Citat: Zeljko Laskac, Facebook, 08.06.2017
"OSVRT S TRIBINE: DUGA RESA KUP POSTAJE DUGA RESA SUPERKUP!!! LOKOMOTIVA
ZAGREB DOLAZI!!!
Trasom Kajzerica – Mrežnica – Vinica dolazi Lokomotiva,
dolaze mlađi pioniri možda i najuzbudljivije škole nogometa u
Hrvatskoj. I najvažnije – dolaze prvaci najjače nacionalne lige za ovaj
uzrast – 1. HNL-Središte!
Kako je na turnir već prijavljena momčad
zagrebačkog Dinama, inače drugoplasirani sastav te kategorije ove sezone
u istoj ligi - zna se što slijedi. Slijedi sudar svjetova, slijedi
konačni obračun za kraj sezone, slijedi svojevrsni Superkup mlađih
pionira! Ovime je turnir ovog uzrasta prerastao sva očekivanja svojom
kvalitetom.
Cilj je bio spriječiti da Duga Resa postane nogometna
provincija, a ovime je postala nogometna top destinacija Županije
karlovačke! Domaćin je ozbiljno shvatio kvalitetu, značaj i ugled
turnira i članovi Uprave NK Duga Resa 1929 rastrčali su se lopatama,
razmahali kosilicama, razletjeli bušilicama, razjurili agregatima i
rasvjetlili aparatima za varenje i na Gradskom stadionu Duga Resa sve se
dimi, puši, gori i sijeva kao da se gradi pruga Brčko – Banovići ili
Hidrocentrala Đerdap!
Sve mora i sve će biti uređeno, ušminkano,
dotjerano, uglancano, sve će biti cakum-pakum! A sve i mora biti
najbolje od najboljeg kad malo bolje pogledate i vidite da i dolaze
najbolji od najboljih! Dinamo, Lokomotiva, Slaven Belupo, Bela Krajina,
Karlovac 1919, Zagorec Krapina, Ilovac, Duga Resa 1929...Turnir
kvalitete kakav Duga Resa nije imala.
Duga Resa ponovno na nogometnoj
mapi. I nemojte mi govoriti da to nije moguće...DOBRODOŠLA LOKOMOTIVA
ZAGREB!!!"
Postovane Dugoresanke i Dugoresani,
nadam se da cete moci odvojiti malo slobodnog vremena te posjetiti ovu senzacionalnu sportsku manifestaciju i podrzati nas NK Duga Resa 1929....
Taj turnir treba biti uvertira za penjanje naseg kluba u slijedecu nogometnu ligu s ciljem dolaska u prvu HNL. Mozda to nekom sada izgleda kao bajka, medjutim kao sto sam u izbornoj kampanji 2017 za grad Dugu Resu u posljednjem pismu obracanja birackom rtijelu i naveo sad ponavljam:
Njemacka tvrtka SAP je dovela malo njemacko selo Hoffenheim (ca.3000) stanovnika u prvu njemacku Bundes Ligu. Ako su oni uspjeli, zasto ne bi mogli i mi. Medjutim za to nam treba NOVAC. Posto novac ne raste na drvecu moramo zajednickim snagama stvoriti toliko jaku ekonomiju grada Duge Rese koja ce ostvarivati "visak dobiti" te cemo jednim dijelom "visak dobiti" tada moci donirati i NK Duga Resa 1929. Samo je nebo gornja granica!
Lijep pozdrav
Drazen Katic
PATRIAM CROATIAN je moj osobni blog u kojem od 2015. godine obrađujem teme moderne ekonomije, naprednih tehnologija, održivog razvoja, socijalne pravednosti, međugeneracijske solidarnosti, svjetske, europske i unutarnje politike te teme povijesti i kulture. Blog je povezan sa YouTube kanalom Dražen Katić!
četvrtak, 8. lipnja 2017.
srijeda, 7. lipnja 2017.
Prije 1138 godina prvi je put priznata Hrvatska, bila je moćna i velika!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa internet portala "direktno.hr", 07.06.2017
http://direktno.hr/direkt/prije-1138-godina-prvi-put-priznata-hrvatska-bila-mocna-i-velika-88054/
"U Hrvatskoj se 7. lipnja obilježava Dan hrvatske diplomacije, a u sjećanje na davnu 879. godinu. Toga dana prije 1138 godina Papa Ivan VIII. je priznao zemaljsku vlast Branimiru nad cijelom Hrvatskom, a mnogi taj datum uzimaju kao prvo međunarodno priznanje naše domovine.
Papa Ivan VIII.: Blagoslovismo tebe, cijeli narod tvoj i cijelu zemlju tvoju
Datumom 7. lipnja 879. godine datirano je papino pismo koje je poslano knezu Branimiru.
"Dragom sinu Branimiru. Čitajući pismo tvojega gospodstva, što si nam ga po časnom svećeniku Ivanu, uzdaniku našem, poslao razabrah jasnije od sunca, koliku vjeru i iskreno štovanje gojiš prema crkvi svetih apostola Petra i Pavla i prema nama. Kad smo, naime, na dan Uzašašća Gospodnjega služili misu na žrtveniku Sv. Petra, digosmo ruke u vis i blagoslovismo tebe i cijeli narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom te sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti da se na nebesima veseliš s Bogom i da vječno vladaš", napisao je papa Ivan VIII.
Ovakav sadržaj pisma zapravo otkriva da je priznanje Hrvatske službeno stupilo na snagu 21. svibnja jer je 879. godine Blagdan Uzašaća pao na 21. svibnja.
Branimirov obračun s dalmatinskim klerom
Povjesničari također navode da je Branimir to učinio kako bi došao pod zaštitu Zapadne Crkve te se udaljio od Bizanta i njihove crkve te onemogućio one koji su težili probizantskoj orijentaciji.
Tu je knez Branimir napravio i jedan manever, a zbog unutarnjih crkvenih i društvenih problema. Bio je ti pritisak na servilni dalmatinski kler. Kako splitski biskup nije priznavao Rim već se oslanjao na autoritet Bizanta, Branimir je od Pape zatražio da ninski biskup bude biskup hrvatski, a potom je postavio Teodozija kao splitskoga nadbiskupa.
Nema sumnje da je tadašnja Hrvatska, kao važan politički čimbenik, u to vrijeme imala veliki ugled i položaj te je svakako bila zanimljiva i samom papi Ivanu VIII. Stoga je on objeručke prihvatio Branimirov prijedlog.
Godina kada su se odigrali ovi turbulentni politički događaji, dakle 879., naziva se još i 'Branimirova godina'.
Knez Branimir - prvi nezavisni hrvatski vladar o kome se malo zna
Na vlast je došao pošto je svrgnuo probizantskog kneza Zdeslava u svibnju 879.
Prema dostupnim malobrojnim podacima, vladao je najvjerojatnije do 892. godine, a kroz povijest iskopano je tek nekoliko spomenika s njegovim uklesanim imenom.
Nije točno poznato Branimirovo podrijetlo, no po natpisima, kao i po obliku imena, zaključuje se da je bio iz Ravnih kotara ili iz unutrašnjosti, dakle iz banske Hrvatske. Postoje mišljenja da je Branimir mogao biti jedan od Domagojevih sinova, no to nije ničim dokazano. Imao je ženu Marušu.
Branimir je bio prvi nezavisni hrvatski vladar. Njegova vladavina ujedno predstavlja i najveći stupanj neovisnosti od franačke i bizantske prevlasti, ali i težnju za cjelovitošću hrvatskog područja pridruženjem primorskih gradova.
Obračun s Mlečanima
Kratko vrijeme nakon dolaska kneza Branimira na vlast, s druge strane Jadrana, sklopljen je takozvani 'Savez protiv Hrvata', a zbog ugrožavanja mletačke plovidbe. No, kako su u sukobima s Neretljanima doživjeli poraze, mletačka vlast bila je na kraju prisiljena plaćati danak knezu Branimiru za slobodnu plovidbu. Knez Branimir potom je zavladao Primorskom Hrvatskom.
Vrijeme njegove vladavine obilježeno je i velikom crkvenom graditeljskom aktivnošću, o čemu svjedoče sačuvani epigrafski natpisi.
Tuđmanu predlagali 7. lipnja kao Dan državnosti
Prema dostupnim podacima postojala je ideja da Dan državnosti zapravo bude upravo 7. lipnja te da se sjednica Sabora umjesto 30. svibnja 1990. održi 7. lipnja na 1111. godišnjicu priznanja od strane Pape Ivana VIII.
To su predlagali i tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu, no ipak, političke prilike su nalagale da se ona održi osam dana ranije."
http://direktno.hr/direkt/prije-1138-godina-prvi-put-priznata-hrvatska-bila-mocna-i-velika-88054/
"U Hrvatskoj se 7. lipnja obilježava Dan hrvatske diplomacije, a u sjećanje na davnu 879. godinu. Toga dana prije 1138 godina Papa Ivan VIII. je priznao zemaljsku vlast Branimiru nad cijelom Hrvatskom, a mnogi taj datum uzimaju kao prvo međunarodno priznanje naše domovine.
Papa Ivan VIII. uputio je hrvatskom knezu Branimiru pismo kojim
blagoslivlja njega i cijeli hrvatski narod, priznajući mu zemaljsku
vlast nad cijelom Hrvatskom.
Bio je to prvi pisani dokument kojim je Hrvatska međunarodno priznata
od vrhovnog autoriteta toga doba. Time je počela državotvorna povijest
Hrvatske koja se snažno odražava kroz skoro 12 stoljeća.Papa Ivan VIII.: Blagoslovismo tebe, cijeli narod tvoj i cijelu zemlju tvoju
Datumom 7. lipnja 879. godine datirano je papino pismo koje je poslano knezu Branimiru.
"Dragom sinu Branimiru. Čitajući pismo tvojega gospodstva, što si nam ga po časnom svećeniku Ivanu, uzdaniku našem, poslao razabrah jasnije od sunca, koliku vjeru i iskreno štovanje gojiš prema crkvi svetih apostola Petra i Pavla i prema nama. Kad smo, naime, na dan Uzašašća Gospodnjega služili misu na žrtveniku Sv. Petra, digosmo ruke u vis i blagoslovismo tebe i cijeli narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom te sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti da se na nebesima veseliš s Bogom i da vječno vladaš", napisao je papa Ivan VIII.
Ovakav sadržaj pisma zapravo otkriva da je priznanje Hrvatske službeno stupilo na snagu 21. svibnja jer je 879. godine Blagdan Uzašaća pao na 21. svibnja.
Branimirov obračun s dalmatinskim klerom
Povjesničari također navode da je Branimir to učinio kako bi došao pod zaštitu Zapadne Crkve te se udaljio od Bizanta i njihove crkve te onemogućio one koji su težili probizantskoj orijentaciji.
Tu je knez Branimir napravio i jedan manever, a zbog unutarnjih crkvenih i društvenih problema. Bio je ti pritisak na servilni dalmatinski kler. Kako splitski biskup nije priznavao Rim već se oslanjao na autoritet Bizanta, Branimir je od Pape zatražio da ninski biskup bude biskup hrvatski, a potom je postavio Teodozija kao splitskoga nadbiskupa.
Nema sumnje da je tadašnja Hrvatska, kao važan politički čimbenik, u to vrijeme imala veliki ugled i položaj te je svakako bila zanimljiva i samom papi Ivanu VIII. Stoga je on objeručke prihvatio Branimirov prijedlog.
Godina kada su se odigrali ovi turbulentni politički događaji, dakle 879., naziva se još i 'Branimirova godina'.
Knez Branimir - prvi nezavisni hrvatski vladar o kome se malo zna
Na vlast je došao pošto je svrgnuo probizantskog kneza Zdeslava u svibnju 879.
Prema dostupnim malobrojnim podacima, vladao je najvjerojatnije do 892. godine, a kroz povijest iskopano je tek nekoliko spomenika s njegovim uklesanim imenom.
Nije točno poznato Branimirovo podrijetlo, no po natpisima, kao i po obliku imena, zaključuje se da je bio iz Ravnih kotara ili iz unutrašnjosti, dakle iz banske Hrvatske. Postoje mišljenja da je Branimir mogao biti jedan od Domagojevih sinova, no to nije ničim dokazano. Imao je ženu Marušu.
Branimir je bio prvi nezavisni hrvatski vladar. Njegova vladavina ujedno predstavlja i najveći stupanj neovisnosti od franačke i bizantske prevlasti, ali i težnju za cjelovitošću hrvatskog područja pridruženjem primorskih gradova.
Obračun s Mlečanima
Kratko vrijeme nakon dolaska kneza Branimira na vlast, s druge strane Jadrana, sklopljen je takozvani 'Savez protiv Hrvata', a zbog ugrožavanja mletačke plovidbe. No, kako su u sukobima s Neretljanima doživjeli poraze, mletačka vlast bila je na kraju prisiljena plaćati danak knezu Branimiru za slobodnu plovidbu. Knez Branimir potom je zavladao Primorskom Hrvatskom.
Vrijeme njegove vladavine obilježeno je i velikom crkvenom graditeljskom aktivnošću, o čemu svjedoče sačuvani epigrafski natpisi.
Tuđmanu predlagali 7. lipnja kao Dan državnosti
Prema dostupnim podacima postojala je ideja da Dan državnosti zapravo bude upravo 7. lipnja te da se sjednica Sabora umjesto 30. svibnja 1990. održi 7. lipnja na 1111. godišnjicu priznanja od strane Pape Ivana VIII.
To su predlagali i tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu, no ipak, političke prilike su nalagale da se ona održi osam dana ranije."
utorak, 6. lipnja 2017.
Nächste DEMO FÜR ALLE in Hessen am 25. Juni 15 Uhr!
Wir fordern Rückkehr zu Recht und Gesetz:
Der Hessische Sexual-Lehrplan muß weg!
Nächste Demo: So, 25. Juni, 15 Uhr Luisenplatz/Wiesbaden
Der Hessische Sexual-Lehrplan muß weg!
Nächste Demo: So, 25. Juni, 15 Uhr Luisenplatz/Wiesbaden
Sehr geehrter Herr Katic!
Nach
unserem richtungsweisenden Symposium in Wiesbaden hatten wir es
angekündigt: Wir werden keine Ruhe geben, bis der rechtswidrige
Sexualerziehungs-Lehrplan in Hessen zurückgezogen ist. Diesen Worten
sollen nun Taten folgen. Wir werden für Hessen und für alle anderen
Bundesländer vor dem Sommer erneut auf die Straße gehen.
Kommen Sie am Sonntag, den 25. Juni, um 15 Uhr zur DEMO FÜR ALLE auf den Luisenplatz (vor dem Kultusministerium) nach Wiesbaden!
Dort demonstrieren wir unter dem Motto »Elternrecht achten - Indoktrinierende Sexualerziehung stoppen!«
Bitte verbreiten Sie den Demo-Termin unbedingt in Ihrem Umfeld via Facebook und Twitter und bestellen Sie hier unseren Ankündigungs-Flyer und Plakate. Laden Sie Ihre Freunde, Bekannte etc. zu dieser wichtigen Demonstration ein.
Der Verfassungsrechtler, Prof. Dr. Christian Winterhoff, hat es in seinem Vortrag bei unserem Symposium auf den ebenso einfachen wie schockierenden Punkt gebracht: Der Hessische Sexualerziehungs-Lehrplan verstößt sowohl gegen das Grundgesetz als auch gegen das Hessische Schulgesetz.
Das elterliche Erziehungsrecht hat im Bereich der Sexualerziehung
Vorrang vor dem Erziehungsauftrag des Staates. Winterhoffs Ausführungen
schlugen beim Publikum und in der umfangreichen Presseberichterstattung
ein wie eine Bombe.
Lassen
Sie uns diese Fakten jetzt mit einer eindrucksvollen Demonstration auf
die Straße bringen! Nur durch große öffentliche Aufmerksamkeit werden
wir mit unseren berechtigten Forderungen zum Schutz unserer Kinder und
gegen Indoktrination im Klassenzimmer an den entscheidenden Stellen
gehört werden. Mit dieser nächsten DEMO FÜR ALLE fordern wir die
Rückkehr zur Verfassung. Der Hessische Kultusminister Ralph Alexander Lorz (CDU) muß den Sexual-Lehrplan einkassieren! Bitte helfen Sie uns, diese Demo groß zu machen.
Ich hoffe, Sie am 25. Juni in Wiesbaden zu treffen.
Mit herzlichen Grüßen
Hedwig von Beverfoerde
PS: Bitte helfen Sie uns, diese wichtige Demonstration zu finanzieren, damit wir alle Kosten für Werbung, Bühne, Lautsprecheranlage, Luftballons, Schilder, Helfer, etc. tragen können – hier per Überweisung oder direkt via PayPal:
Herzlichen Dank!
Alle Vorträge unseres Symposiums „Sexualpädagogik der Vielfalt. Kritik einer herrschenden Lehre“ können Sie hier nachsehen und hier online bestellen.
|
||
DEMO FÜR ALLE · Koordinatorin: Hedwig Freifrau von Beverfoerde
Münchenhofstr. 33 · D-39124 Magdeburg Spendenkonto IBAN: DE80 8105 4000 0505 0117 51 · BIC: NOLADE21JEL www.demofueralle.de |
HRVATSKI VELIKANI Na današnji dan rođen je slavni hrvatski ban, strah i trepet Osmanlija - Petar Zrinski!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "croexpress.eu", 06.06.2017
http://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=11999
"Petar Zrinski, hrvatski ban rođen je u Vrbovcu, 6. VI. 1621. Nakon smrti oca Jurja V., kao dijete je uz brata Nikolu VII. nominalno obnašao čast legradskoga (međimurskoga) kapetana. Po savjetu ugarskog primasa P. Pázmánya 1630. je zajedno s bratom započeo školovanje kod isusovaca u Grazu, a nastavio ga na isusovačkom učilištu u Trnavi. U pratnji kanonika Matije Szenkviczija poslije je s bratom otputovao u Italiju, gdje se bavio vojnim znanostima i topništvom.
Nakon povratka u Hrvatsku 1637. sukobio se s Osmanlijama kraj Kanjiže (Nagykanizsa), a iduće godine s Nikolom je podijelio obiteljsko imanje. Od tada je boravio u Ozlju, gdje se 1641. oženio Anom Katarinom Frankapan. Zbog zauzimanja zemljišta kraj Martinšćice kraj Rijeke bio je optužen za veleizdaju, ali je ubrzo bio pomilovan i 1647. postavljen za velikoga kapetana žumberačkih uskoka s kojima je sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu (1618–48), istaknuvši se u završnim bitkama 1647–48. na njemačkom i češkom bojištu.
God. 1649. potukao je Osmanlije kraj Slunja, a po izbijanju Kandijskoga rata od 1654. pomagao je Mletačku Republiku na kopnu i moru, nanijevši Osmanlijama velike štete. Vrativši se u domovinu 1655. suzbio je Osmanlije u blizini Perušića u Lici. God. 1658. bio je postavljen za ogulinskog i senjskoga kapetana te kapetana cijeloga Primorja. U vrijeme Erdeljskoga rata izvojevao je 16. X. 1663. veliku pobjedu nad Osmanlijama kraj Jurjevih Stijena blizu Otočca.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
U jesen 1664. pristupio je uz brata Nikolu protuhabsburškoj uroti, uz koju je povezana njegova daljnja sudbina. Nakon smrti brata, 24. I. 1665. bio je imenovan hrvatskim banom, ali je u tu čast bio uveden tek potkraj 1668. Nakon sloma neuspjele urote usmjerene protiv habsburškog apsolutizma uhićen je zajedno s F. K. Frankapanom te pogubljen 1671. Njegovi su posjedi tada prešli u vlasništvo krune pa je time velik dio Hrvatske bio stavljen pod upravu Dvorske komore.
Bavio se književnim radom, napisao prepjev Nikolinih pjesama (pisane na mađarskom) i objavio ga u 1660. u Veneciji pod naslovom Adrianskoga mora sirena. Pritom je napisao stotinjak vlastitih strofa u kojima je iskazao neprijateljstvo prema Nijemcima, s kojima je bio u dugotrajnoj zavadi na vojnokrajiškom području, pa tako njegov hrvatski prepjev, za razliku od mađarskoga izvornika, u svojem sadržaju nosi izrazito hrvatsko obilježje. O utjecaju što ga je Petar imao na suvremenike svjedoči poema dubrovačkoga književnika Vladislava Menčetića Trublja slovinska (1665), koju je 1663. ispjevao Petru 'v pohvalu'. Znameniti hrvatski povjesničar I. Lučić posvetio mu je kartu naslovljenu 'Današnji Ilirik', objavljenu u djelu O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga (1666.)."
http://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=11999
"Petar Zrinski, hrvatski ban rođen je u Vrbovcu, 6. VI. 1621. Nakon smrti oca Jurja V., kao dijete je uz brata Nikolu VII. nominalno obnašao čast legradskoga (međimurskoga) kapetana. Po savjetu ugarskog primasa P. Pázmánya 1630. je zajedno s bratom započeo školovanje kod isusovaca u Grazu, a nastavio ga na isusovačkom učilištu u Trnavi. U pratnji kanonika Matije Szenkviczija poslije je s bratom otputovao u Italiju, gdje se bavio vojnim znanostima i topništvom.
Nakon povratka u Hrvatsku 1637. sukobio se s Osmanlijama kraj Kanjiže (Nagykanizsa), a iduće godine s Nikolom je podijelio obiteljsko imanje. Od tada je boravio u Ozlju, gdje se 1641. oženio Anom Katarinom Frankapan. Zbog zauzimanja zemljišta kraj Martinšćice kraj Rijeke bio je optužen za veleizdaju, ali je ubrzo bio pomilovan i 1647. postavljen za velikoga kapetana žumberačkih uskoka s kojima je sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu (1618–48), istaknuvši se u završnim bitkama 1647–48. na njemačkom i češkom bojištu.
God. 1649. potukao je Osmanlije kraj Slunja, a po izbijanju Kandijskoga rata od 1654. pomagao je Mletačku Republiku na kopnu i moru, nanijevši Osmanlijama velike štete. Vrativši se u domovinu 1655. suzbio je Osmanlije u blizini Perušića u Lici. God. 1658. bio je postavljen za ogulinskog i senjskoga kapetana te kapetana cijeloga Primorja. U vrijeme Erdeljskoga rata izvojevao je 16. X. 1663. veliku pobjedu nad Osmanlijama kraj Jurjevih Stijena blizu Otočca.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
U jesen 1664. pristupio je uz brata Nikolu protuhabsburškoj uroti, uz koju je povezana njegova daljnja sudbina. Nakon smrti brata, 24. I. 1665. bio je imenovan hrvatskim banom, ali je u tu čast bio uveden tek potkraj 1668. Nakon sloma neuspjele urote usmjerene protiv habsburškog apsolutizma uhićen je zajedno s F. K. Frankapanom te pogubljen 1671. Njegovi su posjedi tada prešli u vlasništvo krune pa je time velik dio Hrvatske bio stavljen pod upravu Dvorske komore.
Bavio se književnim radom, napisao prepjev Nikolinih pjesama (pisane na mađarskom) i objavio ga u 1660. u Veneciji pod naslovom Adrianskoga mora sirena. Pritom je napisao stotinjak vlastitih strofa u kojima je iskazao neprijateljstvo prema Nijemcima, s kojima je bio u dugotrajnoj zavadi na vojnokrajiškom području, pa tako njegov hrvatski prepjev, za razliku od mađarskoga izvornika, u svojem sadržaju nosi izrazito hrvatsko obilježje. O utjecaju što ga je Petar imao na suvremenike svjedoči poema dubrovačkoga književnika Vladislava Menčetića Trublja slovinska (1665), koju je 1663. ispjevao Petru 'v pohvalu'. Znameniti hrvatski povjesničar I. Lučić posvetio mu je kartu naslovljenu 'Današnji Ilirik', objavljenu u djelu O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga (1666.)."
SUĐENJE GEORGU GAVRILOVIĆU: Bivši potpredsjednik Vlade kao svjedok obrane!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "objeltivno.hr",
lipanj 2017
http://objektivno.hr/sudenje-georgu-gavrilovicu-bivsi-potpredsjednik-vlade-kao-svjedok-obrane-90432
"U ponedjeljak 5.lipnja na Županijskom je sudu u Zagrebu održano ročište optuženog Georga Gavrilovića kojem se sudi pod optužnicom USKOK-a za ratno profiterstvo a na kojem je svoj iskaz, kao svjedok obrane, dao nekadašnji potpredsjednik Vlade Nacionalnog jedinstva za gospodarska pitanja Jurica Pavelić. Drugi, i jedini za sada predloženi svjedok obrane Žarko Tomić nije se […]
„Vlada 1991. nikada nije razgovarala o Gavriloviću“
Na upit sutkinje je li mu išta poznato o dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a za koje USKOK tereti Gavrilovića da ih je uzeo sa računa namijenjenih obrani Hrvatske 1991.godine uz pomoć pokojnog Joze Martinovića, Jurica Pavelić izjavio je kako ne zna ništa o tome. Na upit sutkinje je li upoznat kojom je procedurom to bilo moguće napraviti, Pavelić je izjavio;„Niti po zakonu niti po mojim ikakvim saznanjima to tada nije bilo moguće i ne znam niti za jedan takav slučaj. U to vrijeme zemlja je bila pod embargom i Vlada se bavila pitanjima prijedloga zakona i državnog proračuna dok su sredstva za obranu bila u koordinaciji direktno predsjedniku države.“ Na upit da to pojasni, Pavelić je izjavio kako je „tada bila podjela državnih ministarstava koja su bila koordinirana tako da su ministarstvo obrane, financija, prometa i gospodarstva bila direktno odgovorna predsjedniku dok su ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta i ono socijalne skrbi radile zasebno.“
Na upit tužitelja, Petre Parlov iz USKOK-a, je li se u Vladi razgovaralo o mesnoj industriji „Gavrilović“, Pavelić je odgovorio,“Na koordinaciji gdje sam ja bio – ne.“ Izjavio je, također, kako su „na koordinacijama i sastancima o gospodarskim pitanjima bili nazočni pokojni Jozo Martinović i njegov zamjenik ali na tim sastancima „Gavrilović“ nikada nije bio tema.“
Na upit obrane je li poznavao pokojnog Martinovića te kakav je bio čovjek, Pavelić je izjavio kako je „na sastanke najviše dolazio njegov zamjenik“, no nije ga imenovao. Samog Martinovića Pavelić je pred sudom ocijenio kao pouzdanog i korektnog čovjeka a na upit tko je tada bio Predsjednikom Vlade, odgovorio je „gospodin Gregurić“.
Na kraju davanja iskaza, sutkinja Miličević zamolila je svjedoka obrane neka pobliže pojasni koliko je tada vrijedilo obrani Hrvatske dva milijuna maraka.
„Vrijedila je svaka kuna a gdje ne bi dva milijuna.“
Na današnjem ročištu, izuzev autorice teksta, nitko od novinara nije nazočio."
Citat iz Facebooka, Iva Azulovic, 06.06.2017
"Nije do toga kaj na jučerašnjem ročištu
niti jedna duša novinarskog svijeta nije bila sem moje
pa čitate jedini trag o ovome događaju,
niti je do toga kaj je za Georga svjedočio bivši
potpredsjednik Vlade za gospodarska pitanja Jurica Pavelić
niti je do toga kaj je Pavelić izjavio kako su direktno Tuđmanu
odgovarale koordinacije ministarstava obrane, financija,
prometa i gospodarstva
već je do toga kaj je taj isti potpredsjednik Gregurićeve Vlade
izjavil kak' se "tada u Vladi nikada nije razgovaralo o mesnoj industriji Gavrilović". :-D
Ah, ta bogomdana i prekrasna - preciznost.
Nastavljamo 4.rujna i ugodno vam ljeto, Gavrilovići!"
Nastavljamo 4.rujna i ugodno vam ljeto, Gavrilovići!"
ponedjeljak, 5. lipnja 2017.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)