Intervju sa Mirkom Paulićem, pripadnikom hrvatske zajednice iz Srbije!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "hkv.hr", 01.12.2014

http://www.hkv.hr/razgovori/19082-m-paulic-hrvati-u-mjestu-nikinci-prozivjeli-su-sudbinu-vecine-hrvata-u-srijemu.html

"Gospodine Pauliću zamolio bih Vas da se za početak razgovora ukratko predstavite našim čitateljima.

Rođen u Rumi 74-te godine, živim i stvaram u Nikincima, mjestu koje se nalazi u AP Vojvodini. Svojevremeno sam radio kao urednik na lokalnoj radio postaji. Bio sam glasnogovornik kulturnih projekata i organizator manifestacija hrvatske manjine u ovom dijelu Srijema. Dopisnik sam lista za manjine, član ekonomskog vijeća i tutor crkve Svetog Antuna Padovanskog u Nikincima. Bio sam elektor na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće i 2010. i 2014. godine.

Doseljavanje Hrvata u Nikince

Kada su se Hrvati doselili u Nikince?

Povijest Hrvata u Nikincima datira još od X. stoljeća s pojavom prvih hrvatsko- ugarskih vladara. Povijest župe datira još od 1229 godine. Poslije austro-turskog rata 1737. - 1739., ponovno se masovnije Nikinci nastanjuju katoličkim življem, sve do 1918. godine i uključenja Hrvatske u Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca, tad se struktura počinje mijenjati. Sve do devedesetih godina prošlog stoljeća, Hrvati u Nikincima su bili većinsko stanovništvo zajedno sa Mađarima. Zbog poznatih događaja devedesetih godina prošlog stoljeća etnički sastav se drastično mijenja, ali hrvatski identitet i dalje ostaje i opstaje.

90-teNaravno, najteže godine su bile devedesete. Hrvati u mjestu Nikinci proživjeli su sudbinu većine Hrvata u Srijemu. Bili smo prisiljavani na iseljavanje kao Hrvati Hrtkovaca, Vajske, Plavne, Srijemske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Golubinaca, Sota, Gibarca, Šida... Istog dana kada je Vojislav Šešelj održao miting u Hrkovcima, održao je i u Nikincima s istim ciljem, mijenjanja etničke strukture stanovništva, mi Hrvati smo bili prvi na udaru. Šešelj je pozivao na protjerivanje, a lokalne vlasti su pomagale, kao i neki naši susjedi. Bili su to najteži dani i činilo mi se nevjerojatno sve to što se događa.Nikinci, Platičevo i Hrtkovci predstavljaju tri najjužnije katoličke župe u Vojvodini, koje su se usprkos burnim i nemirnim vremenima ipak održale i sačuvale svoje vjernike. Sastavni dio identiteta, ne samo župne zajednice u selu nego i cijelog sela općenito, jest upravo sveti Antun po kome je selo naširoko prepoznatljivo i koji predstavlja neizostavni dio tradicije, kulture i povijesti cijelog sela i svih njegovih žitelja.

Gledajući svoju povijest kada Vam je bilo najteže?

Naravno, najteže godine su bile devedesete. Hrvati u mjestu Nikinci proživjeli su sudbinu većine Hrvata u Srijemu. Bili smo prisiljavani na iseljavanje kao Hrvati Hrtkovaca, Vajske, Plavne, Srijemske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Golubinaca, Sota, Gibarca, Šida... Istog dana kada je Vojislav Šešelj održao miting u Hrkovcima, održao je i u Nikincima s istim ciljem, mijenjanja etničke strukture stanovništva, mi Hrvati smo bili prvi na udaru. Šešelj je pozivao na protjerivanje, a lokalne vlasti su pomagale, kao i neki naši susjedi. Bili su to najteži dani i činilo mi se nevjerojatno sve to što se događa.

U početku su to bile samo telefonske prijetnje, da bi se nastavilo s ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i poneki rafal iz puške. Minirana je crkva. sv. Antuna Padovanskog. Tri eksplozije dogodile su se na župnoj crkvi, prva u noći 28. na 29. lipanj 1992., druga 12. ožujka 1993, a treća na svetkovinu župe za vrijeme svečane mise uz nažočnost velikog broja vijernika 13. lipnja. Nismo se imali kome obrati za pomoć. Mnogi nisu mogli više izdržati živjeti u strahu i pod opterećenjem, i sa pitanjem jesam li ja taj koji je sljedeći na spisku, pa su napuštali Nikince. I danas je prisutan strah, jer mnogi ni sada ne žele govoriti o tim događajima. I pitanje je da li bi nas i danas netko zaštitio i kako bi reagirali iz matične domovine. Sjete nas se samo na dan obilježavanja progona iz Hrtkovaca, nekim priopćenjem i t o je sve.

Organizacija

Kako ste organizirani? Pomažu li vam hrvatske institucije u Srbiji i iz matične domovine?

Za sada smo organizirani samo u okviru župe. U postupku smo osnivanja zajedničkog hrvatskog kulturno-umjetničkog društva koji bi pokrivao tri mjesta i to Hrtkovce, Nikince i Platičevo, sa sjedištem u župi Hrtkovci. Za prostor u kom ćemo djelovati tek ćemo se morati izboriti. Za sada nemamo potporu matične države i institucija u Srbiji, sami se borimo koliko možemo očuvati naše postojanje, naš indetitet i našu povijest na ovim prostorima.

Za dvadeset godina nitko se nije sjetio da nam pomogne. Većina Hrvata u ovom dijelu Srijema koji obuhvaća Hrtkovce, Nikince i Platičevo, su poljodelci ili su neuposleni. Tako,da će teško materijalno moći pomoći udrugi. Za neko daljnje djelovanje bit će nam potrebna pomoć. Nadamo se da će institucije iz Hrvatske koje su zadužene za pomoć Hrvatima u Srbiji, shvatiti da bi im to trebao biti jedan od prioriteta. Isto tako, pomoć očekujemo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

PomoćZa dvadeset godina nitko se nije sjetio da nam pomogne. Većina Hrvata u ovom dijelu Srijema koji obuhvaća Hrtkovce, Nikince i Platičevo, su poljodelci ili su neuposleni. Tako,da će teško materijalno moći pomoći udrugi. Za neko daljnje djelovanje bit će nam potrebna pomoć. Nadamo se da će institucije iz Hrvatske koje su zadužene za pomoć Hrvatima u Srbiji, shvatiti da bi im to trebao biti jedan od prioriteta. Isto tako, pomoć očekujemo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.Za pet godina postojanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, nismo bili predmet njihove pažnje. Mislim da je djelovanje zavoda u Srijemu manje prisutno u odnosu na sjeverne dijelove Pokrajne i uže Srbije. Svoje postojanje u budućnosti bi trebalo proširiti većim djelovanjem na Srijem u kojem postoji neiskorištenaa kulturna baština Hrvata, ne bih želio da se vremenom ona izgubi i padne u zaborav. Želio bih da Zavod uspostavi suradnju s nama, koje trenutno nema, ali koja može da se uspostavi sa osnivanjem Hrvatskog Kulturno Umjetničkog Društva u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu.

Nezaposlenost najveći problem

Kakav je položaj Hrvata u Nikincima i tom dijelu Srijema?

Mi se trudimo i putem medija, točnije putem Hrvatske redakcije Radio Televizije Vojvodine, svojim prilozima ukazati prvo na naše postojanje, kulturu i običaje kao i na probleme hrvatske zajednice u Nikincima. Bojim se da se ništa vremenom nije promijenilo. Vrijeme samo teče, a pomaka nema. Najveći problem ovog našeg društva je naravno nezaposlenost, pa tako i naše zajednice koja je u prošlosti, a i sada suočena sa diskriminacijom i dalje smo nepoželjni. Sada se na drugi način djeluje protiv hrvatske zajednice. Iz osobnog primjera mogu reći da sam doživio neprijatnost. Pri konkuriranju za radno mjesto u javnoj instituciji od svih kandidata jedini ja nisam dobio poziv na razgovor. I sve mi je, nažalost, bilo jasno. Bojim se da se ništa nije promijenilo.

Izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće

Što Vas je potaknulo da sudjelujete na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće? Koliko ste uspjeti prikupiti potpisa? Kako bi ocijenili tijek elektorske skupštine i samih izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV)?

Sudjelovanjem na izborima za HNV sam želio ukazati našoj zajednici da smo mi još uvijek prisutni i da želimo nešto reći i na nešto ukazati, da tražimo poštovanje žrtvava koje smo podnijeli. Svi znamo šta je sve Srijem podnio i žrtvovao se i za one koji nas danas nazivaju novohrvatima. Iza nas stoje dvije elektorske skupštine i, s obzirom koliko smo desetkovani i s obzirom na još uvijek prisutan strah, imali smo zavidan broj potpisa potpore za elektore.

Na prvoj skupštini smo imali dva elektora, a ove godine četiri što je mora se priznati, veliki uspjeh za nas. Sam tijek skupštine i kampanja prije toga stvara sliku podijeljenosti u zajednici i time uopće nisam zadovoljan. Osjećam se obmanutim od strane liste kojoj smo nas četvero elektora dali potporu zbog promjene rasporeda kandidata za vijećnika i neka to ide na čast onima koji su nas time uvrijedili. Veliki trud smo uložili u kampanju i svakako smo zaslužili da imamo vijećnika koji bi predstavljao našu zajednicu u ime Hrtkovaca, Nikinaca i Platičeva. To bi nam bio veliki poticaj za dalji rad.

Položaj Hrvata u Srbiji

Zanima me koja je Vaša ocjena trenutnog položaja Hrvata u Srbiji?

O trenutačnom položaju Hrvata u Republici Srbiji se manje govori. Mislim da je pitanje našeg položaja stavljeno negdje po strani. U PoložajO trenutačnom položaju Hrvata u Republici Srbiji se manje govori. Mislim da je pitanje našeg položaja stavljeno negdje po strani. U Republici Hrvatskoj je donesen t zakon po kojemu manjine imaju osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Mi to osnovno misa u crkvi sv antepitanje nemamo zakonski regulirano i ne nazire se da će to biti u skorije vrijeme. Smatram da je to prvo što bi trebalo uraditi u narednom periodu.Republici Hrvatskoj je donesen t zakon po kojemu manjine imaju osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Mi to osnovno pitanje nemamo zakonski regulirano i ne nazire se da će to biti u skorije vrijeme. Smatram da je to prvo što bi trebalo uraditi u narednom periodu.

Osiguranjem mjesta zastupnika u parlamentu dalo bi se na značaju na ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Isto tako nam pripadaju garantirana mjesta u općinskim, gradskim skupštinama, kao i u skupštini AP Vojvodine. Bili smo uvjerini da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju se riješiti problem naših političkih prava. Da ćemo i mi Hrvati u Srijemu, biti dio europske obitelji naroda. Umjesto toga, sada onaj tko ima plaću, mora izdvojiti jednu plaću za hrvatsko državljanstvo.

Hrvati diljem svijeta imaju osjećaj da Hrvatska ne ispunjava ustavnu obvezu prema njima. Je li učinkovit Zakon o Hrvatima van Hrvatske?

Ustav je donijet, ali na žalost teško se provodi. Mi do danas nismo imali niti jedan posjet dužnosnika veleposlanstva iz Beograda unatoč pozivima koje smo slali, kako bi u razgovoru sa njima ukazali na probleme hrvatske zajednice. Do sada nismo osjetili nikakvu učinkovitost zakona o Hrvatima izvan Hrvatske, osim dobivanja domovnice - a i to sa duljim čekanjem. Najviše bih ukazao na problem nezaposlenosti. Pri PlanoviU daljem razdoblju nastojat ćemo raditi na stvaranju što više kontakata sa udrugama i sa službenim osobama matične države. U planu su nam posjeti mještanima koji su se odselili kao i razgovori sa predstavnicima udruga prognanih. Očekuje nas puno obveza. Također bi trebalo potaknuti i ostale ljude u našoj zajednici, ova tri mjesta, da se više angažiraju kako bismo uspjeli riješiti brojne probleme jer trenutno isti tapkaju u mjestu.dolasku hrvatskih tvrtki svojim ulaganjem u Republici Srbiji, trebalo bi konzultirati našu zajednicu i pomoći najugroženijima pri zapošljavanju u istim.

Kulturni identitet

Jesu li, po Vašem mišljenju, Hrvati u Srbiji uspjeli očuvati svoj kulturni identitet?

Mislim da je kulturni identitet očuvan, ali se vremenom može dovesti u pitanje. Zbog problema nezaposlenosti u zajednici i odljeva ionako malog broja mladeži u inozemstvo dovodi se u pitanje postojanje, a samim tim i očuvanje, kulturnog identiteta. Što je i krajnji cilj, politike u domicilnoj državi. Ako nisu uspjeli na silu, sada ako se ne bude ulagalo prijeti nam nestanak s ovih prostora. Zbog toga apeliram na hrvatske tvrtke da daju šansu našoj mladeži i zadrže ih na ovim prostorima, a kada osnuju svoje obitelji potaknuti ih na djelovanje u društvu i očuvanje kulturne baštine.

Kakvi su Vam planovi u narednom razdoblju?

U daljem razdoblju nastojat ćemo raditi na stvaranju što više kontakata sa udrugama i sa službenim osobama matične države. U planu su nam posjeti mještanima koji su se odselili kao i razgovori sa predstavnicima udruga prognanih. Očekuje nas puno obveza. Također bi trebalo potaknuti i ostale ljude u našoj zajednici, ova tri mjesta, da se više angažiraju kako bismo uspjeli riješiti brojne probleme jer trenutno isti tapkaju u mjestu.

Zlatko Ifković"

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:

 

http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/h3.html