Poznato je da danas ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta imaju jaku automobilsku industriju: Njemačka, Italija, Japan, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Brazil i Južna Korea. U zadnje vrijeme se svjetskoj auto eliti priključuju Indija koja proizvodi najjeftiniji "Tata" automobil na svijetu, te Kina sa svojom automobilskom produkcijom.
Manje je poznato da autoindustrija treba za proizvodnju enormne količine energije, sirovina i vode. Kao i u drugim industrijskim granama, tako i u autoindustriji postoji tendencija da europske automobilske tvrtke prebacuju proizvodnju u zemlje nižeg životnog standarda i nižih plaća. Tako je francuski Renault razvio proizvodnju u Sloveniji i Rumunjskoj, talijanski Fiat se afirmirao u Srbiji.
Postavlja se pitanje da li su autoindustrija i ekologija dva suprotna pojma i dali postojanje jednog isključuje drugo?
Moderna europska industrija podliježe strogim propisima i zakonima u cilju zaštite okoliša. Danas gotovo sve tvornice automobila imaju kao gotov proizvod ili prototip električna vozila. Važno je napomenuti da električna vozila sadrže daleko manji broj dijelova nego vozilo sa unutarnjim izgaranjem, pa samim time se za izradu troši manje energije i sirovina. Električni automobil nema klasični motor, nema mjenjačku kutiju i kvačilo, nema rezervoara za gorivo itd. Međutim posjeduje litij-ionsku bateriju za pokretanje, koju klasična vozila nemaju.
Na
internacionalnoj konferenciji o električno pokretanim vozilima
održanoj 27. i 28. svibnja 2013 u Berlinu njemačka kancelarka
Angela Merkel odlučno je zastupala stajalište da do kraja ovog
desetljeća po cestama u Njemačkoj treba voziti jedan milijun
električnih automobila.
Dalje
je dodala: "Elektromobilitet zahtjeva zajedničku poslovnu
suradnju, izvan jedne branše i izvan granica Njemačke!"
Njemačka
automobilska industrija želi do kraja iduće godine ponuditi tržištu
16 novih modela električnih automobila.
Do
sada postoji samo nekoliko tisuća registriranih električnih vozila
na njemačkim cestama.
Kakvo
je stanje sa proizvodnjom električnih automobila u Republici
Hrvatskoj?
U
našoj zemlji još ne postoje električni automobili iz serijske
proizvodnje. Postoji par prerađenih električnih vozila, ali ne i
tvornički proizvedenih.
Najdalje
u pripremi serijske proizvodnje električnog automobila otišla je
zagrebačka tvrtka Dok-Ing sa vozilom "XD Koncept", kojeg
očekujemo vidjeti na cestama Zagreba do kraja ove godine. Međutim
radi se o proizvodnji samo nekoliko vozila na godinu, tako da je
veliko serijska proizvodnja trenutno potpuno isključena.
Zašto
je za Republiku Hrvatsku bitna industrija na bazi elektromobiliteta,
jednako kao i ekologija?
Električni
automobil doživljava trenutno svoju renesansu. Industrija na bazi
elektromobiliteta je industrija budućnosti.
Republika
Hrvatska ima prostor i radnu snagu da sudjeluje ako ne u proizvodnji
cijelog električnog automobila onda u proizvodnji dijelova.
U
kooperaciji sa velikim europskim tvornicama industrijska proizvodnja
bi se u Hrvatskoj mogla brzo realizirati. Kancelarka Merkel je na
konferenciji u Berlinu upravo o takvoj industrijskoj suradnji i
govorila.
Republika
Hrvatska za razvoj modernog turizma ima veliku potrebu za korištenjem
električnih vozila i plovila! Industrija na bazi elektromobiliteta
ne isključuje ekologiju nego ju jača.
Spajanje
industrije na bazi elektromobiliteta i ekologije je simbioza koju
trebamo koristiti i odlučno krenuti već danas u realizaciju
ciljeva.
Ono
što je danas prepreka u ekspanziji i prodaji električnih automobila
je relativno visoka prodajna cijena u odnosu na vozila sa unutarnjim
izgaranjem. Također električna baterija je teška, velika i malog
kapaciteta. Ta baterija se može puniti i prazniti oko 1.000 puta, a
nakon toga potrebna je nova. Na području poboljšanja električne
baterije radi se velikom brzinom.
Najjeftiniji
električni automobil koji možemo kupiti u prodavaonicama automobila
u Štutgartu je renaultov "Twizy". Njegova cijena iznosi
7.000 eura, te leasing za bateriju dodatnih 50 eura mjesečno.
Republika
Hrvatska ima šansu da objedini autoindustriju i ekologiju. Pošto je
naša zemlja bogata vodom, već je ispunjen jedan od uvjeta za razvoj
moderne autoindustrije.
Republika
Hrvatska ima kvalificiranu radnu snagu, te dovoljno inženjera
strojarske i elektrotehničke struke koje može zaposliti u
proizvodnji. Potrebu za sirovinama se može nadoknaditi iz uvoza.
Karoserije električnih automobila se rade iz specijalnih plastičnih
masa, a za tu svrhu trebamo naftu koju tako i tako već uvozimo.
Vrlo
je bitno naglasiti da moguća autoindustrija na bazi
elektromobiliteta smije isključivo koristiti pročišćenu
(recikliranu) vodu koja je već bila u upotrebi. Pitka voda u
Republici Hrvatskoj se smije jedino koristiti u proizvodnji "vode
u bocama", proizvodnji sokova i prehrambenih proizvoda, te
proizvodnji piva.
Moderna
industrija električnih automobila, motora, bicikala, te proizvodnja
električnih plovila ubrzala bi i razvoj industrije za recikliranje i
zbrinjavanje otpada.
U
toj dvojnoj kombinaciji industrija bi minimalno utjecala na ekološki
sustav u našoj zemlji, te omogućila u budućnosti održivu
proizvodnju koja nije jedino zasnovana na profitu.
Jadranska
obala i gradovi su puni automobila, motora i skutera koji stvaraju
priličnu buku i doprinose znatnom zagađivanju okoline. Ako je
Njemačka zacrtala do 2020. jedan milijun električnih automobila na
njemačkim cestama, onda bi i mi trebali postaviti cilj najmanje
10.000 električnih automobila do 2020.
Taj
cilj nije nerealan, a ako se pokrene moderna industrijska proizvodnja
električnih vozila i električnih plovila možemo cilj ostvariti i
vlastitim snagama.
Da
li ćemo prepoznati ponudu njemačke kancelarke Merkel o
industrijskoj suradnji u proizvodnji električnih vozila ili ćemo
krenuti u samostalnu proizvodnju ovisi o više faktora. Važno je da
se odlučno krene u jednom od ta dva pravca.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen
Katić
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/hrvatska-stranka-reda-hsr-xi-izborna.html
TV ZAPIS:
Nema komentara:
Objavi komentar