petak, 5. kolovoza 2016.

POLITIČKE STRANKE I NJIHOVO FINANCIRANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ!


Republika Hrvatska obiluje političkim strankama.
Sedmi saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine. U sedmom sazivu Sabora izabran je 151 zastupnik. Stotinu četrdeset zastupnika izabrano je sa lista političkih stranaka u deset izbornih jedinica, tri zastupnika izabrana su u jedanaestoj izbornoj jedinici (iseljeništvo), a osam zastupnika izabrano je zastupati nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Od sedmog saziva Hrvatskog sabora u parlamentu su zastupljene slijedeće političke stranke:
  1. Demokratski centar - DC
  2. Neovisna lista
Izvanparlamentarne stranke u Republici Hrvatskoj su:
  1. "Hrvatska straža" Nacionalna stranka - HS NS
  2. Održivi razvoj Hrvatske - ORAH
  1. Zeleni zajedno
  2. .. itd. (Preko 170 političkih stranaka registrirano je u Republici Hrvatskoj)

Da bi osnovali stranku u Republici Hrvatskoj dovoljno je prikupiti 100 potpisa punoljetnih i poslovno sposobnih državljana RH. Upisom u registar politička stranka postaje pravna osoba te može djelovati na području Republike Hrvatske u skladu sa svojim statutom.
Broj od preko 170 registriranih stranaka u Republici Hrvatskoj govori da građani RH imaju vrlo visoke političke ambicije.
U pravilu „igra“ funkcionira na slijedeći način. Vi kao član neke hrvatske političke stranke napravite „političku pogrešku“, ne slažete se više sa „politikom“ vaše stranke ili sa njenim rukovodstvom, nezadovoljni ste svojom pozicijom u stranci, vaše je djelovanje u suprotnosti sa političkim statutom stranke – napustiti ćete samovoljno stranku ili će vam biti ukinuto članstvo u stranci. I što dalje?
Naravno, vi ćete sa par vaših prijatelja sjesti za stol, popiti piće i osnovati novu stranku. Tako produktivnim političkim angažmanom došli smo do nezavidne brojke od preko 170 političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Kako se financiraju političke stranke u Republici Hrvatskoj?
U 2014. godini se dio sredstava za rad političkih stranaka osigurao iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 50.161.666,00 kuna.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnike u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima te su se rasporedila 2014. godine kao što slijedi:


1.
Socijaldemokratska partija Hrvatske




(42 zastupnika i 19 zastupnica)
20 390 391,50 kuna
2.
Hrvatska demokratska zajednica




(37 zastupnika i 8 zastupnica)
14 494 767,12 kuna
3.
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati




(10 zastupnika i 3 zastupnice)
4 364 716,39 kuna
4.
Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje




(6 zastupnika)
1 954 350,62 kuna
5.
Istarski demokratski sabor




(3 zastupnika)
977 175,31 kuna
6.
Hrvatski laburisti – Stranka rada




(5 zastupnika i 1 zastupnica)
1 986 923,13 kuna
7.
Demokratski centar




(1 zastupnica)
358 297,61 kuna
8.
Hrvatska stranka umirovljenika




(2 zastupnika i 1 zastupnica)
1 009 747,82 kuna
9.
Samostalna demokratska srpska stranka




(3 zastupnika)
977 175,31 kuna
10.
Hrvatska građanska stranka




(1 zastupnik i 1 zastupnica)
684 022,72 kuna
11.
Hrvatska seljačka stranka




(1 zastupnik)
325 725,10 kuna
12.
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević




(1 zastupnica)
358 297,61 kuna
13.
Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske




(1 zastupnik)
325 725,10 kuna
14.
Vladimir Bilek




(Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati)
325 725,10 kuna
15.
Veljko Kajtazi




(nezavisni zastupnik)
325 725,10 kuna
16.
Furio Radin




(nezavisni zastupnik)
325 725,10 kuna
17.
Deneš Šoja




(nezavisni zastupnik)
325 725,10 kuna
18.
Jakša Baloević (nezavisni zastupnik)
325 725,10 kuna
19.
Ivan Grubišić (nezavisni zastupnik)
325 725,10 kuna


http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=&lang=hr&bid=GIwJLX20tbyGCOo9pyhv%2FQ%3D%3D
Pored navedenog „državnog proračunapolitičke stranke se u Republici Hrvatskoj financiraju kroz:
  • Redovne članarine članova stranke
  • Dobrovoljnim prilozima (donacijama pravnih ili fizičkih osoba)
  • Prihode od imovine u svojem vlasništvu
  • Izdavačke djelatnosti
  • Prodajom propagandnog materijala
  • Organiziranjem stranačkih manifestacija


Političke stranke u Republici Hrvatskoj ne smiju se financirati iz:
• stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba,
• državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• udruga radnika i poslodavaca,
• udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i organizacija,
• fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima

http://www.mprh.hr/financiranje-politickih-stranaka


FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE U REPUBLICI HRVATSKOJ:
Političke stranke, kandidati i nezavisne liste, odnosno liste grupa birača imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna. http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13790

Ukupan iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu, odnosno kandidacijskoj listi ne smije prelaziti iznos već i od:

- 8.000.000,00 kuna na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske
  • 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor,
  • 1.500.000,00 kuna na izborima za članove za Europski parlament,
  • 1.000.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba,
  • 600.000,00 kuna na izborima za župana i gradonačelnika velikog grada,
  • 250.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 tisuća stanovnika
      • 100.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 tisuća stanovnika,
      • 50.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika.

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske imaju:

kandidati koji na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske dobiju najmanje 10% važećih glasova birača,
političke stranke i nezavisne liste koje na izborima za članove u Europski parlament dobiju najmanje 5% važećih glasova birača,
političke stranke i nezavisne liste koje na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor dobiju više od 5% važećih glasova birača izborne jedinice,
političke stranke koje su predložile kandidate za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru te kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, a koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru,
  • kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina zastupljenih u stanovništvu Republike Hrvatske s manje od 1,5% stanovnika, kojina izborima nisu postali zastupnici u Hrvatskom saboru, a dobili su više od 15% važećih glasova birača izborne jedinice, imaju pravo na naknadu u visini od 15% iznosa naknade koja pripada zastupniku.
    Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju:
političke stranke i liste grupe birača koje na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela,
kandidati koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore,
  • kandidati koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Nakon proučavanja teksta prethodnog zakona vidljivo je da su prilično visoka financijska sredstva koja stoje na raspolaganju političkim strankama i neovisnim kandidatima za financiranje izborne promidžbe.

U Republici Hrvatskoj na predprošlim izborima 27. prosinca 2009. za predsjednika se kandidiralo 12. predstavnika: http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2009.-2010.

Kandidat - Stranka- Ukupni broj glasova- Postotak
1 Milan Bandić nezavisni 292.774 14,83
2 Andrija Hebrang HDZ 236.990 12,05
3 Ivo Josipović SDP 640.005 32,44
4 Josip Jurčević nezavisni 54.070 2,74
5 Damir Kajin IDS 76.349 3,87
6 Boris Mikšić nezavisni 41.434 2,10
7 Dragan Primorac nezavisni 117.042 5,93
8 Vesna Pusić HNS 143.078 7,25
9 Vesna Škare Ožbolt nezavisna 37.328 1,89
10 Miroslav Tuđman nezavisni 80.298 4,09
11 Nadan Vidošević nezavisni 223.581 11,33
12 Slavko Vukšić DSSR 8299 0,42


Od tih 12 čak su četvorica kandidata dobila više od 10% glasova birača, a samim time i pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna Republike Hrvatske.

Izbore za predsjednika Republike Hrvatske 2014/2015 obilježila su 4 kandidata. Državno izborno povjerenstvo objavilo je četiri pravovaljane kandidature prema redoslijedu predanog broja potpisa, dok su tri kandidature odbijene jer nisu imale dovoljni broj potpisa podrške.


kandidat stranke/koalicija potpisi podrške


Kolinda Grabar Kitarović HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS, ZDS, HSLS, HRAST
328.683


Ivo Josipović SDP, HNS, IDS, HSU, Laburisti, Reformisti, ORaH, AHU, HDSS, ISU, JS, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU
203.875


Milan Kujundžić Savez za Hrvatsku
50.000


Ivan Sinčić Živi zid
15.200

Službena izborna promidžba počela je u ponoć 9. prosinca 2014. godine.
Po službenim objavama troškova kampanje Ivo Josipović potrošio je 5.400.000 kn, dok je najmanje potrošio Ivan Sinčić i to 92.627 kn. Tabelarno ti troškovi iznose:



Kandidat (stranka) Potrošeni iznos
do 28. prosinca
Broj glasova Trošak po glasu
(u kunama)

Ivan Sinčić (Živi zid) 92.627 293.570 0,32

Ivo Josipović (podržan od SDP-a) 5.400.000 687.678 7,85

Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) 2.500.000 665.379 3,76

Milan Kujundžić (SZH) 390.806 112.585 3,47



U drugom krugu izbora pobijedila je Kolinda Grabar-Kitarović s 32.509 glasova više od Ive Josipovića.

drugi krug
kandidati





broj glasova
Josipović   
1.082.436 (49,26%)
Grabar-Kitarović   
1.114.945 (50,74%)


Za ukupnu predizbornu kampanju u prvom i drugom krugu najviše je novca investirala sadašnja predsjednica gospođa Grabar-Kitarović. Po izjavi gospodina Karamarka predsjednika HDZ-a predizborna kampanja je jednim dijelom dovela do minusa u blagajni HDZ-a od ca. 10 milijuna kuna (stanje veljača) 2015.
Po medijima se već počelo naklapati da ako HDZ sa svojim koalicijskim partnerima pobjedi na nadolazećim parlamentarnim izborima deficit od ca. 10 milijuna kuna će biti podmiren iz državne blagajne.

Ja se osobno nadam da bez obzira koja opcija pobijedi na parlamentarnim izborima te formira vladu stranački deficit neće podmirivati iz poreza poreznih obveznika Republike Hrvatske.

Ove godine sam odlučio kao nezavisni kandidat kandidirati na nadolazećim parlamentarnim izborima za 11. izbornu jedinicu (hrvatsko iseljeništvo). Moj predizborni program sačinjen je od 28 točaka, a jedna od njih glasi "Moj predizborni program koštati će porezne obveznike 0 kuna". Nadam se da će i neke druge političke stranke slijediti taj primjer te se odreći mogućnosti da ako pređu prag od 5% ne zatraže povrat uloženih sredstava u kampanju.
Samim time svi oni koji se odluče na taj korak će i štedljivije ući u samu kampanju te koristiti mnogobrojne alternative skupoj promidžbi.


Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom
jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić

P.S. PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU NASE KOALICIJSKE LISTE:

http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/50-zena-kandidatkinja-na-nezavisnoj.html





Nema komentara:

Objavi komentar