Sunce
nam poklanja besplatnu energiju. Bez sunčeve svjetlosti i topline
bio bi nezamisliv život na našem planetu. Sunce isijava u jednome
danu 10.000 puta više energije nego što je mi ljudi i sva druga
živa bića možemo potrošiti u cijeloj godini. Stari drevni narodi
su štovali sunce kao božanstvo. Poznat je bio bog sunca "Ra"
u starome Egiptu. Danas je moguće putem solarnih panela proizvesti
vrlo efikasno električnu energiju i toplinu.
Zemlje
Europske Unije su se obavezale da će do 2020. godine udio električne
energije iz obnovljivih izvora iznositi 20%, 2030.-30%, a 2050.
najmanje 50%. Sunčeva energija pored energije vode i vjetra pripada
u osnovu obnovljivih izvora energija. Također proizvodnja energije
putem spaljivanja organskih tvari i jednim dijelom smeća smatra se
proizvodnjom iz obnovljivih izvora.
Znanstvenici
tvrde da će sunce sijati narednih 4,5 milijarde godina. Iz tog
razloga ne trebamo biti u brizi da će u skoroj budućnosti taj izvor
energije nestati.
Danas
u puno zemalja postoje atraktivne subvencije za sve koji se odluče
investirati u solarnu energiju.
U
većini Europskih zemalja možete višak proizvedene struje
isporučiti energetskom koncernu koji se nalazi u vašoj zemlji, te
za to dobiti financijsku naknadu koja je garantirana ugovorom, a
proizlazi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije.
Investiranjem
u solarnu energiju činite dobro i cijelom našem planetu. Teži se
da se zaustavi globalno zatopljenje, odnosno da prosječna
temperatura na zemlji ne pređe granicu od dodatnih 2 stupnja
celzijusa. Ako to uspijemo ostvariti razina mora i oceana do kraja
ovog tisućljeća će se dignuti za maksimalno 0,5 m, a to je još
uvijek dobar preduvjet da mi i buduće generacije možemo nastaviti
lijep život na našem planetu. Ako se prosječna temperatura digne
iznad 2 stupnja celzijusa u odnosu na današnju naša budućnost će
biti pod upitnikom. Mogući scenarij koji bi se mogao dogoditi zbog
prevelikog porasta temperature je prekid golfske struje koja nam
omogućava ugodnu klimu, globalno zahlađenje u Europi, seobe naroda,
nestajanje gotovo 10 milijunskih gradova koji se nalaze na niskim
nadmorskim visinama, potapanje gotovo cijele Nizozemske itd..
Da
bi smo osigurali našu budućnost na planetu korištenje solarne
energije je jedno od naših najjačih oružja u borbi protiv
globalnog zatopljenja, deficita električne energije, te konstantnog
dizanja cijene električne energije.
Njemačka
nije baš zemlja koja obiluje brojem sunčanih sati. Prije bi se
reklo da obiluje brojem oblačnih i kišnih dana. Prosječan broj
sunčanih sati po kvadratnom metru na godinu u Saveznoj Republici
Njemačkoj iznosi 950 sati. Daleko sunčanije europske zemlje su
Italija, Portugal, Španjolska. U tim zemljama prosječan broj
sunčanih sati se penje čak do 1600.
Usprkos
niskom broju sunčanih sati Nijemci su 2011. godine ostvarili kvotu
od 20 % proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Nedostatak u suncu nadomjestili su proizvodnjom struje iz vjetra i
vode, kao i spaljivanjem biološke mase.
Kakvo
je stanje u Republici Hrvatskoj?
Republika
Hrvatska ima veći broj sunčanih sati od Njemačke. Prosječan broj
sunčanih sati na godinu po metru kvadratnom u našoj zemlji iznosi
1200 sati.
U
južnoj Dalmaciji i na otocima je još povoljnije stanje. U tim
dijelovima Hrvatske broj sunčanih sati se može popeti čak do 1500.
U
prijašnje vrijeme gotovo da nije bilo za vidjeti u našoj zemlji na
krovovima fotonaponske panele za proizvodnju struje. Ono što se
ponegdje vidjelo bili su solarni sustavi za grijanje tople vode.
U
zadnjih godinu dvije u Hrvatskoj se pojavilo više tvrtki koje nude
postavljanje fotonaponskih sustava za proizvodnju struje na privatne
kuće, ali i na državne objekte. Cijena jednog fotonaponskog sustava
bolje kvalitete za prosječnu veličinu krovišta se danas kreće
između 17.000 i 25.000 €. U to je uračunana dokumentacija i svi
troškovi.
Pošto
je to još uvijek prilično visoka cijena za veći broj hrvatskih
građana, neke od tvrtki nude "sistem najma" gdje mušterija
iznajmljuje svoje krovište na 14 godina, a nakon tog roka preuzima u
vlasništvo fotonaponski sustav. Nakon tih 14 godina mušterija koja
je postala vlasnik sustava može koristiti dobivenu električnu
energiju za vlastite potrebe ili ju prodavati državi.
Birokratski
problem u realizaciji fotonaponskog sustava je ishodovanje
dokumentacije. Da bi dobili odobrenje za "povlaštenog
proizvođača električne energije" morate u Republici Hrvatskoj
ishodovati 13 različitih dozvola koje koštaju oko 1.000 €. Ako se
odlučite za suradnju sa nekom od privatnih tvrtki i prihvatite
sistem najma krovišta tada će tvrtka koja vas zastupa ishodovati
sve dozvole i platiti troškove.
Što
se tiče fotonaponskih panela, oni se danas većinom kupuju u Kini.
Kina je najveći proizvođač fotonaponskih sustava na svijetu, te
proizvodi panele prilično dobre kvalitete. Iskoristivost panela nove
generacije je oko 40 godina.
Također
i njemačke tvrtke kupuju panele u Kini, te ih postavljaju u
Njemačkoj i drugim zemljama.
Pored
fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije potrebno je
imati i transformator struje kao i dodatno električno brojilo koje
pokazuje koliko je struje proizvedeno i ubačeno u državnu mrežu.
Ako struju koristimo za osobnu potrebu tada moramo imati i
akumulatore.
Kod
proizvodnje tople vode solarnim putem koristi se druga vrsta panela.
Ispod tih panela nalaze se cijevčice kroz koje prolazi posebna vrsta
ulja koje se vrlo lako zagrijava i dugo zadržava toplinu. To ulje
grije bojler sa vodom.
Interesantno
je napomenuti da moderni solarni sustavi proizvode električnu
energiju i kada je oblačno, čak i kada pada kiša, međutim
smanjenim kapacitetom.
Po
meni solarni sustavi za proizvodnju struje zauzimaju mjesto ispred
hidroelektrana i vjetrenjača.
Gradnjom
hidroelektrana i vjetrenjača mijenjamo prirodni okoliš, te unosimo
neravnotežu u ekološki sustav.
Pored
toga običan građanin nije u mogućnosti u privatnom vlasništvu
posjedovati veliku hidroelektranu ili polje vjetrenjača. S druge
strane solarni sustavi su u današnje vrijeme svima dostupni, naravno
ako posjedujete svoje privatno krovište.
Čovjek
je ekonomsko biće, lat. homo oeconomicus. Svi mi želimo da se naš
kapital koji posjedujemo oplodi i da sutra imamo više od uloženoga.
Svi smo mi također u životu bar jednom loše investirali naš novac
kao npr. dionice, fondovi, udjeli.
Ulaganje
u solarnu energiju nam omogućava autonomnu proizvodnju električne
energije i topline, te mogućnost prodaje viška električne
energije.
Ta
investicija nije najbrži povrat uloženog kapitala, ali pripada u
investicije niskog rizika.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen
Katić
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/hrvatska-stranka-reda-hsr-xi-izborna.html
Nema komentara:
Objavi komentar