Novalju se dolazi da bi se uživalo u svemu što Pag čini jedinstvenom gastro adresom: siru, janjetini, ulju, ribi, samonikom bilju, vinu… Vlasnik, vinar i kuhar Boris Šuljić s mladim chefom Ivicom Badurinom izuzetno poštuje lokalne namirnice i lokalnu gastronomsku tradiciju, no jela su reinterpretirana na suvremen način s autorskim pristupom. Tako se dugo pečena juneća rebra služe s mišancom, juha od šparoga sa skutom i suhom ovčetinom, svinjetina se nudi na kremi od đumbira i mladog luka, janjeći carpaccio s prahom od lokalnog lunjskog maslinova ulja… Osim vlastitog vina, rakija i prošeka, Boškinac ima solidnu vinsku kartu s najboljim hrvatskim vinima.paradigma

Paradigma

Paradigma je nastala na autorskom rukopisu chefa Ante Udovičića. Maštoviti mediteranski jelovnik prožimaju gastronomske tradicije južne Italije, Grčke, Španjolske, Provanse, jadranskih obala te istočnog Mediterana. Vrhunske namirnice te impesivna vinska karta s gotovo 300 etiketa hrvatskih i svjetskih vina Paradigmu su svrstali u sam vrh hrvatske gastro scene. U toplijim i ljetnim mjesecima terasa restorana nudi izuzetan pogled na more i povijesnu jezgru Splita u čijem se srcu Paradigma nalazi.

Perivoj

Šarm restorana Perivoj počiva na mjestu na kojemu se nalazi, u rekonstruiranoj secesijskoj vili s velikom ljetnom terasom. Chef Marko Gajski i slastičarka Tea Mamut pretvorili su Perivoj u jedno od popularnijih splitskih mjesta. Gajski svojim maštovitim dekonstrukcijama tradicionalne dalmatinske kuhinje, a Mamut slasticama oko kojih vlada konsenzus da su najbolje u gradu.

Laganini

Laganini ima dvostruki identitet. To je mjesto omiljeni lounge bar u rajskom ambijentu Palmižane i restoran s izvrsnom hranom. Najbolji ulaz u gastronomski mikro-kozmos chefa Hrvoja Zirojevića, jednog od najboljih dalmatinskih chefova specijalista za jela iz mora, je hladni pjat; čudesna kombinacija osam zalogaja u kojima se ćute okusi mora i sjajnih otočkih namirnica. Tu su i sorbeto od limuna sa živim školjkama, žele od brudeta, tripice grdobine, pappardelle s brbavicama, mesom grancigule, žutim domaćim cherry rajčicama i sušenom butardom (ikrom) od cipla… redom zgodici kreativne autorske kuhinje.

Konoba Opat

Konoba obitelji Božikov nezaobilazna je adresa na Kornatima. Jela se u Opatu pripremaju na starinski način, na domaćem ognjištu, pod pekom, na gradelama, uz lokalne začinske biljke poput lovora, kadulje, bosiljka, ružmarina te pinjola, ukiseljenih i usoljenih kapara. Osim ribe ulovljene u kornatskom akvatoriju, u Opatu rade i odlične buzare od kamenica i rakova, tartar od tune, tartar od kapesante, toro u crnom vinu, gratinirane brbavice s pinjolima, rižot od jastoga, kovač s tartufima te maštovite salate od ribe i plodova mora, a za nautičare restoran ima svoje privezište.

Bibich Winery 

Ovo nije klasičan restoran već vinarija s osebujnim gourmet programom u kojem se Bibich vina sparuju s prigodnim jelima ili ugriscima. Vesna Bibić, čija su jela oduševila Anthonyja Bourdaina, radi senzacionalna jela u kojima su najbolje lokalne namirnice nadahnuto rekonstruirane Vesninom molekularnom gastronomijom. Njeni filet orade u rogaču sa sipom, dekonstruirana sipa u formi tagliatele sa sirom, parfe od sira i dimljene pastrve u prahu s kavijarom pastrve, dekonstruirana maslina u Bibićevu maslinovom ulju, kornet od sipe punjen batatom i sipom, dekonstruirana svinjska rebra u prahu s jestivim zlatom, “burek” sa svježim kravljim sirom i vlascem, mliječ od kozica kao hostija nisu tek “perfect match” s vinima Alena Bibića već gastronomske senzacije.

Jeny 

Ambiciozni koncept restorana Jeny temelji se na degustacijskim menijima chefa Vladimira Čovića i pažljivim sparivanjem s vinima. U najboljem restoranu na makarskoj rivijeri, meni od pet slijedova spaja tradiciju i suvremene kuharske tehnike, a ista se filozofija zrcali i u nevelikoj ali maštovitoj ponudi jela a la carte. U Jeny su čak i jela s roštilja podložna autorskoj interprestaciji.  Dodatni adut ovog vrsnog restorana su  lokacija među starim maslinama te sjajan pogled na srednjodalmatinske otoke.

Don Dino

Zaštitni znak prvog pravog trogirskog fine dining restorana u srcu povijesne jezgre Trogira, kreativna je kuhinja chefa Ivana Pažanina. U reviziji tradicijske dalmatinske gastronomije Pažanin koristi prvorazredne autohtone namirnicame, ribu, rakove, školjke u ribljem meniju, odležani Kobe i Black Angus i domaće tjestenine. Teleći “french rack” ili rib-eye Black Angusa Pažanin priprema sous vide s palentom, tartufima i karameliziranim porilukom, odnosno uz umak od porta, baby salatu s kozjim sirom i marmeladom od crvene kapule. Dimljeni steak od hobotnice služe uz demiglace umak od škampa, crvenu rižu i marinirani koromač. Don Dino ima pitoresknu terasu, solidan izbor hrvatskih vina iz svih regija te veliki izbor slastica koje se spremaju u slastičarni u sklopu restorana i hotela. 

NoStress

Malokoje se mjesto u Splitu može nositi s lokacijom bistroa NoStress na samoj Pjaci, koja ga čini podjednako popularnim kao cafeom i bistroom. NoStress je specifičan po tome što nema unutarnj prostor već samo vanjsku terasu ali se izuzetno kreativnim jelima i kvalitetom namirnica  punudom takmiči s najboljim gradskim restoranima. Chef Toni Boban i njegov mladi tim, brinu se za menije koje je kreirao jedan od najboljih dalmatinskih chefova Hrvoje Zirojević. 

Konoba Žakan

Obavezna adresa za nautičare koji plove nacionalnim parkom Kornati, konoba Žakan maksimalno koristi prednosti pozicije te svježe ribe i morskih plodova u koja chef Nikša Bakulić minimalno intervenira, držeći se tradicije. Nezaobilazni su kornatska janjetina pečena na gradelama, bijela riba ispod peke, najčešće zubatac, škarpina, kovač, orada i grdobina, jastog sa žara ili na buzaru, rižoto od kozica i liganja te školjke na različite načine.

Giaxa

Hvarske gastro ikone poput gregade i janjeće pašticade važan su dio menija koji potpisuje chef Giaxe Marko Krolo, ali ovdje se podjednako dolazi i zbog zanimljive suvremene mediteranske riblje kuhinje. Na meniju su marende poput one od odrezaka morskog psa s granny smith jabukom, grdobine s pire krumpirom aromatiziranim šafranom uz mousse od kaula ili goveđeg repa u demi glace umaku s njokima punjenim sirom. Sjajan ambijent restorana čine stari kameni lukovi pod kojima su smješteni stolovi. 

Nikola

Ugled i gotovo kultnu sljedbu, chef Mladen Erceg u ovom je čuvenom ribljem restoranu u  Stobreču stekao svježom, netom ulovljenom ribom i friškim namirnicama. Jelovnik se mijenja ovisno o sezoni i ulovu, no nezaobilazne su riblje juhe, riba s gradela i lešo ili školjke i rakovice spremane na tradicionalan način uz autorski zanimljive otklone poput punjenih lakirki. Nikola ima i solidnu vinsku kartu. 

diVino

Jedno od najromantičnijih mjesta na dalmatinkim otocima, diVino je poznat po pogledu koji s njegove terase puca na luku i Paklenjake. U ambijentu koji stvara osjećaj da sjedite u privatnom vrtu, gostima se nude degustacijski slijedovi mediteranskih jela na hvarski način poput bouillona od jastoga, orade i trlje s raviolom punjenim bijelom ribom i kremom od krumpira, ali i internacionalna jela poput goveđeg carpaccia, foie gras torchona, rižota s crnim tartufom i pršutom od pačjih prsa, sve do posve jednostavnih jela  čistih okusa, pripremljenih od svježe ribe i jastoga. Kako mu ime govori, dobar dio identiteta restorana diVino počiva na vinskoj listi s dosta solidnim sekcijama šampanjaca, prosecca, rosea, lokalnih bijelih vina i prošeka.

Konoba Toni

Konoba Toni jedna je od najboljih bračkih gastro adresa. Smještena u pitoresknom mjestu Dol, konoba obitelji Matulić pravo je mjesto za kušanje svih poznatih bračkih specijaliteta, a posebno domaćeg uzgojenog povrća, janjetine i ribe pečene na bračkoj česmini. U Tonija se svakako mora probati i prava bračka torta hrapačuša, uz domaću travaricu, orahovicu ili rakiju od rogača i mirte.

Senko Molo Trovna

Dalmatinska robinzonska gastronomija je senzacija koja tek čeka pravu promociju, a Senko Karuza njezin je najbolji i naoriginalniji predstavnik. Molo Trovna, uvala na južnoj strani otoka Visa, poznata je po svojoj ljepoti ali još više po Karuzinom osebujnom “gastronomskom objektu” smještenom u staroj kući i oko nje. Ponuda u Moloj Trovni jednako je osebujna. Karuza od  nezahtjevnih namirnica sprema gastronomske atrakcije poput čuvene juhe od dimljene tabinje, gradelade na smričku ili pašta-fažola na ribarski."

Intervju sa Mirkom Paulićem, pripadnikom hrvatske zajednice iz Srbije!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "hkv.hr", 01.12.2014

http://www.hkv.hr/razgovori/19082-m-paulic-hrvati-u-mjestu-nikinci-prozivjeli-su-sudbinu-vecine-hrvata-u-srijemu.html

"Gospodine Pauliću zamolio bih Vas da se za početak razgovora ukratko predstavite našim čitateljima.

Rođen u Rumi 74-te godine, živim i stvaram u Nikincima, mjestu koje se nalazi u AP Vojvodini. Svojevremeno sam radio kao urednik na lokalnoj radio postaji. Bio sam glasnogovornik kulturnih projekata i organizator manifestacija hrvatske manjine u ovom dijelu Srijema. Dopisnik sam lista za manjine, član ekonomskog vijeća i tutor crkve Svetog Antuna Padovanskog u Nikincima. Bio sam elektor na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće i 2010. i 2014. godine.

Doseljavanje Hrvata u Nikince

Kada su se Hrvati doselili u Nikince?

Povijest Hrvata u Nikincima datira još od X. stoljeća s pojavom prvih hrvatsko- ugarskih vladara. Povijest župe datira još od 1229 godine. Poslije austro-turskog rata 1737. - 1739., ponovno se masovnije Nikinci nastanjuju katoličkim življem, sve do 1918. godine i uključenja Hrvatske u Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca, tad se struktura počinje mijenjati. Sve do devedesetih godina prošlog stoljeća, Hrvati u Nikincima su bili većinsko stanovništvo zajedno sa Mađarima. Zbog poznatih događaja devedesetih godina prošlog stoljeća etnički sastav se drastično mijenja, ali hrvatski identitet i dalje ostaje i opstaje.

90-teNaravno, najteže godine su bile devedesete. Hrvati u mjestu Nikinci proživjeli su sudbinu većine Hrvata u Srijemu. Bili smo prisiljavani na iseljavanje kao Hrvati Hrtkovaca, Vajske, Plavne, Srijemske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Golubinaca, Sota, Gibarca, Šida... Istog dana kada je Vojislav Šešelj održao miting u Hrkovcima, održao je i u Nikincima s istim ciljem, mijenjanja etničke strukture stanovništva, mi Hrvati smo bili prvi na udaru. Šešelj je pozivao na protjerivanje, a lokalne vlasti su pomagale, kao i neki naši susjedi. Bili su to najteži dani i činilo mi se nevjerojatno sve to što se događa.Nikinci, Platičevo i Hrtkovci predstavljaju tri najjužnije katoličke župe u Vojvodini, koje su se usprkos burnim i nemirnim vremenima ipak održale i sačuvale svoje vjernike. Sastavni dio identiteta, ne samo župne zajednice u selu nego i cijelog sela općenito, jest upravo sveti Antun po kome je selo naširoko prepoznatljivo i koji predstavlja neizostavni dio tradicije, kulture i povijesti cijelog sela i svih njegovih žitelja.

Gledajući svoju povijest kada Vam je bilo najteže?

Naravno, najteže godine su bile devedesete. Hrvati u mjestu Nikinci proživjeli su sudbinu većine Hrvata u Srijemu. Bili smo prisiljavani na iseljavanje kao Hrvati Hrtkovaca, Vajske, Plavne, Srijemske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Golubinaca, Sota, Gibarca, Šida... Istog dana kada je Vojislav Šešelj održao miting u Hrkovcima, održao je i u Nikincima s istim ciljem, mijenjanja etničke strukture stanovništva, mi Hrvati smo bili prvi na udaru. Šešelj je pozivao na protjerivanje, a lokalne vlasti su pomagale, kao i neki naši susjedi. Bili su to najteži dani i činilo mi se nevjerojatno sve to što se događa.

U početku su to bile samo telefonske prijetnje, da bi se nastavilo s ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i poneki rafal iz puške. Minirana je crkva. sv. Antuna Padovanskog. Tri eksplozije dogodile su se na župnoj crkvi, prva u noći 28. na 29. lipanj 1992., druga 12. ožujka 1993, a treća na svetkovinu župe za vrijeme svečane mise uz nažočnost velikog broja vijernika 13. lipnja. Nismo se imali kome obrati za pomoć. Mnogi nisu mogli više izdržati živjeti u strahu i pod opterećenjem, i sa pitanjem jesam li ja taj koji je sljedeći na spisku, pa su napuštali Nikince. I danas je prisutan strah, jer mnogi ni sada ne žele govoriti o tim događajima. I pitanje je da li bi nas i danas netko zaštitio i kako bi reagirali iz matične domovine. Sjete nas se samo na dan obilježavanja progona iz Hrtkovaca, nekim priopćenjem i t o je sve.

Organizacija

Kako ste organizirani? Pomažu li vam hrvatske institucije u Srbiji i iz matične domovine?

Za sada smo organizirani samo u okviru župe. U postupku smo osnivanja zajedničkog hrvatskog kulturno-umjetničkog društva koji bi pokrivao tri mjesta i to Hrtkovce, Nikince i Platičevo, sa sjedištem u župi Hrtkovci. Za prostor u kom ćemo djelovati tek ćemo se morati izboriti. Za sada nemamo potporu matične države i institucija u Srbiji, sami se borimo koliko možemo očuvati naše postojanje, naš indetitet i našu povijest na ovim prostorima.

Za dvadeset godina nitko se nije sjetio da nam pomogne. Većina Hrvata u ovom dijelu Srijema koji obuhvaća Hrtkovce, Nikince i Platičevo, su poljodelci ili su neuposleni. Tako,da će teško materijalno moći pomoći udrugi. Za neko daljnje djelovanje bit će nam potrebna pomoć. Nadamo se da će institucije iz Hrvatske koje su zadužene za pomoć Hrvatima u Srbiji, shvatiti da bi im to trebao biti jedan od prioriteta. Isto tako, pomoć očekujemo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

PomoćZa dvadeset godina nitko se nije sjetio da nam pomogne. Većina Hrvata u ovom dijelu Srijema koji obuhvaća Hrtkovce, Nikince i Platičevo, su poljodelci ili su neuposleni. Tako,da će teško materijalno moći pomoći udrugi. Za neko daljnje djelovanje bit će nam potrebna pomoć. Nadamo se da će institucije iz Hrvatske koje su zadužene za pomoć Hrvatima u Srbiji, shvatiti da bi im to trebao biti jedan od prioriteta. Isto tako, pomoć očekujemo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.Za pet godina postojanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, nismo bili predmet njihove pažnje. Mislim da je djelovanje zavoda u Srijemu manje prisutno u odnosu na sjeverne dijelove Pokrajne i uže Srbije. Svoje postojanje u budućnosti bi trebalo proširiti većim djelovanjem na Srijem u kojem postoji neiskorištenaa kulturna baština Hrvata, ne bih želio da se vremenom ona izgubi i padne u zaborav. Želio bih da Zavod uspostavi suradnju s nama, koje trenutno nema, ali koja može da se uspostavi sa osnivanjem Hrvatskog Kulturno Umjetničkog Društva u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu.

Nezaposlenost najveći problem

Kakav je položaj Hrvata u Nikincima i tom dijelu Srijema?

Mi se trudimo i putem medija, točnije putem Hrvatske redakcije Radio Televizije Vojvodine, svojim prilozima ukazati prvo na naše postojanje, kulturu i običaje kao i na probleme hrvatske zajednice u Nikincima. Bojim se da se ništa vremenom nije promijenilo. Vrijeme samo teče, a pomaka nema. Najveći problem ovog našeg društva je naravno nezaposlenost, pa tako i naše zajednice koja je u prošlosti, a i sada suočena sa diskriminacijom i dalje smo nepoželjni. Sada se na drugi način djeluje protiv hrvatske zajednice. Iz osobnog primjera mogu reći da sam doživio neprijatnost. Pri konkuriranju za radno mjesto u javnoj instituciji od svih kandidata jedini ja nisam dobio poziv na razgovor. I sve mi je, nažalost, bilo jasno. Bojim se da se ništa nije promijenilo.

Izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće

Što Vas je potaknulo da sudjelujete na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće? Koliko ste uspjeti prikupiti potpisa? Kako bi ocijenili tijek elektorske skupštine i samih izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV)?

Sudjelovanjem na izborima za HNV sam želio ukazati našoj zajednici da smo mi još uvijek prisutni i da želimo nešto reći i na nešto ukazati, da tražimo poštovanje žrtvava koje smo podnijeli. Svi znamo šta je sve Srijem podnio i žrtvovao se i za one koji nas danas nazivaju novohrvatima. Iza nas stoje dvije elektorske skupštine i, s obzirom koliko smo desetkovani i s obzirom na još uvijek prisutan strah, imali smo zavidan broj potpisa potpore za elektore.

Na prvoj skupštini smo imali dva elektora, a ove godine četiri što je mora se priznati, veliki uspjeh za nas. Sam tijek skupštine i kampanja prije toga stvara sliku podijeljenosti u zajednici i time uopće nisam zadovoljan. Osjećam se obmanutim od strane liste kojoj smo nas četvero elektora dali potporu zbog promjene rasporeda kandidata za vijećnika i neka to ide na čast onima koji su nas time uvrijedili. Veliki trud smo uložili u kampanju i svakako smo zaslužili da imamo vijećnika koji bi predstavljao našu zajednicu u ime Hrtkovaca, Nikinaca i Platičeva. To bi nam bio veliki poticaj za dalji rad.

Položaj Hrvata u Srbiji

Zanima me koja je Vaša ocjena trenutnog položaja Hrvata u Srbiji?

O trenutačnom položaju Hrvata u Republici Srbiji se manje govori. Mislim da je pitanje našeg položaja stavljeno negdje po strani. U PoložajO trenutačnom položaju Hrvata u Republici Srbiji se manje govori. Mislim da je pitanje našeg položaja stavljeno negdje po strani. U Republici Hrvatskoj je donesen t zakon po kojemu manjine imaju osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Mi to osnovno misa u crkvi sv antepitanje nemamo zakonski regulirano i ne nazire se da će to biti u skorije vrijeme. Smatram da je to prvo što bi trebalo uraditi u narednom periodu.Republici Hrvatskoj je donesen t zakon po kojemu manjine imaju osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Mi to osnovno pitanje nemamo zakonski regulirano i ne nazire se da će to biti u skorije vrijeme. Smatram da je to prvo što bi trebalo uraditi u narednom periodu.

Osiguranjem mjesta zastupnika u parlamentu dalo bi se na značaju na ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Isto tako nam pripadaju garantirana mjesta u općinskim, gradskim skupštinama, kao i u skupštini AP Vojvodine. Bili smo uvjerini da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju se riješiti problem naših političkih prava. Da ćemo i mi Hrvati u Srijemu, biti dio europske obitelji naroda. Umjesto toga, sada onaj tko ima plaću, mora izdvojiti jednu plaću za hrvatsko državljanstvo.

Hrvati diljem svijeta imaju osjećaj da Hrvatska ne ispunjava ustavnu obvezu prema njima. Je li učinkovit Zakon o Hrvatima van Hrvatske?

Ustav je donijet, ali na žalost teško se provodi. Mi do danas nismo imali niti jedan posjet dužnosnika veleposlanstva iz Beograda unatoč pozivima koje smo slali, kako bi u razgovoru sa njima ukazali na probleme hrvatske zajednice. Do sada nismo osjetili nikakvu učinkovitost zakona o Hrvatima izvan Hrvatske, osim dobivanja domovnice - a i to sa duljim čekanjem. Najviše bih ukazao na problem nezaposlenosti. Pri PlanoviU daljem razdoblju nastojat ćemo raditi na stvaranju što više kontakata sa udrugama i sa službenim osobama matične države. U planu su nam posjeti mještanima koji su se odselili kao i razgovori sa predstavnicima udruga prognanih. Očekuje nas puno obveza. Također bi trebalo potaknuti i ostale ljude u našoj zajednici, ova tri mjesta, da se više angažiraju kako bismo uspjeli riješiti brojne probleme jer trenutno isti tapkaju u mjestu.dolasku hrvatskih tvrtki svojim ulaganjem u Republici Srbiji, trebalo bi konzultirati našu zajednicu i pomoći najugroženijima pri zapošljavanju u istim.

Kulturni identitet

Jesu li, po Vašem mišljenju, Hrvati u Srbiji uspjeli očuvati svoj kulturni identitet?

Mislim da je kulturni identitet očuvan, ali se vremenom može dovesti u pitanje. Zbog problema nezaposlenosti u zajednici i odljeva ionako malog broja mladeži u inozemstvo dovodi se u pitanje postojanje, a samim tim i očuvanje, kulturnog identiteta. Što je i krajnji cilj, politike u domicilnoj državi. Ako nisu uspjeli na silu, sada ako se ne bude ulagalo prijeti nam nestanak s ovih prostora. Zbog toga apeliram na hrvatske tvrtke da daju šansu našoj mladeži i zadrže ih na ovim prostorima, a kada osnuju svoje obitelji potaknuti ih na djelovanje u društvu i očuvanje kulturne baštine.

Kakvi su Vam planovi u narednom razdoblju?

U daljem razdoblju nastojat ćemo raditi na stvaranju što više kontakata sa udrugama i sa službenim osobama matične države. U planu su nam posjeti mještanima koji su se odselili kao i razgovori sa predstavnicima udruga prognanih. Očekuje nas puno obveza. Također bi trebalo potaknuti i ostale ljude u našoj zajednici, ova tri mjesta, da se više angažiraju kako bismo uspjeli riješiti brojne probleme jer trenutno isti tapkaju u mjestu.

Zlatko Ifković"

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:

 

http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/h3.html

"ZA" HRVATE IZ ISELJENIŠTVA!

NEZAVISNA KOALICIJSKA LISTA

"HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"

XI. IZBORNA JEDINICA

Prema Izbornom zakonu Republike Hrvatske naša nezavisna koalicijska lista za XI. izbornu jedinicu biti će upisana na izbornu listu za parlamentarne izbore 11. rujna 2016. pod rednim brojem kao "Neovisna lista":

redni broj. NEOVISNA LISTA

1. Dražen Katić
2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
   …
   …i tako do posljednjeg kandidata na listi

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„!

Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog turizma: "TourCert", "European Ecolabel", "EarthCheck" i "The Green Kay"!

Uvođenje u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne stvarnosti"!

Korisnicima našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera, biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće festivale putem 3D naočala koje poslužuju "programi" virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ) koji prodaju "godišnje odmore"!

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„!

Pokretanje projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu proizvodnju povrća i ribe!

Jačanje pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog pčelarstva" (Na vrhu općinske zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“ i „inteligentna odjeća"!.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ prioritetno za hrvatske investitore iz Iseljeništva i Domovine.

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije" prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd. koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko vlasništvo Države Hrvatske (najmanje 51% dioničkog udjela)!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno kupovati certificirane zlatne poluge s ciljem ponovnog stvaranja "Državnih rezervi zlata Republike Hrvatske" kao temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve Republike Hrvatske su rasprodane!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske početi vraćati "Državni dug Republike Hrvatske" te tako sistematski smanjivati visinu kamate na dug koju svaki mjesec plaćamo. Republika Hrvatska je upala u dužničko ropstvo!

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj.

Povezivanje teorije i prakse posebice u područjima inovativnih i modernih tehnologija te softwera, vertikalne poljoprivrede, kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening, recyclinga i remanufactoringa!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Postavljanje fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao "Povlašteni proizvođači električne energije", ali i postavljanje "potpuno autonomnih solarnih sustava" za osobne potrebe, odnosno potrebe zajednica!

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska uvozi 50% električne energije za osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda, vjetar i biomasa)!!!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

Uvođenje "CAR2GO projekta" u velike hrvatske gradove (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split). Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje na usluzi građanima!

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima.

"Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili općine! Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

Za inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn umirovljenici plaćaju 40% poreza.

S porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20% poreza na inozemne mirovine oporezivati sve umirovljenike.

Najniže inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske) osloboditi plaćanaj poreza.

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

Uključivanje hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu (Praktikum) u vodeće europske tvrtke i institucije.

Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärcher, Alcatel, Mahle, Würth, ZÜBLIN, UPS Ditzingen, BW Bank, Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Deutsche Touring, Univerzität Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki (institucija) u široj okolici Stuttgarta!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

Startanje "Masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi!

Volontere se u ovom smislu smatra zaposlene osobe, umirovljenike ali i učenike i studente koji dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u 19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

Otvaranjem novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija. Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena" adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.

U potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika (kampovi) za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj!

Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u povijesti živi više Hrvata izvan Domovine Hrvatske nego u njoj!

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "MINISTARSTVOM ISELJENIŠTVA"!

Uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u XI. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!

PREDIZBORNA KAMPANJA NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" KOŠTATI ĆE POREZNE OBVEZNIKE REPUBLIKE HRVATSKE 0 (NULA) KUNA! NEĆEMO TRAŽITI POVRAT ULOŽENIH OSOBNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA !

Gore četiri navedena područja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja realne ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te socijalne pravednosti, kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

MOJ ŽIVOTOPIS:

Rođen sam 1969. godine u Dugoj Resi u radničkoj obitelji. Osnovno i srednje školovanje završio sam u Dugoj Resi i Karlovcu, a studije u Zagrebu.

Po zanimanju sam inženjer tekstilno-mehaničke tehnologije te diplomirani inženjer prometa. Magistrirao sam poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (znanstveni studij).

Kao hrvatski dragovoljac sudjelovao sam u Domovinskom ratu od 1991.-1993. godine.

Nakon završenih studija radio sam u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj.

Bio sam zaposlen kao državni službenik u Zagrebu (MUP RH) te radio u Gradskom arhivu u Stuttgartu. Radio sam u različitim tvrtkama na području sigurnosti, trgovine, prodaje, financija, investicija te području energetike.

Danas se bavim savjetovanjem i održivim razvojem.

Od 1999. godine živim u Stuttgartu, te redovito posjećujem Domovinu.

Katolik sam i vjernik.

U slobodno vrijeme slikam, fotografiram, igram šah i družim se s prijateljima.

Od 2002. godine član sam organizacije „SOS Kinderdorf e.V.“ koju redovito financijski pomažem.

Od 2014. godine član sam njemačkog pokreta za "zaštitu porodice" te "definiranje braka kao zajednice žene i muškarca" – DEMO FÜR ALLE!

Moj volonterski angažman:
- „UVNT GRUPPE“ - Inicijativa za održivi razvoj, volonterski rad od 2007. godine
- „Merlin Stuttgart e.V.“ - Kulturno društvo, volonterski rad od 2013. godine
- „Lichter-Bilder-Schau“ - Umjetničko-socijalni projekt, volonterski rad od 2014. godine
- „POSLOVNI USPJEH", "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA" – Facebook grupe, Moderiranje i Co-Moderiranje grupa od 2012. godine
- Udruga "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI e.V." - kulturno-političko društvo (Förderung der Heimatpflege und Heimatkunde, Stuttgart), volonterski rad od lipnja 2016. godine – "Udruga je u osnivanju"!

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

posljednjih 25 godina (od 1990. do danas) sistematski se diskriminiralo Hrvatsko iseljeništvo tj. smanjivala su nam se politička prava u Domovini Hrvatskoj kao što slijedi:

1) Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 12 (dvanaest)!

2) Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Ministarstvo je postojalo do 1999. godine. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 9 (devet)!

3) Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 6 (šest)!

4) 21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“. Danas broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosi 3 (tri)!

4 milijuna Hrvatskih iseljenika ima 3 zastupnika u Saboru, isto kao što ima i srpska nacionalna zajednica u Republici Hrvatskoj! Tu logiku mi ne može nitko objasniti!

Šta je idući korak? Potpuno ukidanje prava glasanja Hrvatskom iseljeništvu, odnosno ukidanje XI. izborne jedinice?!

Prema izvješću "Hrvatskog svjetskog kongresa" od 1991. - 2011. godine Hrvatsko iseljeništvo je poslalo Domovini Hrvatskoj oko 100 milijardi eura pomoći.

Bez novca koje danas Hrvatsko iseljeništvo svaki mjesec šalje svojim porodicama, koje troši u posjeti Domovini te bez poreza na inozemne mirovine Republika Hrvatska bi postala nelikvidna za mjesec dana!

Poštovani prijatelji,

kao što vidite iz priloženog nekome je cilj Hrvatskom iseljeništvu smanjiti politička prava u Domovini na minimum, možda ih i ukinuti. Nekome je cilj sistematski držati odvojeno Domovinsku i Iseljenu Hrvatsku! Takva situacija zabranjuje pasivno promatranje te nalaže aktivno djelovanje.

Naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" zahtjeva ponovo osnivanje "MINISTARSTVA ISELJENIŠTVA" te jednaki broj saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu kao u drugim izbornim jedinicama.

Republika Hrvatska je nakon 25 godina postala ekonomski gledano "spaljena zemlja"!

Svakodnevno slabljenje socijalnog sistema, iseljavanje mladih te siromaštvo posebice djece i osoba "treće dobi" s našeg stajališta je nedopustivo.

Naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" ima viziju, ima znanje i ima snagu ekonomiju Republike Hrvatske pokrenuti s mrtve točke.

Ekonomsko propadanje koje se događalo zadnjih 25 godina želimo preokrenuti u proces ekonomskog napretka!

Domovina Hrvatska ima vrijedne i pametne ljude. Budite zajedno sa nama KREATORI NOVE HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Vratite zajedno sa nama osmjeh na lice svakoj Hrvatici i Hrvatu te svakom pripadniku cijenjenih nacionalnih zajednica u Domovini Hrvatskoj!

Vratite zajedno sa nama dostojanstvo Hrvatskom Iseljeništvu koje nam je u zadnjih 25 godina oduzeto!

Povežite zajedno sa nama ponovo Domovinsku i Iseljenu Hrvatsku. Često se Iseljena Hrvatska prezentira kao "strano tijelo", ponekad čak i kao "neprijatelj" ili nešto "jako udaljeno"!

Međutim stvarnost je drugačija:

"Iseljena Hrvatska je najbolji prijatelj kojeg Domovina ima"!

Nemam legitimitet govoriti i pisati u ime cijelog Hrvatskog Iseljeništva, međutim imam legitimitet govoriti i pisati u ime nezavisne koalicijske liste "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA", gdje poručujem:

"Možete nam oduzeti glasačko pravo, možete nam oduzeti XI. izbornu jedinicu, ali nam nikada nećete oduzeti ljubav prema Domovini Hrvatskoj. Iseljena Hrvatska NIKADA neće odustati od svoje Domovine"!

Poštovani prijatelji,

kao Vaši zastupnici u Hrvatskom Saboru voditi ćemo brigu o Hrvatskom iseljeništvu na svih 5 kontinenata, boriti ćemo se za politička prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj, boriti se za "spajanje Iseljene i Domovinske Hrvatske"te se boriti za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku!

Ako ste u našem programu razvoja i modernizacije Domovine Hrvatske prepoznali Sebe i Svoje želje, Svoja nastojanja i težnje, tada nas na nadolazećim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. podržite Vašim glasom!

Izborni zakon Republike Hrvatske nalaže da naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" bude evidentirana kao "Neovisna lista". Pod tim imenom ćete nas pronaći 11. rujna 2016. na glasačkoj listi za XI. izbornu jedinicu kao što primjer prikazuje:

redni broj. NEOVISNA LISTA

1. Dražen Katić
2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
   …
   …i tako do posljednjeg kandidata na listi

Otvaram diskusiju o navedenom programu nezavisne koalicijske liste „HRVATI IZ ISELJENIŠTVA". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

VAŽNA NAPOMENA:

Predizborni program te predizbornu prezentaciju s dopunama i izmjenama (u zadnje dvije godine) sastavila je nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"!

Upravo prije 2 godine u Stuttgartu je stasala ideja o borbi Hrvatskog iseljeništva za svoja prava u Domovini te ideja o borbi Hrvatskog iseljeništva zajedno s Domovinskom Hrvatskom za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku.

Nezavisnom listom "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" upravlja GLAVNI ODBOR NEZAVISNE LISTE koji demokratskim glasanjem (1 član – 1 glas) donosi sve odluke nezavisne liste.

Članovi GLAVNOG ODBORA nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" su:

1. Josip Mayer

2. Dijana Vogrinc

3. Krešo Talanga

4. Dražen Katić

Nezavisnu koalicijsku listu za XI. izbornu jedinicu "HRVATI

IZ ISELJENIŠTVA" čine (za sada) slijedeći koalicijski

partneri:

1. Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI",

Dražen Katić, Stuttgart, Njemačka (Zastupamo Hrvate Kanade, USA, Argentine, Čilea, Brazila, Perua, Bolivije, Ekvadora, Paragvaja, Urugvaja, Venezuele, Australije, Novog Zelanda, Južnoafričke Republike te Hrvate ostalih nespomenutih zemalja Afrike i Azije)

2. "Hrvatska nezavisna lista Subotica", Mirko Paulić,

Novi Sad, Srbija (Zastupamo Hrvate Srbije te Hrvate ostalih susjednih zemalja Republike Hrvatske)

3. Nezavisna lista "Antonio Pelivan", Pforzheim, Njemačka

(Zastupamo Hrvate Njemačke, Austrije, Švicarske te Hrvate drugih nespomenutih zemalja Europe)

4. Nezavisna lista "Željko Živković", Vukovar, Hrvatska (Zastupamo iseljene Hrvate Slavonije, Baranje i Srijema)

5. …

6. ...

7. ...

Lijep pozdrav iz Stuttgarta,

Dražen Katić

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"-XI. izborna jedinica