Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa internet portala "direktno.hr", 07.06.2017
http://direktno.hr/direkt/prije-1138-godina-prvi-put-priznata-hrvatska-bila-mocna-i-velika-88054/
"U Hrvatskoj se 7. lipnja obilježava Dan hrvatske diplomacije,
a u sjećanje na davnu 879. godinu. Toga dana prije 1138 godina Papa
Ivan VIII. je priznao zemaljsku vlast Branimiru nad cijelom Hrvatskom, a
mnogi taj datum uzimaju kao prvo međunarodno priznanje naše domovine.
Bio je to prvi pisani dokument kojim je Hrvatska međunarodno priznata
od vrhovnog autoriteta toga doba. Time je počela državotvorna povijest
Hrvatske koja se snažno odražava kroz skoro 12 stoljeća.
Papa Ivan VIII.: Blagoslovismo tebe, cijeli narod tvoj i cijelu zemlju tvoju
Datumom 7. lipnja 879. godine datirano je papino pismo koje je poslano knezu Branimiru.
"Dragom sinu Branimiru. Čitajući pismo tvojega gospodstva, što si nam
ga po časnom svećeniku Ivanu, uzdaniku našem, poslao razabrah jasnije
od sunca, koliku vjeru i iskreno štovanje gojiš prema crkvi svetih
apostola Petra i Pavla i prema nama. Kad smo, naime, na dan Uzašašća
Gospodnjega služili misu na žrtveniku Sv. Petra, digosmo ruke u vis i
blagoslovismo tebe i cijeli narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš
ovdje uvijek spašen tijelom i dušom te sretno i sigurno vladati
zemaljskom kneževinom, a poslije smrti da se na nebesima veseliš s Bogom
i da vječno vladaš", napisao je papa Ivan VIII.
Ovakav sadržaj pisma zapravo otkriva da je priznanje Hrvatske
službeno stupilo na snagu 21. svibnja jer je 879. godine Blagdan Uzašaća
pao na 21. svibnja.
Branimirov obračun s dalmatinskim klerom
Povjesničari također navode da je Branimir to učinio kako bi došao
pod zaštitu Zapadne Crkve te se udaljio od Bizanta i njihove crkve te
onemogućio one koji su težili probizantskoj orijentaciji.
Tu je knez Branimir napravio i jedan manever, a zbog unutarnjih
crkvenih i društvenih problema. Bio je ti pritisak na servilni
dalmatinski kler. Kako splitski biskup nije priznavao Rim već se
oslanjao na autoritet Bizanta, Branimir je od Pape zatražio da ninski
biskup bude biskup hrvatski, a potom je postavio Teodozija kao
splitskoga nadbiskupa.
Nema sumnje da je tadašnja Hrvatska, kao važan politički čimbenik, u
to vrijeme imala veliki ugled i položaj te je svakako bila zanimljiva i
samom papi Ivanu VIII. Stoga je on objeručke prihvatio Branimirov
prijedlog.
Godina kada su se odigrali ovi turbulentni politički događaji, dakle 879., naziva se još i 'Branimirova godina'.
Knez Branimir - prvi nezavisni hrvatski vladar o kome se malo zna
Na vlast je došao pošto je svrgnuo probizantskog kneza Zdeslava u svibnju 879.
Prema dostupnim malobrojnim podacima, vladao je najvjerojatnije do
892. godine, a kroz povijest iskopano je tek nekoliko spomenika s
njegovim uklesanim imenom.
Nije točno poznato Branimirovo podrijetlo, no po natpisima, kao i po
obliku imena, zaključuje se da je bio iz Ravnih kotara ili iz
unutrašnjosti, dakle iz banske Hrvatske. Postoje mišljenja da je
Branimir mogao biti jedan od Domagojevih sinova, no to nije ničim
dokazano. Imao je ženu Marušu.
Branimir je bio prvi nezavisni hrvatski vladar. Njegova vladavina
ujedno predstavlja i najveći stupanj neovisnosti od franačke i bizantske
prevlasti, ali i težnju za cjelovitošću hrvatskog područja pridruženjem
primorskih gradova.
Obračun s Mlečanima
Kratko vrijeme nakon dolaska kneza Branimira na vlast, s druge strane
Jadrana, sklopljen je takozvani 'Savez protiv Hrvata', a zbog
ugrožavanja mletačke plovidbe. No, kako su u sukobima s Neretljanima
doživjeli poraze, mletačka vlast bila je na kraju prisiljena plaćati
danak knezu Branimiru za slobodnu plovidbu. Knez Branimir potom je
zavladao Primorskom Hrvatskom.
Vrijeme njegove vladavine obilježeno je i velikom crkvenom
graditeljskom aktivnošću, o čemu svjedoče sačuvani epigrafski natpisi.
Tuđmanu predlagali 7. lipnja kao Dan državnosti
Prema dostupnim podacima postojala je ideja da Dan državnosti zapravo
bude upravo 7. lipnja te da se sjednica Sabora umjesto 30. svibnja
1990. održi 7. lipnja na 1111. godišnjicu priznanja od strane Pape Ivana
VIII.
To su predlagali i tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu, no ipak,
političke prilike su nalagale da se ona održi osam dana ranije."
Nema komentara:
Objavi komentar