ponedjeljak, 14. kolovoza 2017.

Goran Marić smjenjuje Zdravka Marića! + KOMENTAR!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "dnevno.hr", 14.08.2017

http://www.7dnevno.hr/izdvajanja/goran-maric-smjenjuje-zdravka-marica/

"Sada se ministru državne imovine lako junačiti nad ministrom financija, kada je Zdravko Marić, najprije dobio po 'ušima' od premijera Plenkovića, a onda ga je Goran Marić tako uzdrmanog i grogiranog, svojom kritikom poreza na nekretnine pokušao dokrajčiti. Baš kao onaj gnjevni prosvjednik iz Rumunjske, s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, koji je pripadnika tadašnje svrgnute vlasti, s transparentom na kojem je pisalo 'dole diktator Nicolae Ceaușescu', žestoko odalamio po glavi, dok je ovaj u polusvijesti ležao na ulici.

Mnogi u HDZ-u a i Banskim dvorima su uvjereni da je oglašavanja ministra državne imovine Gorana Marića na Facebooku u kojem je oštro napao svoga kolegu u Vladi Zdravka Marića, ministra financija, zbog poreza na nekretnine, uvertira u smjenu, do jučer, najomiljenijeg Plenkovićeva ministra, zbog kojeg je premijer, svojedobno smjenio sve Mostove ministre i, gotovo u jednom trenu, razvrgnuo koaliciju s njima.

Marić je iznio oštru kritiku zakona, istini za volju, tek kada je čuo premijerovo mišljenje, i tako zadao žestok udarac svom kolegi Zdravku Mariću. ‘Ovom prigodom navodim da Ministarstvo državne imovine nije bilo ustrojeno kad je Vlada donijela Zakon i da je donesen bez vjerodostojnih analiza i procjena učinaka. Pred nama je ozbiljan posao i novi uvid u prihvatljivost i učinke najavljenog zakona’, poručio je Marić.

Tako je ministar državne imovine na najizravniji način optužio ministra financija da je gurao porez na nekretnine ‘bez procjena učinaka’. Upućeni tvrde da, inače ‘hrabri’ ministar Goran Marić, ne bi tako istupao u javnosti i pokazivao mišiće svom pomalo posrnulom kolegu u Vladi Zdravku Mariću, da nije siguran da ovaj broji zadnje dane u Banskim dvorima. Da tome nije tako, zašto se ‘hrabri’ Goran Marić nije oglasio puno prije nego li je premijer Plenković izjavio da će se kao premijer založiti za odgodu poreza na nekretnine, jer u ovom trenutku prevladava stav, nakon dodatne analize, da je najmudrije rješenje da se predloži odgoda za jedno dogledno vrijeme.

Gdje je Goran Marić bio dok je grmilo?

On je uporno šutio i kada je postalo jasno da Vlada Andreja Plenkovića definitivno uvodi porez na nekretnine u ožujku ove godine. Nije to zapravo bila nikakva novost, ovo su porezno opterećenje iz HDZ-a najavili još za vrijeme Oreškovićeve vlade. A u ožujku ove godine iz ministarstva financija je medijima bilo potvrđeno da je zakon usvojen i da je prošao dva čitanja u Saboru.

Gdje je tada bio ministar državne imovine Goran Marić, kad je grmilo. No, zato je bio među najžešćim kritičarima poreza na nekretnine za vrijeme Milanovićeve Vlade. Tada je Marić smiono i hrabro govorio da je “novi porez na nekretnine samo dodatni uteg i stanovništvu i gospodarstvu, a tvrdnja Vlade da je to porez na bogate je velika obmana. Više vrijedi jedna umjetnina novopečenih bogataša u Hrvatskoj, nego većina naših stanova, a na to neće plaćati porez”, govorio je tada Goran Marić.

Zašto to isto Marić nije ponovio u ožujku ove godine kada je iz ministarstva financija medijima bilo potvrđeno da je zakon usvojen i da je prošao dva čitanja u Saboru? No, sada se ministru državne imovine lako junačiti nad ministrom financija, kada je Zdravko Marić, najprije dobio po ‘ušima’ od premijera Plenkovića, a onda ga je Goran Marić tako uzdrmanog i grogiranog, svojom kritikom poreza na nekretnine pokušao dokrajčiti. Baš kao onaj gnjevni prosvjednik iz Rumunjske, s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, koji je pripadnika tadašnje svrgnute vlasti, s transparentom na kojem je pisalo ‘dole diktator Nicolae Ceaușescu’, žestoko odalamio po glavi, dok je ovaj u polusvijesti ležao na ulici.

Puno razloga za osvetu

Inače, nije nikakva nepoznanica da Goran Marić ima puno razloga osvećivati se svom prezimenjaku iz Vlade Zdravku, jer su mediji već u više navrata pisali da je, još prigodom sastavljanja one prošle Oreškovićeve vlade, aktualni ministar državne imovine slovio za glavnog kandidata za ministra financija. No, tada je samo jednim pozivom Ivice Todorića iz Kulmereovih dvora Tomislavu Karamarku, tadašnjem predsjedniku HDZ-a, drama oko toga tko će biti ministar financija bila razrješena.

Gazda Agrokora je tražio da tu viosku funkciju u Vladi obnaša Zdravko Marić, pa je tako Goran Marić izvisio. Bio je to težak udarac za njega i taj trenutka kada mu je izmakla, gotovo sigurna funkcija ministra financija, nikada neće izblijediti. Podsjetimo, slična drama se odvijala i prigodom sastavljanja Plenlkovićeve vlade u koaliciji s Mostom u lisopadu prošle godine. Naime Goran Marić koji je s Davorom Ivom Stierom i Gordanom Jandrokovićem bio dio najužeg pregovaračkog tima Andreja Plenkovića i koji je još od izborne noći, dok su drugi u to sumnjali, zagovarao koaliciju s Mostom, silno je želio funkciju ministra gospodarstva.

No, kad je u kombinaciju ušla Martina Dalić, ponuđeno mu je Ministarstvo rada i mirovinskih fondova. To je odbio jer mu nije blisko, a i njegova razmišljanja oko drugog mirovinskog stupa nisu bila posve na stranačkoj liniji. Kako ipak ne bi ispao iz svih kombinacija i postao jedan od tragičara, kao lani Damir Krstičević u Karamarkovoj Vladi, Plenković mu je odlučio ponuditi resor prometa i pomorstva.

Aktualni ministar Oleg Butković je pak trebao dobiti turizam. I kada je Goran Marić mislio da je budući ministar prometa, onda mu je, po pisanju medija, priopćeno kako ipak nije jer na tome mjestu ostaje Butković. Marić je, kako su mediji pisali reagirao ljutito, a insajderske informacije su tada govorile kako je Oleg Butković, ogorčen zbog toga što ga se u zadnji tren seli iz prometa u turizam, zatražio pomoć od predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović.

Zbog čega Plenković tolerira sve ljutnje i ispade Gorana Marića?

Poznato je da su Butkovići u prijateljskoj vezi s obitelji Grabar-Kitarović, a svojedobno kad je izbila afera oko plaćanja računa s ljetovanja tadašnje veleposlanice Kitarović, Butković je objasnio kako je njegova obitelj, a ne Grad Vinodolski, podmirio hotelski račun od 8000 kuna jer su s Kitarovićima “obiteljski prijatelji već duži niz godina”.

A da bi umirio gnjevnog Gorana Marića, Plenković mu je ponudio mjesto ministra bez portfelja, što je ovaj odbio, pa je aktualni premijer u zadnji čas za ljutitog Marića izmislio novo ministarstvo za upravljanje državnom imovinom. Od tada su se mnogi u vladi pitali zbog čega premijer Plenković tolerira izljeve bijesa i ljutnje Gorana Marića, kojem mu je, eto, morao doslovce u zadnji čas izmsliti i novo ministarstvo.

Je li ministar Goran Marić moćniji i od premijera Plenkovića pitali su se tada mnogi? To pitanje je danas još aktualnije, pogotovo nakon njegovog oštrog napada na Plenkovićeva dojučerašnjeg najdražeg ministra Zdavka Marića. Valja podsjetiti da su do sada svi oni koji su bili protiv ministra financija to debelo osjetili na svojoj koži, pogotovo bivši ministri Mosta, koji su ekspresno bili smjenjeni nakon njihova izjašnjavanja na sjednici Vlade protiv Zdravka Marića. Zbog negativnog stava o Zdravku Mariću Plenković je razvrgnuo koaliciju s Mostom, te da mu nije bilo Pupovca i Sauche, danas bi on bio samo tehnički premijer do novih izvanrednih izbora. Stoga će biti interesantno promatrati kako će se Plenković ponašati nakon što ministar državne imovine Goran Marić javno smjenjuje ministra financija Zdravka Marića?"

KOMENTAR: 


MINISTARSTVO FINANCIJA RH
Katančićeva 5
10 000 Zagreb

Kabinet Ministra
gospođa Bernardica Rubčić

Ministar financija RH
dr.sc. Zdravko Marić



Politički pokret (Nezavisna lista)
ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI

Glavni Odbor
Hrvatsko Iseljeništvo
Stuttgart - Njemačka
mr.sc. Dražen Katić,dipl.ing




PRIJEDLOG: Ostavka ministra financija dr.sc. Zdravka Marića



Poštovana gospođo Rupčić,
pošto dr.sc. Marić na službenim stranicama Ministarstva financija nema službene e-mail adrese molim Vas da mu moje pismo dalje proslijedite e-mailom ili ga jednostavno isprintajte i stavite na njegov radni stol. Hvala.



Poštovani dr.sc. Marić,

Ustav Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 85 od 09.07.2017 mi u odjeljku

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
Čl. 46 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim organima i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

garantira pravo na podnošenje ovog PRIJEDLOGA, te pravo da mi pismeno odgovorite na moj prijedlog! Pozivam se na Čl. 46 Ustava Republike Hrvatske, gore navedenog odjeljka te Vam predlažem da odmah i neopozivo date ostavku na funkciju Ministra financija Republike Hrvatske i na sve dodatne funkcije koje su vezane za rad državnih službi Republike Hrvatske ako ih obavljate.


OBRAZLOŽENJE


Želim Vam se predstaviti. Zovem se Dražen Katić. Rođen sam u Republici Hrvatskoj, zadnjih 18 godina živim u Hrvatskom iseljeništvu, grad Stuttgart, Savezna Republika Njemačka.

Kao mlad čovijek 1991. godine prekinuo sam studiranje na fakultetu i dobrovoljno se prijavio u Hrvatsku oružanu postrojbu na dugoreškoj bojišnici. Nisam učinio ništa neobičajeno. To su učinili i svi moji prijatelji iz djetinjstva.

Najveći dio ratišta sam proveo u predgrađu Karlovca na Turnju. Za mene je to bio pakao. Ja Turanj nazivam drugim Vukovarom. Mnogi bojovnici iz moje postrojbe danas nisu živi. Naša Domovina Hrvatska se po meni temelji na palim Hrvatskim bojovnicima, a ne na generalima koji su zapovjedi izdavali iz glavnog stožera, ni na nama koji smo Domovinski rat preživili. Palim Hrvatskim bojovnicima najveće hvala za Domovinu.

Vi ste 1991. godine sa 14 godina bili premladi za rat i samorazumljivo je da 1991. godine niste niti morali, a niti trebali ići u borbu. Međutim 1995. godine kada su vođene završne operacije oslobođenja Domovine "Bljesak" i "Oluja" bili ste punoljetna osoba te ste pravno i moralno "trebali" sudjelovati u završnim operacijama oslobođenja Domovine.

Proučio sam Vaš životopis na službenoj stranici Ministarstva financija i nigdje nisam pronašao rečenicu koja govori o Vašem sudjelovanju u Domovinskom ratu. Molim da mi pismeno odgovorite na to pitanje.

Na Turnju sam ostao do 1993. godine kada sam se "skinuo iz vojske" te se zaposlio u Ministarstvu unitarnjih poslova u Zagrebu kao policajac pozornik. Završio sam studije uz rad, postao visoki policijski časnik sa zvanjem "viši nadzornik". Nakon 3 godine rada u časničkom zvanju, točnije 1999. godine dajem otkaz pismenim putem u Ministarstvu Unutarnjih te odlazim u Saveznu Republiku Njemačku. Moje predstavljanje ovdje završava.


Poštovani dr.sc. Marić,

Kao što sam već naveo proučio sam Vaš službeni životopis te uočio mnoge nejasnoće. Molio bih Vas da mi u Vašem odgovoru te nejasnoće pojasnite.

U Vašem životopisu navodite da ste "na poziv tadašnjeg ministra financija, 2006. godine" postali pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje. Područje odgovornosti:proračun, makroekonomska analiza i planiranje, EU pregovori.

Na toj poziciji kako životopis navodi radili ste do 2008. godine. Pretpostavljam da ste funkciju pomoćnika ministra dvije navedene godine obavljali u punom radnom vremenu (7,5 sati dnevno), a ne u "skraćenom radnom vremenu" ili kao "vanjski suradnik".

Dalje Vaš službeni životopis navodi da ste 2007. godine završili edukacijski program na Harvardu (USA) pod nazivom "Public Financial Management".

Zanima me slijedeće:

1. Pošto ste od 2006. - 2008. godine obavljali funkciju pomoćnika ministra financija Republike Hrvatske da li ste gore navedeni program završili kao:
1. Dopisni studij
2. Da li ste ga završili na godišnjem odmoru
3. Da li ste prekinuli radni odnos u ministarstvu financija i u tom preridu završili gore navedeni program
4. Da li ste program završili na "neplaćenom godišnjem odmoru"

5. I ono što je najvažnije dok ste studirali na Harvardu kako ste mogli obavljati visoku funkciju zamjenika ministra financija? U kojoj je mjeri "trpio posao" zbog paralelnog studiranja? Da li je posao zamjenika koji ste obavljali bio samo u svrhu "financiranja" Vašeg studija?

Molim da mi u Vašem pismu definirate odgovore na ova važna pitanja.

Dalje u Vašem životopisu navodite da ste godinu dana kasnije, točnije 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranili doktorsku radnju pod nazivom "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na prodiktivnost hrvatskih poduzeća"!

Doktorska radnja je napisana i obranjena u vremenu od godinu dana, nakon što ste završili program na Harvardu. U Njemačkoj za doktorski rad studenti trebaju od 3-5 godina u prosijeku. U Hrvatskoj po bolonjskoj konvenciji za doktorski rad trebate ca. 3 godine. Prva godina polaganje ispita, druga i treća godina pisanje i obrana doktorskog rada. Prijatelj mi je na doktoratu u Hrvatskoj tako da mi je situacija poznata.

Pitam se kako? Kako ste Vi dr.sc. Marić uspjeli u godinu dana napisati i obraniti doktorat, a pored toga ste išli svaki dan na posao i radili najmanje 7.5 sati?

Zapravo prema Vašem životopisu ste se u 2 godine dok ste obavljali posao pomoćnika ministra samo školovali i skupljali titule. Da li ste se ikad zapitali koliko je za vrijeme Vašeg školovanja bila zakinuta Domovina Hrvatska. Katastrofalna financijska situacija u Domovini nije se dogodila sam od sebe.

Obično ljudi kada dođu na visoku poziciju "pomoćnika ministra" koju ste obavljali "zamrznu dodiplomski, postdiplomski ili doktorski studij" dok obavljaju tu dužnost, a nikako ga ne upisuju. Naravno da ste Vi imali zakonsko pravo studirati pored Vaše visoke pozicije. Međutim koja je moralna poruka koju ostavljate Hrvatskoj mladeži?

"Ako si pomoćnik ministra, budi i doktor, trebat će ti titula već kad tad!!?"

Dalje u Vašem životopisu navodite da ste od 2008. godine "promaknuti na mjesto državnog tajnika". Ja se iskreno nadam da svrha Vašeg doktorskog rada nije bila promaknuće na gore navedenu poziciju.

Navodite da ste posao državnog tajnika obavljali do 2012. godine. Citiram: "Područje odgovornosti: proračun, makroekonomske analize i planiranje, financijski sustav, EU pregovori i suradnja sa međunarodnim financijskim investicijama "(vjerovatno tu mislite na EU pregovore i suradnju sa međunarodnim financijskim institucijama).

Dr.sc. Marić,

Domovina Hrvatska ima preko 40 milijardi kn vanjski dug. Vi kao državni tajnik u ministarstvu financija od 2008. - 2012. godine sigurno ste bar suodlučivali o dizanju nepovoljnih kredita u Domovini Hrvatskoj u kojoj se Domovina "bez razmišljanja o posljedicama" zaduživala. Molm Vas da se u Vašem odgovoru izjasnite o toj točci.

Dalje navodite u Vašem životopisu da ste se 2012. godine zaposlili u koncernu Agrokor d.d. kao "Izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala". Citiram: "Područje odgovornosti: međunarodno financiranje, odnosi sa investitorima, M&A."

Pet godina nakon vašeg zaposlenja u koncernu Agrokor d.d., koncern je prezadužen, na rubu propasti te su stavljene na bubanj tisuće radnih mjesta kako u Domovini Hrvatskoj tako i u susjednoj Republici Sloveniji, Republici Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji, Republici Makedoniji itd.

Mislite li sada da je dovoljno samo jedna godina doktorskog studija da bi položili pripadajuće ispite, napisali doktorsku radnju te je obranili? Mislite li da je glupost što u Njemačkoj doktorski studij i obrana rada traje minimalno od 3-5 godina?

Da li ste sada svjesni dr.sc. Marić što se financijski dogodilo ne samo sa koncernom Agrokor, već sa financijskim sustavom Domovine Hrvatske: uništem mirovinski sustav, socijalni sustav na koljenima, ogroman vanjski i unutarnji dug, neodrživo zdravstvo, mizerna socijala, mizerne plaće Hrvatskih vatrogasaca itd.

U Vašem životopisu fali da danas obavljate funkciju ministra financija Republike Hrvatske i koja područja odgovornosti imate.


Dr.sc. Marić,

Vi ste ministar financija Republike Hrvatske. Ogromna odgovornost. Naša Domovina bar po europskoj statistici se nalazi na samom dnu ekonomskog razvoja. Bogatija je bila od nas jedino Rumunjska, ako ta statistika još uvijek vrijedi.

Vi kao ministar i član Hrvatske vlade morate biti upoznati sa sadržajem Ustava Republike Hrvatske. Hrvati za razliku od Nijemaca teže da imaju vlastitu (bar prvu) nekretninu. 88% posto građana Domovine Hrvatske ima vlastiti dom, bilo da se radi o stanu ili kući. Neki od Hrvata imaju dvije ili više nekretnina, međutim to je "bogata manjina"!


Ustav Republike Hrvatske nam svima garantira:

II) TEMELJNE ODREDBE USTAVA
Čl. 34
(1) Dom je nepovrediv.

Da li je dr.sc. Marić "dom nepovrediv" ako nam država može naplatiti porez na prvu nekretninu u kojoj živimo?

Da li je "dom nepovrediv" ako zbog nemogućnosti plaćanja poreza odemo u dug pa nam ovrhom ta ista država oduzme našu prvu nekretninu?

Nepovredivost doma postoji i u Njemačkom Ustavu (Deutsche Verfassung). Međutim "nepovredivist doma" se u Domovini Hrvatskoj tumači jedino kroz činjenicu da vam policija ne može napraviti pretres doma bez sudskog naloga. "Nepovredivost doma" je širok pojam. U Saveznoj Republici Njemačkoj nepovredivost doma znači da svaki državljanin Njemačke ima zakonsko pravo krova nad glavom i svatko tko podnese zahtjev "socijalnoj službi", a ako nema krov nad glavom dobiti će za prvu ruku smještaj u nekom prosječnom hotelu, čije će troškove podmiriti država dok osoba ne dobije ili ne pronađe drugi smještaj.


Dr.sc. Marić,

zakon o porezu na nekretnine koji ste do jučer u medijima toliko zagovarali bi u nekim slučajevima doveo do gubitka prve nekretnine i ljudi bi kao socijalni slučajevi završili na cesti ili u nekoj vrsti nužnog smještaja.

Da li ste svjesni posljedica Vašeg zakona kojeg ste branili do zadnje minute?


Ustav Republike Hrvatske dalje garantira:

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Čl. 48
(1) Jamči se pravo vlasništva.

Kako dr.sc. Marić jamčite ustavno pravo građanima Domovine Hrvatske pravo vlasništva ako im to isto vlasništvo nad prvom nekretninom u Ovršnom zakonu zbog nemogućnosti plaćanja poreza na nekretninu možete oduzeti?

Čl. 62
(1) Obitelj je pod osobitom zaštitom države.


Dr.sc. Marić,

da li je obitelj "pod osobitom zaštitom države" ako ta ista obitelj zbog nemogućnosti plaćanja poreza za prvu nekretninu po Ovršnom zakonu bude "deložirana" iz svog doma?

Da li ste svjesni štete koju ste napravili štiteći do zadnje sekunde Zakon o porezu na nekretnine koji ste htjeli uvesti 01.01.2018 godine u Domovinu Hrvatsku?

Mislite li još uvijek da je dovoljna 1 godina studiranja na doktorskom studiju za titulu doktora ekonomskih znanosti?


I na kraju Ustav Republike Hrvatske nam svima garantira da:

II) TEMELJNE ODREDBE
Čl. 1
(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.


Dr.sc. Marić,

Jučer je na Hrvatskom dnevniku (navečer) predsjednik Hrvatske vlade gospodin Plenković izjavio da je za mnoge građane porez na nekretnine preskup, a ne kako ste Vi u medijima tvrdili jeftiniji za 80% građana. Gospodin Plenković je izjavio da će se založiti da se porez na nekretnine koji po zakonu stupa na snagu 01.01.2018 odgoditi do daljnjeg.


Na temelju mog OBRAZLOŽENJA u ovom pismu dr.sc. Marić pozivam se na

Ustav Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 85 od 09.07.2017

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
Čl. 46 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim organima i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

te Vam osobno upućujem PRIJEDLOGA neopozive ostavke na funkciju Ministra financija Republike Hrvatske, te zamolbu da mi pismeno odgovorite na moje pismo. Odgovor mi također garantira Ustav RH!

Molim pismeni odgovor na E-mail: drazen.katic@web.de

Tekst ovog prijedloga se nalazi i kao privitak u pdf formatu.



U Stuttgartu, 09.08.2017


Domovinski pozdrav iz Stuttgarta uz

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Dražen Katić



subota, 12. kolovoza 2017.

Prijavio susjedu koja se u svojem dvorištu kupala bez grudnjaka! + KOMENTAR!

Citirani tekst preuzeti su sa online portala "vecernji.hr", 11.08.2017

https://www.vecernji.hr/vijesti/klostar-vojakovacki-optuzni-prijedlog-prijavio-susjedu-kupala-bez-grudnjaka-1188067

"Žena se skinula samo u gaćice i osvježila se u bazenu, ali njezino dvorište je neograđeno, zbog čega ju je susjed prijavio, piše RTL. - 
Protiv gospođe je podnesen optužni prijedlog zbog narušavanja javnog reda i mira i vrijeđanja ili omalovažavanja moralnih osjećaja građana. Ona je prijavljena od strane jednog susjeda. Kupala se u svojem dvorištu, koje je neograđeno, bez grudnjaka i smetala je drugim susjedima, a jedan od njih ju je prijavio - izvijestila je policija."

KOMENTAR:
Da bi u ovom slucaju govorili o  "narusavanja javnog reda i mira", odnosno "omalovazavanju moralnih osjecaja gradjana" moramo definirati koja prava mi kao gradjani imamo na nasem "vlasnistvu"!
Gospodja se nije skunula u toples  na plazi, na ulici, u trgovini vec u svome dvoristu.

Dvoriste je nedvojbeno privatno vlasnistvo. Iako se nalazimo na privatnom vlasnistvu ne smijemo remetiti javni red i mir. Tocnije receno ako se u nasoj kuci ili stanu, odnosno vrtu ili dvoristu tucemo i svadjamo i time uznemiravamo susjeda remetimo javni red i mir.

Ako smo po zanimanju operni pjevac te u svom stanu vjezbamo pjevanje, a cuje nas nas susjed i to mu smeta jer je on okorjeli roker, da li i tada remetimo javni red i mir? Dok sam stanovao u Zagrebu na Salati jedan susjed je vjezbao svaki dan operno pjevanje i to tako glasno da se ga moglo cuti do Duge Rese. Nitko ga nije prijavio za remecenje javnog reda i mira.

Idemo sad korak dalje. Svatko ima pravo na svoj "ljubavni zivot". Ako u nasem stanu u kome su izrazito tanki zidovi u ljubavnom aktu dodje do malo glasnijeg "uzdisanja" i to smeta naseg susjeda koji napeto gleda treci HRT dnevnik, da li je to remecenje javnog reda i mira?

Ako slusamo glasno muziku u nasem stanu ili kuci i smetamo sudjedima, policija kada dodje ce nam sigurno reci da stisamo muziku. I to je u potpunsti u redu.

Medjutim problem koji obradjujemo je zapravo nasa susjeda (nisu naveli godine) koja je zbog vrucine zaboravila obuci grudnjak i tako povrijedila "moralne osjecaje svog susjeda".

Poznato je da je u Americi kaznjivo suncanje u toplesu na javnoj plazi. Da li je taj zakon na snazi i u Domovini Hrvatskoj nije mi poznato. Srecom takav zakon nepostoji u Saveznoj Republici Njemackoj.

Ako Zakon o prekrsajima Republike Hrvatske zabranjuje nasoj susjedi "koristenj toplesa" u vlastitom dvoristu, sto o tome kaze Ustav Republike Hrvatske?


Članak 34.
(1) Dom je nepovrediv.


Članak 35.
Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

 
Članak 70.
(1) Svatko ima pravo na zdrav život.


Pocnimo sa clankom 34. Dom je nepovrediv!
Zar dom nije i nas agaraza, nasa terasa i nase dvoriste. Dali smijete u vasem stanu hodati u toplesu ako niste navukli zavjese na prozor?

Koliko nam uopce drustvo u kome zivimo moze ograniciti nase slobode u "nasem domu", ako je "dom nepovrediv"?

Nepovredivost doma je daleko siri pojam od "pretresa stana ili kuce", odnosno "ulaza u nas dom samo sa sudskim rijesenjem".

Kakva je situacija sa nasim automobilom?  Zar nas automobil ne moze biti zasticen kao nas dom? Ako se nas automobil nalazi u nasem dvoristu, smije li zenska osoba biti u svom vlastitom automobilu u toplesu?


Članak 35.
Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

"Svakom se jamci stovanjei pravna zastita njegovog osobnog i obiteljskog zivota...."

Ako je gospodja koja je pocinila prekrsaj po Prekrsajnom zakonu RH strastvena obozavateljka toplesa, te zeli uzivati na svom vlasnistvu u suncanju bez grudnjaka, dali joj Ustav RH jamci "zastitu osobnog zivota"?

Bilo bi vrlo interesantno cuti misljenje Ustavnih strucnjaka. Nadalje da li je gospodja u toplesu uopce povrijedila "moralne osjecaje svog susjeda". Da su djeca bila u blizini mozda bi to i bio slucaj, ali ovako ...samo dvoje odraslih?!

Pitanje je da li je gospodja u toplesu izazvala kod susjeda odredjene emocije, odnosno pobudu na fantaziju? U tome slucaju gospodja opet ne moze biti kriva je je mogla izazvarti samo pozitivne emocije. Nigdje u clanku se ne navodi da je susjed zbog toplesa pao u depresiju ili poceo plakati!?

Mozda je susjeda u toplesu povrijedila njegove (susjedove) skrivene zelje i mastanja koja nije uspio realizirati. I opet toples-susjeda nije kriva. Ona nije duzna ispunjavati zelje svog susjeda protivno njenoj volji.....

I konacno clanak 35 Ustava RH kaze da "svako ima pravo na zdrav zivot".

Vitamin D igra u nasem tijelu vrlo vaznu ulogu. Jaca imuni sistem, jaca kosti, itd. Uzmimo na primjer da toples-susjeda ima zdravstvenih problema, odnosno kronicni nedostatak vitamina D. 

Znanost nam tvrdi da je sunce najbolji "tvorac" vitamina D u nasem tijelu. Da li je susjeda sa nedostatkom vitamina D skidajuci se u toples u svrhu zdravstvene terapije pocinila prekrsaj?

Da li si moramo uskratit zdravstvenu terpaiju (izlaganje tijela suncu) ako to nasem susjedu predstavlja moralni problem?

Ako nasa toples-susjeda ima nedostatak vitamina D, tada u svom dvoristu po meni i ostvaruje pravo na "zdravstvenu terapiju" suncanjem.

Eto postovani prijatelji malo laganija tema za vikend. Zelim Vam svima ugodan vikend i lijep odmor.



 SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisne liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 


PARLAMENTARNI PROGRAM Nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:


Porez na nekretnine pokazao je u kakvoj ludoj državi živimo + KOMENTAR!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "index.hr", 11.08.2017

http://www.index.hr/vijesti/clanak/porez-na-nekretnine-pokazao-je-u-kakvoj-ludoj-drzavi-zivimo/987888.aspx

"POREZ na nekretnine, koji je trebao stupiti na snagu s početkom sljedeće godine, pokazao je u kakvoj ludoj državi živimo.

Krajem prošle godine usvojena je Marićeva "porezna reforma" u sklopu koje je, kao dio Zakona o lokalnim porezima, uveden porez na nekretnine s kojim se trebalo krenuti 1. siječnja 2018. godine.

Administracija "žica" podatke od građana


Ovaj porez, kojim bi bio obuhvaćen veliki broj građana, donesen je bez ikakve javne rasprave, prepun je nelogičnosti, a državna administracija očito nije spremna na njegovo uvođenje.
Iako bi državna administracija trebala imati podatke o imovini građana (npr. Porezna uprava), gradovi i općine morale su slati formulare i žicati građane da im pošalju podatke o svojim nekretninama.

Znači, gradovi i općine naplaćuju komunalnu naknadu, a Porezna valjda vodi stanje imovine građana, ali nisu u stanju usporediti te podatke, nego moraju moliti da im se pošalju. Ali, ne samo to, nego još od građana traže da procjenjuju stanje vlastite nekretnine na koju će plaćati porez.

Javnim novcem subvencioniraju nekretnine pa ih onda oporezuju

Slagali se s uvođenjem poreza na nekretnine ili ne, on je, u kontekstu ukupne politike koju provodi aktualna, ali i prethodne vlade, potpuno nelogičan. S jedne strane Plenkovićeva vlada (potpuno pogrešno) smatra da je za rješavanje problema negativnih demografskih trendova bitno ljudima pomoći kupiti nekretninu, pa subvencioniraju stambene kredite, a s druge strane, vlasnike nekretnina kažnjavaju uvođenjem poreza.

Također, imali smo, i imamo, više programa s kojima se javnim novcem sufinancira obnova zgrada i obiteljskih kuća, gradnja bazena kada su u pitanju iznajmljivači, da bi se istovremeno sada vlasnike održavanih i opremljenih nekretnina kažnjavalo višim koeficijentima za obračun poreza. Znači, država je u jednom trenutku procijenila da joj je u interesu da građani održavaju nekretnine, da bi paralelno odlučila to isto kazniti porezom.

Mnogi će zbog poreza završiti u blokadi

Da administracija baš nije pretjerano razmišljala o efektima poreza na nekretnine, pokazuje i to da su zanemarili da izvan velikih gradova i Jadrana tržište nekretnina zapravo ne postoji. Da su mnogi naslijedili bezvrijedne nekretnine koje ne mogu prodati ni po minimalnim cijenama, jer nikome ne trebaju i da bi se vlasnici tih nekretnina, ako neće imati novca za plaćanje poreza, mogli pridružiti stotinama tisuća blokiranih, ili će im nekretnine zaplijeniti općine i gradovi.

Čemu uopće služi ovaj porez?

Nejasno je što se uopće željelo postići uvođenjem ovakvog poreza na nekretnine. Ako je cilj bio "aktivacija" neiskorištenih nekretnina, pitanje je zašto se ostavila mogućnost da općine i gradovi nekretnine za iznajmljivanje turistima oporezuju čak šest puta više nego nekretnine za stanovanje.

Apartmani i vikendice za najam su važan dio turističke ponude, koji posredno generiraju prihode državi i nejasno je zbog čega je ostavljen prostor za njihovo brutalno oporezivanje, ako se nekretnine željelo aktivirati. Također, neki koji se zalažu za uvođenje poreza za nekretnine spominju da prihodi od tih poreza mogu poslužiti za rasterećenje rada. No, od vlade nismo čuli da planira ukinuti prireze, ako je kroz porez na nekretnine bila spremna povećati prihode gradovima i općinama.

Porez na nekretnine je, za sada, odgođen. Premijer Plenković rekao je da će trebati dodatno educirati lokalne jedinice i informirati građane oko tog poreza, no vjerojatnije je da će biti potrebna temeljita revizija samog Zakona jer će u ovom sadašnjem obliku stvoriti samo štetu velikom broju građana, a bez ikakve društvene koristi."

KOMENTAR:


MINISTARSTVO FINANCIJA RH
Katančićeva 5
10 000 Zagreb

Kabinet Ministra
gospođa Bernardica Rubčić

Ministar financija RH
dr.sc. Zdravko Marić



Politički pokret (Nezavisna lista)
ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI

Glavni Odbor
Hrvatsko Iseljeništvo
Stuttgart - Njemačka
mr.sc. Dražen Katić,dipl.ing




PRIJEDLOG: Ostavka ministra financija dr.sc. Zdravka Marića



Poštovana gospođo Rupčić,
pošto dr.sc. Marić na službenim stranicama Ministarstva financija nema službene e-mail adrese molim Vas da mu moje pismo dalje proslijedite e-mailom ili ga jednostavno isprintajte i stavite na njegov radni stol. Hvala.



Poštovani dr.sc. Marić,

Ustav Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 85 od 09.07.2017 mi u odjeljku

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
Čl. 46 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim organima i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

garantira pravo na podnošenje ovog PRIJEDLOGA, te pravo da mi pismeno odgovorite na moj prijedlog! Pozivam se na Čl. 46 Ustava Republike Hrvatske, gore navedenog odjeljka te Vam predlažem da odmah i neopozivo date ostavku na funkciju Ministra financija Republike Hrvatske i na sve dodatne funkcije koje su vezane za rad državnih službi Republike Hrvatske ako ih obavljate.


OBRAZLOŽENJE


Želim Vam se predstaviti. Zovem se Dražen Katić. Rođen sam u Republici Hrvatskoj, zadnjih 18 godina živim u Hrvatskom iseljeništvu, grad Stuttgart, Savezna Republika Njemačka.

Kao mlad čovijek 1991. godine prekinuo sam studiranje na fakultetu i dobrovoljno se prijavio u Hrvatsku oružanu postrojbu na dugoreškoj bojišnici. Nisam učinio ništa neobičajeno. To su učinili i svi moji prijatelji iz djetinjstva.

Najveći dio ratišta sam proveo u predgrađu Karlovca na Turnju. Za mene je to bio pakao. Ja Turanj nazivam drugim Vukovarom. Mnogi bojovnici iz moje postrojbe danas nisu živi. Naša Domovina Hrvatska se po meni temelji na palim Hrvatskim bojovnicima, a ne na generalima koji su zapovjedi izdavali iz glavnog stožera, ni na nama koji smo Domovinski rat preživili. Palim Hrvatskim bojovnicima najveće hvala za Domovinu.

Vi ste 1991. godine sa 14 godina bili premladi za rat i samorazumljivo je da 1991. godine niste niti morali, a niti trebali ići u borbu. Međutim 1995. godine kada su vođene završne operacije oslobođenja Domovine "Bljesak" i "Oluja" bili ste punoljetna osoba te ste pravno i moralno "trebali" sudjelovati u završnim operacijama oslobođenja Domovine.

Proučio sam Vaš životopis na službenoj stranici Ministarstva financija i nigdje nisam pronašao rečenicu koja govori o Vašem sudjelovanju u Domovinskom ratu. Molim da mi pismeno odgovorite na to pitanje.

Na Turnju sam ostao do 1993. godine kada sam se "skinuo iz vojske" te se zaposlio u Ministarstvu unitarnjih poslova u Zagrebu kao policajac pozornik. Završio sam studije uz rad, postao visoki policijski časnik sa zvanjem "viši nadzornik". Nakon 3 godine rada u časničkom zvanju, točnije 1999. godine dajem otkaz pismenim putem u Ministarstvu Unutarnjih te odlazim u Saveznu Republiku Njemačku. Moje predstavljanje ovdje završava.


Poštovani dr.sc. Marić,

Kao što sam već naveo proučio sam Vaš službeni životopis te uočio mnoge nejasnoće. Molio bih Vas da mi u Vašem odgovoru te nejasnoće pojasnite.

U Vašem životopisu navodite da ste "na poziv tadašnjeg ministra financija, 2006. godine" postali pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje. Područje odgovornosti:proračun, makroekonomska analiza i planiranje, EU pregovori.

Na toj poziciji kako životopis navodi radili ste do 2008. godine. Pretpostavljam da ste funkciju pomoćnika ministra dvije navedene godine obavljali u punom radnom vremenu (7,5 sati dnevno), a ne u "skraćenom radnom vremenu" ili kao "vanjski suradnik".

Dalje Vaš službeni životopis navodi da ste 2007. godine završili edukacijski program na Harvardu (USA) pod nazivom "Public Financial Management".

Zanima me slijedeće:

1. Pošto ste od 2006. - 2008. godine obavljali funkciju pomoćnika ministra financija Republike Hrvatske da li ste gore navedeni program završili kao:
1. Dopisni studij
2. Da li ste ga završili na godišnjem odmoru
3. Da li ste prekinuli radni odnos u ministarstvu financija i u tom preridu završili gore navedeni program
4. Da li ste program završili na "neplaćenom godišnjem odmoru"

5. I ono što je najvažnije dok ste studirali na Harvardu kako ste mogli obavljati visoku funkciju zamjenika ministra financija? U kojoj je mjeri "trpio posao" zbog paralelnog studiranja? Da li je posao zamjenika koji ste obavljali bio samo u svrhu "financiranja" Vašeg studija?

Molim da mi u Vašem pismu definirate odgovore na ova važna pitanja.

Dalje u Vašem životopisu navodite da ste godinu dana kasnije, točnije 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranili doktorsku radnju pod nazivom "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na prodiktivnost hrvatskih poduzeća"!

Doktorska radnja je napisana i obranjena u vremenu od godinu dana, nakon što ste završili program na Harvardu. U Njemačkoj za doktorski rad studenti trebaju od 3-5 godina u prosijeku. U Hrvatskoj po bolonjskoj konvenciji za doktorski rad trebate ca. 3 godine. Prva godina polaganje ispita, druga i treća godina pisanje i obrana doktorskog rada. Prijatelj mi je na doktoratu u Hrvatskoj tako da mi je situacija poznata.

Pitam se kako? Kako ste Vi dr.sc. Marić uspjeli u godinu dana napisati i obraniti doktorat, a pored toga ste išli svaki dan na posao i radili najmanje 7.5 sati?

Zapravo prema Vašem životopisu ste se u 2 godine dok ste obavljali posao pomoćnika ministra samo školovali i skupljali titule. Da li ste se ikad zapitali koliko je za vrijeme Vašeg školovanja bila zakinuta Domovina Hrvatska. Katastrofalna financijska situacija u Domovini nije se dogodila sam od sebe.

Obično ljudi kada dođu na visoku poziciju "pomoćnika ministra" koju ste obavljali "zamrznu dodiplomski, postdiplomski ili doktorski studij" dok obavljaju tu dužnost, a nikako ga ne upisuju. Naravno da ste Vi imali zakonsko pravo studirati pored Vaše visoke pozicije. Međutim koja je moralna poruka koju ostavljate Hrvatskoj mladeži?

"Ako si pomoćnik ministra, budi i doktor, trebat će ti titula već kad tad!!?"

Dalje u Vašem životopisu navodite da ste od 2008. godine "promaknuti na mjesto državnog tajnika". Ja se iskreno nadam da svrha Vašeg doktorskog rada nije bila promaknuće na gore navedenu poziciju.

Navodite da ste posao državnog tajnika obavljali do 2012. godine. Citiram: "Područje odgovornosti: proračun, makroekonomske analize i planiranje, financijski sustav, EU pregovori i suradnja sa međunarodnim financijskim investicijama "(vjerovatno tu mislite na EU pregovore i suradnju sa međunarodnim financijskim institucijama).

Dr.sc. Marić,

Domovina Hrvatska ima preko 40 milijardi kn vanjski dug. Vi kao državni tajnik u ministarstvu financija od 2008. - 2012. godine sigurno ste bar suodlučivali o dizanju nepovoljnih kredita u Domovini Hrvatskoj u kojoj se Domovina "bez razmišljanja o posljedicama" zaduživala. Molm Vas da se u Vašem odgovoru izjasnite o toj točci.

Dalje navodite u Vašem životopisu da ste se 2012. godine zaposlili u koncernu Agrokor d.d. kao "Izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala". Citiram: "Područje odgovornosti: međunarodno financiranje, odnosi sa investitorima, M&A."

Pet godina nakon vašeg zaposlenja u koncernu Agrokor d.d., koncern je prezadužen, na rubu propasti te su stavljene na bubanj tisuće radnih mjesta kako u Domovini Hrvatskoj tako i u susjednoj Republici Sloveniji, Republici Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji, Republici Makedoniji itd.

Mislite li sada da je dovoljno samo jedna godina doktorskog studija da bi položili pripadajuće ispite, napisali doktorsku radnju te je obranili? Mislite li da je glupost što u Njemačkoj doktorski studij i obrana rada traje minimalno od 3-5 godina?

Da li ste sada svjesni dr.sc. Marić što se financijski dogodilo ne samo sa koncernom Agrokor, već sa financijskim sustavom Domovine Hrvatske: uništem mirovinski sustav, socijalni sustav na koljenima, ogroman vanjski i unutarnji dug, neodrživo zdravstvo, mizerna socijala, mizerne plaće Hrvatskih vatrogasaca itd.

U Vašem životopisu fali da danas obavljate funkciju ministra financija Republike Hrvatske i koja područja odgovornosti imate.


Dr.sc. Marić,

Vi ste ministar financija Republike Hrvatske. Ogromna odgovornost. Naša Domovina bar po europskoj statistici se nalazi na samom dnu ekonomskog razvoja. Bogatija je bila od nas jedino Rumunjska, ako ta statistika još uvijek vrijedi.

Vi kao ministar i član Hrvatske vlade morate biti upoznati sa sadržajem Ustava Republike Hrvatske. Hrvati za razliku od Nijemaca teže da imaju vlastitu (bar prvu) nekretninu. 88% posto građana Domovine Hrvatske ima vlastiti dom, bilo da se radi o stanu ili kući. Neki od Hrvata imaju dvije ili više nekretnina, međutim to je "bogata manjina"!


Ustav Republike Hrvatske nam svima garantira:

II) TEMELJNE ODREDBE USTAVA
Čl. 34
(1) Dom je nepovrediv.

Da li je dr.sc. Marić "dom nepovrediv" ako nam država može naplatiti porez na prvu nekretninu u kojoj živimo?

Da li je "dom nepovrediv" ako zbog nemogućnosti plaćanja poreza odemo u dug pa nam ovrhom ta ista država oduzme našu prvu nekretninu?

Nepovredivost doma postoji i u Njemačkom Ustavu (Deutsche Verfassung). Međutim "nepovredivist doma" se u Domovini Hrvatskoj tumači jedino kroz činjenicu da vam policija ne može napraviti pretres doma bez sudskog naloga. "Nepovredivost doma" je širok pojam. U Saveznoj Republici Njemačkoj nepovredivost doma znači da svaki državljanin Njemačke ima zakonsko pravo krova nad glavom i svatko tko podnese zahtjev "socijalnoj službi", a ako nema krov nad glavom dobiti će za prvu ruku smještaj u nekom prosječnom hotelu, čije će troškove podmiriti država dok osoba ne dobije ili ne pronađe drugi smještaj.


Dr.sc. Marić,

zakon o porezu na nekretnine koji ste do jučer u medijima toliko zagovarali bi u nekim slučajevima doveo do gubitka prve nekretnine i ljudi bi kao socijalni slučajevi završili na cesti ili u nekoj vrsti nužnog smještaja.

Da li ste svjesni posljedica Vašeg zakona kojeg ste branili do zadnje minute?


Ustav Republike Hrvatske dalje garantira:

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Čl. 48
(1) Jamči se pravo vlasništva.

Kako dr.sc. Marić jamčite ustavno pravo građanima Domovine Hrvatske pravo vlasništva ako im to isto vlasništvo nad prvom nekretninom u Ovršnom zakonu zbog nemogućnosti plaćanja poreza na nekretninu možete oduzeti?

Čl. 62
(1) Obitelj je pod osobitom zaštitom države.


Dr.sc. Marić,

da li je obitelj "pod osobitom zaštitom države" ako ta ista obitelj zbog nemogućnosti plaćanja poreza za prvu nekretninu po Ovršnom zakonu bude "deložirana" iz svog doma?

Da li ste svjesni štete koju ste napravili štiteći do zadnje sekunde Zakon o porezu na nekretnine koji ste htjeli uvesti 01.01.2018 godine u Domovinu Hrvatsku?

Mislite li još uvijek da je dovoljna 1 godina studiranja na doktorskom studiju za titulu doktora ekonomskih znanosti?


I na kraju Ustav Republike Hrvatske nam svima garantira da:

II) TEMELJNE ODREDBE
Čl. 1
(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.


Dr.sc. Marić,

Jučer je na Hrvatskom dnevniku (navečer) predsjednik Hrvatske vlade gospodin Plenković izjavio da je za mnoge građane porez na nekretnine preskup, a ne kako ste Vi u medijima tvrdili jeftiniji za 80% građana. Gospodin Plenković je izjavio da će se založiti da se porez na nekretnine koji po zakonu stupa na snagu 01.01.2018 odgoditi do daljnjeg.


Na temelju mog OBRAZLOŽENJA u ovom pismu dr.sc. Marić pozivam se na

Ustav Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 85 od 09.07.2017

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
Čl. 46 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim organima i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

te Vam osobno upućujem PRIJEDLOGA neopozive ostavke na funkciju Ministra financija Republike Hrvatske, te zamolbu da mi pismeno odgovorite na moje pismo. Odgovor mi također garantira Ustav RH!

Molim pismeni odgovor na E-mail: drazen.katic@web.de

Tekst ovog prijedloga se nalazi i kao privitak u pdf formatu.



U Stuttgartu, 09.08.2017


Domovinski pozdrav iz Stuttgarta uz

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Dražen Katić



 SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisne liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 


PARLAMENTARNI PROGRAM Nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:

petak, 11. kolovoza 2017.

''Pokopao'' dvojicu ministara: Plenković sanaderovski ponizio Marića i Tolušića + KOMENTAR!

Citirani tekst preuzet je sa online portala "novilist.hr", 10.08.2017

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pokopao-dvojicu-ministara-Plenkovic-sanaderovski-ponizio-Marica-i-Tolusica

"Plenković je u intervjuu na HTV-u faktično stao na stranu zemalja regije koje tvrde da je Tolušić uveo previsoke naknade za nadzor voća i povrća, a ministru Mariću poručio je da se porez na nekretnine odgađa. Tako je Plenković diskreditirao vlastite ministre, što je bio i Sanaderov običaj
ZAGREB Premijera Andreja Plenkovića nerijetko u medijima uspoređuju s Ivom Sanaderom, za što on i sam ponekad daje povoda. To je dosad najizravnije učinio u utorak navečer, kad je u intervjuu HTV-u na tipično sanaderovski način javno ponizio svoja dva ministra, Tomislava Tolušića i Zdravka Marića.

S obzirom na to da je Plenković gostovao na HTV-u prije samo nešto više od tri tjedna, potpuno je jasno da je ovaj razgovor organiziran isključivo zato da bi premijer hrvatsku javnost obavijestio da će doći do promjena u vezi poteza dvojice spomenutih članova njegove Vlade.

Direktan nalog

Plenković je u tom intervjuu faktično stao na stranu Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, koje tvrde da je ministar poljoprivrede Tolušić uveo previsoke novčane naknade za mjere nadzora voća i povrća koje te zemlje izvoze u Hrvatsku, a ministru financija Mariću poručio je da se porez na nekretnine odgađa. Tako je Plenković diskreditirao vlastite ministre, što je bio i Sanaderov običaj dok je obnašao premijersku dužnost.

Premda je Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, koji je četiri države nastale na prostoru bivše Jugoslavije ujedinio protiv Hrvatske, u Narodnim novinama objavljen još 14. srpnja, Plenković je reagirao tek sada i sve je svalio na Tolušića. »Kad je donosio Pravilnik, Tolušićeva je ideja prije svega bila učinkovitiji nadzor uvoza voća i povrća. U ovom trenutku čini se da je njegova procjena i njegovih službi u smislu visine naknade koja se plaća bila previsoka. Dobio je od mene direktan nalog da u razgovoru s kolegama ministrima i svojim službama i u skladu s međunarodnim ugovorima u najbržem roku pronađe rješenje koje će otkloniti taj problem i spriječiti bilo kakvu daljnju raspravu o trgovinskom ratu Hrvatske i susjednih zemalja«, rekao je Plenković za HTV.

Podrška stoji

Dodao je da već do kraja tjedna očekuje da se ovo riješi. Podsjećamo, nesretni Tolušić pozvao je ministre iz četiri države da u Zagreb dođu idući tjedan, ali šef Plenković skratio mu je, eto, rok za pronalaženje rješenja. Zanimljivo, BiH ministar vanjske trgovine Mirko Šarović jučer je izjavio da će novi propis biti objavljen u petak. Dakle, on precizno zna što je Plenković tražio od Tolušića.
Sanader je javno najviše ponižavao ministra Šukera.
– Čim sam čuo što Plenković govori, odmah sam pomislio – isti Sanader. I sjetio sam se Ivana Šukera. Njega je Sanader najčešće javno ponižavao, rekao nam je jučer jedan član Sanaderove vlade. Naš sugovornik živo se sjeća dana kad je u prosincu 2005. Sanader najgore osramotio svojeg ministra financija. Porezna uprava odbila je tada žalbu HRT-a i ta je kuća morala platiti velik dug državi na ime doprinosa, PDV-a i ostalih poreza.

Šuker je branio to rješenje, tvrdeći da je riječ o uobičajenom postupku, a ne politikantstvu ili pokušaju da se utječe na program HRT-a. Ali, samo nekoliko sati kasnije, Sanader je izjavio da je »dao nalog ministru financija da povuče rješenje Porezne uprave«. I tako je i bilo, Ministarstvo financija odmah je izdalo priopćenje da se poništava sporno rješenje, »zbog saznanja novih činjenica«.

Željeli smo doznati kako je ministar poljoprivrede doživio to što se premijer složio sa Srbijom, BiH, Crnom Gorom i Makedonijom, a kontra njega, no Tolušić nas je uputio da ovakav upit dostavimo njegovom uredu za odnose s javnošću. Napravili smo to, a stigao nam je odgovor da će Ministarstvo poljoprivrede »kad bude imalo nove informacije o ovoj temi, izvijestiti medije«.
Josip Đakić, predsjednik HDZ-a u Virovitičkoj županiji iz koje dolazi i Tolušić, uvjeren je da ministar nije izgubio premijerovu podršku.

Premijerova druga strana

– Možda sam ja pristran, jer je Tolušić iz mojega kraja, ali pitajte poljoprivredne proizvođače, svi do jednog ga podupiru. On se racionalno bori za njihove interese i protiv uvozničkog lobija koji uvozi svakakvo jeftino smeće kojem oni ne mogu konkurirati. Tolušić će to i ubuduće činiti, a siguran sam da uživa puno povjerenje predsjednika Vlade. Što se tiče tih naknada, one će biti usklađene s europskim standardima i sve će biti u redu – kazao nam je Đakić.

Ministar financija kojeg je Plenković maksimalno zaštitio kad je oporba zahtijevala njegov opoziv, sada je upoznao i premijerovu drugu stranu. Još dan ranije Marić je ustrajao na uvođenju poreza na nekretnine, ističući kako bi on prvi potpisao peticiju protiv toga da je riječ o novom nametu. No, Plenković je za HTV hladno izjavio da u Hrvatskoj postoji kultura vezanosti za nekretnine i da je u tim okolnostima »odgoda za dogledno vrijeme najbolje rješenje«.

– Nakon ovog, jedino bi logično bilo da je čovjek na mjestu Zdravka Marića još u utorak navečer podnio ostavku. Ali, od njega je to previše očekivati.

Zdravko Marić nikad neće dati ostavku. Sjetite se samo kako je on prošle godine čak pristao biti Karamarkov mandatar za sastavljanje nove Vlade i rušiti Tihomira Oreškovića, o kojem je prije toga govorio u superlativima. Takav čovjek u stanju je bez problema prijeći preko činjenice da je premijer ovako postupio prema njemu, komentirao je jučer jedan HDZ-ov veteran.

KOMENTAR:

MINISTARSTVO FINANCIJA RH
Katančićeva 5
10 000 Zagreb

Kabinet Ministra
gospođa Bernardica Rubčić

Ministar financija RH
dr.sc. Zdravko Marić



Politički pokret (Nezavisna lista)
ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI

Glavni Odbor
Hrvatsko Iseljeništvo
Stuttgart - Njemačka
mr.sc. Dražen Katić,dipl.ing




PRIJEDLOG: Ostavka ministra financija dr.sc. Zdravka Marića



Poštovana gospođo Rupčić,

pošto dr.sc. Marić na službenim stranicama Ministarstva financija nema službene e-mail adrese molim Vas da mu moje pismo dalje proslijedite e-mailom ili ga jednostavno isprintajte i stavite na njegov radni stol. Hvala.



Poštovani dr.sc. Marić,

Ustav Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 85 od 09.07.2017 mi u odjeljku

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
Čl. 46 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim organima i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

garantira pravo na podnošenje ovog PRIJEDLOGA, te pravo da mi pismeno odgovorite na moj prijedlog! Pozivam se na Čl. 46 Ustava Republike Hrvatske, gore navedenog odjeljka te Vam predlažem da odmah i neopozivo date ostavku na funkciju Ministra financija Republike Hrvatske i na sve dodatne funkcije koje su vezane za rad državnih službi Republike Hrvatske ako ih obavljate.


OBRAZLOŽENJE


Želim Vam se predstaviti. Zovem se Dražen Katić. Rođen sam u Republici Hrvatskoj, zadnjih 18 godina živim u Hrvatskom iseljeništvu, grad Stuttgart, Savezna Republika Njemačka.

Kao mlad čovijek 1991. godine prekinuo sam studiranje na fakultetu i dobrovoljno se prijavio u Hrvatsku oružanu  postrojbu na dugoreškoj bojišnici. Nisam učinio ništa neobičajeno. To su učinili i svi moji prijatelji iz djetinjstva.

Najveći dio ratišta sam proveo u predgrađu Karlovca na Turnju. Za mene je to bio pakao. Ja Turanj nazivam drugim Vukovarom. Mnogi bojovnici iz moje postrojbe danas nisu živi. Naša Domovina Hrvatska se po meni temelji na palim Hrvatskim bojovnicima, a ne na generalima koji su zapovjedi izdavali iz glavnog stožera, ni na nama koji smo Domovinski rat preživili. Palim Hrvatskim bojovnicima najveće hvala za Domovinu.

Vi ste 1991. godine sa 14 godina bili premladi za rat i samorazumljivo je da 1991. godine niste niti morali, a niti trebali ići u borbu. Međutim 1995. godine kada su vođene završne operacije oslobođenja Domovine "Bljesak" i "Oluja" bili ste punoljetna osoba te ste pravno i moralno "trebali" sudjelovati u završnim operacijama oslobođenja Domovine.

Proučio sam Vaš životopis na službenoj stranici Ministarstva financija i nigdje nisam pronašao rečenicu koja govori o Vašem sudjelovanju u Domovinskom ratu. Molim da mi pismeno odgovorite na to pitanje.

Na Turnju sam ostao do 1993. godine kada sam se "skinuo iz vojske" te se zaposlio u Ministarstvu unitarnjih poslova u Zagrebu kao policajac pozornik. Završio sam studije uz rad, postao visoki policijski časnik sa zvanjem "viši nadzornik". Nakon 3 godine rada u časničkom zvanju, točnije 1999. godine dajem otkaz pismenim putem u Ministarstvu Unutarnjih te odlazim u Saveznu Republiku Njemačku. Moje predstavljanje ovdje završava.


Poštovani dr.sc. Marić,

Kao što sam već naveo proučio sam Vaš službeni životopis te uočio mnoge nejasnoće. Molio bih Vas da mi u Vašem odgovoru te nejasnoće pojasnite.

U Vašem životopisu navodite da ste "na poziv tadašnjeg ministra financija, 2006. godine" postali pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje. Područje odgovornosti:proračun, makroekonomska analiza i planiranje, EU pregovori.

Na toj poziciji kako životopis navodi radili ste do 2008. godine. Pretpostavljam da ste funkciju  pomoćnika ministra  dvije navedene godine obavljali u punom radnom vremenu (7,5 sati dnevno), a ne u "skraćenom radnom vremenu" ili kao "vanjski suradnik".

Dalje Vaš službeni životopis navodi da ste 2007. godine završili edukacijski program na Harvardu (USA) pod nazivom "Public Financial Management".

Zanima me slijedeće:

1. Pošto ste od 2006. - 2008. godine obavljali funkciju pomoćnika ministra financija Republike Hrvatske da li ste gore navedeni program završili kao:
1. Dopisni studij
2. Da li ste ga završili na godišnjem odmoru
3. Da li ste prekinuli radni odnos u ministarstvu financija i u tom preridu završili gore navedeni program
4. Da li ste program završili na "neplaćenom godišnjem odmoru"

5. I ono što je najvažnije dok ste studirali na Harvardu kako ste mogli obavljati visoku funkciju zamjenika  ministra financija? U kojoj je mjeri "trpio posao" zbog paralelnog studiranja? Da li je posao zamjenika koji ste obavljali bio samo u svrhu "financiranja" Vašeg studija?

Molim da mi u Vašem pismu definirate odgovore na ova važna pitanja.

Dalje u Vašem životopisu navodite da ste godinu dana kasnije, točnije 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranili doktorsku radnju pod nazivom "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na prodiktivnost hrvatskih poduzeća"!

Doktorska radnja je napisana i obranjena u vremenu od godinu dana, nakon što ste završili program na Harvardu. U Njemačkoj za doktorski rad studenti trebaju od 3-5 godina u prosijeku. U Hrvatskoj po bolonjskoj konvenciji za doktorski rad trebate ca. 3 godine. Prva godina polaganje ispita, druga i treća godina pisanje i obrana doktorskog rada. Prijatelj mi je na doktoratu u Hrvatskoj tako da mi je situacija poznata.

Pitam se kako? Kako ste Vi dr.sc. Marić uspjeli u godinu dana napisati i obraniti doktorat, a pored toga ste išli svaki dan na posao i radili najmanje 7.5 sati?

Zapravo prema Vašem životopisu ste se u 2 godine dok ste obavljali posao pomoćnika ministra samo školovali i skupljali titule. Da li ste se ikad zapitali koliko je za vrijeme Vašeg školovanja bila zakinuta Domovina Hrvatska. Katastrofalna financijska situacija u Domovini nije se dogodila sam od sebe.

Obično ljudi kada dođu na visoku poziciju "pomoćnika ministra" koju ste obavljali "zamrznu dodiplomski, postdiplomski ili doktorski studij" dok obavljaju tu dužnost, a nikako ga ne upisuju. Naravno da ste Vi imali zakonsko pravo studirati pored Vaše visoke pozicije. Međutim koja je moralna poruka koju ostavljate Hrvatskoj mladeži?

"Ako si pomoćnik ministra, budi i doktor, trebat će ti titula već kad tad!!?"

Dalje u Vašem životopisu navodite da ste od 2008. godine "promaknuti na mjesto državnog tajnika". Ja se iskreno nadam da svrha Vašeg doktorskog rada nije bila promaknuće na gore navedenu poziciju.

Navodite da ste posao državnog tajnika obavljali do 2012. godine. Citiram: "Područje odgovornosti: proračun, makroekonomske analize i planiranje, financijski sustav, EU pregovori i suradnja sa međunarodnim financijskim investicijama "(vjerovatno tu mislite na EU pregovore i suradnju sa međunarodnim financijskim institucijama).

Dr.sc. Marić,

Domovina Hrvatska ima preko 40 milijardi kn vanjski dug. Vi kao državni tajnik u ministarstvu financija od 2008. - 2012. godine sigurno ste bar suodlučivali o dizanju nepovoljnih kredita u Domovini Hrvatskoj u kojoj se Domovina "bez razmišljanja o posljedicama" zaduživala. Molm Vas da se u Vašem odgovoru izjasnite o toj točci.

Dalje navodite u Vašem životopisu da ste se 2012. godine zaposlili u koncernu Agrokor d.d. kao "Izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala". Citiram: "Područje odgovornosti: međunarodno financiranje, odnosi sa investitorima, M&A."

Pet godina nakon vašeg zaposlenja u koncernu Agrokor d.d., koncern je prezadužen, na rubu propasti te su stavljene na bubanj tisuće radnih mjesta kako u Domovini Hrvatskoj tako i u susjednoj Republici Sloveniji, Republici Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji, Republici Makedoniji itd.

Mislite li sada da je dovoljno samo jedna godina doktorskog studija da bi položili pripadajuće ispite, napisali doktorsku radnju te je obranili? Mislite li da je glupost što u Njemačkoj doktorski studij i obrana rada traje minimalno od 3-5 godina?

Da li ste sada svjesni dr.sc. Marić što se financijski dogodilo ne samo sa koncernom Agrokor, već sa financijskim sustavom Domovine Hrvatske: uništem mirovinski sustav, socijalni sustav na koljenima, ogroman vanjski i unutarnji dug, neodrživo zdravstvo, mizerna socijala, mizerne plaće Hrvatskih vatrogasaca itd.

U Vašem životopisu fali da danas obavljate funkciju ministra financija Republike Hrvatske i koja područja odgovornosti imate.


Dr.sc. Marić,

Vi ste ministar financija Republike Hrvatske. Ogromna odgovornost. Naša Domovina bar po europskoj statistici se nalazi na samom dnu ekonomskog razvoja. Bogatija je bila od nas jedino Rumunjska, ako ta statistika još uvijek vrijedi.

Vi kao ministar i član Hrvatske vlade morate biti upoznati sa sadržajem Ustava Republike Hrvatske. Hrvati za razliku od Nijemaca teže da imaju vlastitu (bar prvu) nekretninu. 88% posto građana Domovine Hrvatske ima vlastiti dom, bilo da se radi o stanu ili kući. Neki od Hrvata imaju dvije ili više nekretnina, međutim to je "bogata manjina"!


Ustav Republike Hrvatske nam svima garantira:

II) TEMELJNE ODREDBE USTAVA
Čl. 34
(1) Dom je nepovrediv.

Da li je dr.sc. Marić "dom nepovrediv" ako nam država može naplatiti porez na prvu nekretninu u kojoj živimo?

 Da li je "dom nepovrediv" ako zbog nemogućnosti plaćanja poreza odemo u dug pa nam ovrhom ta ista država oduzme našu prvu nekretninu?

Nepovredivost doma postoji i u Njemačkom Ustavu (Deutsche Verfassung). Međutim "nepovredivist doma" se u Domovini Hrvatskoj tumači jedino kroz činjenicu da vam policija ne može napraviti pretres doma bez sudskog naloga. "Nepovredivost doma" je širok pojam. U Saveznoj Republici Njemačkoj nepovredivost doma znači da svaki državljanin Njemačke ima zakonsko pravo krova nad glavom i svatko tko podnese zahtjev "socijalnoj službi", a ako nema krov nad glavom dobiti će za prvu ruku smještaj u nekom prosječnom hotelu, čije će troškove podmiriti država dok osoba ne dobije ili ne pronađe drugi smještaj.


Dr.sc. Marić,

zakon o porezu na nekretnine koji ste do jučer u medijima toliko zagovarali bi u nekim slučajevima doveo do gubitka prve nekretnine i ljudi bi kao socijalni slučajevi završili na cesti ili u nekoj vrsti nužnog smještaja.

Da li ste svjesni posljedica Vašeg zakona kojeg ste branili do zadnje minute?


Ustav Republike Hrvatske dalje garantira:

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Čl. 48
(1) Jamči se pravo vlasništva.

Kako dr.sc. Marić jamčite ustavno pravo građanima Domovine Hrvatske pravo vlasništva ako im to isto vlasništvo nad prvom nekretninom u Ovršnom zakonu zbog nemogućnosti plaćanja poreza na nekretninu možete oduzeti?

Čl. 62
(1) Obitelj je pod osobitom zaštitom države.


Dr.sc. Marić,

da li je obitelj "pod osobitom zaštitom države" ako ta ista obitelj zbog nemogućnosti plaćanja poreza za prvu nekretninu po Ovršnom zakonu bude "deložirana" iz svog doma?

Da li ste svjesni štete koju ste napravili štiteći do zadnje sekunde Zakon o porezu na nekretnine koji ste htjeli uvesti 01.01.2018 godine u Domovinu Hrvatsku?

Mislite li još uvijek da je dovoljna 1 godina studiranja na doktorskom studiju za titulu doktora ekonomskih znanosti?


I na kraju Ustav Republike Hrvatske nam svima garantira da:

II) TEMELJNE ODREDBE
Čl. 1
(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.


Dr.sc. Marić,

Jučer je na Hrvatskom dnevniku (navečer) predsjednik Hrvatske vlade gospodin Plenković izjavio da je za mnoge građane porez na nekretnine preskup, a ne kako ste Vi u medijima tvrdili jeftiniji za 80% građana.  Gospodin Plenković je izjavio da će se založiti da se porez na nekretnine koji po zakonu stupa na snagu 01.01.2018 odgoditi do daljnjeg.


Na temelju mog OBRAZLOŽENJA u ovom pismu dr.sc. Marić pozivam se na

Ustav Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 85 od 09.07.2017

III) ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA
Čl. 46 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim organima i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

te Vam osobno upućujem PRIJEDLOGA neopozive ostavke na funkciju Ministra financija Republike Hrvatske, te zamolbu da mi pismeno odgovorite na moje pismo. Odgovor mi također garantira Ustav RH!

Molim pismeni odgovor na E-mail: drazen.katic@web.de

Tekst ovog prijedloga se nalazi i kao privitak u pdf formatu.



U Stuttgartu, 09.08.2017


Domovinski pozdrav iz Stuttgarta uz

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Dražen Katić


 SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisne liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 


PARLAMENTARNI PROGRAM Nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:



Todorić i Plenković su nas osramotili pred svijetom! + KOMENTAR!


Citirani tekst preuzet je  sa online portala "dnevno.hr", 11.08.2017

http://www.dnevno.hr/novac/todoric-i-plenkovic-su-nas-osramotili-pred-svijetom-1050403/

"Istina se više nikako ne može prikriti, i zato Ramljak otvoreno priznaje kako su protiv kompanije pokrenuti mnogobrojni sudski postupci.

Vladin izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, objavio je izvješće koje uz objektivno poražavajuće poslovne rezultate, razotkriva i pravnu težinu preuzimanja odgovornosti nad poslovnim upravljanjem, a samim time i dugovima, nekada prividno uspješnog koncerna. Istina se više nikako ne može prikriti, i zato Ramljak otvoreno priznaje kako su protiv kompanije pokrenuti mnogobrojni sudski postupci, i to na različitim međunarodnim sudištima. Sve navedeno je logičan nastavak zakonodavnog debakla poznatog kao „Lex Agrokor“, a u pozadini svega je i dodatno urušavanje, ionako niskog ugleda  hrvatske politike u Europi i svijetu.

O tome kako su prevareni Rusi, odnosno njihova državna banka „Sberbank“ javnost je upoznata i ranije, ali sramota po Hrvatsku ovdje nije potpuna, jer su poniženi i Kinezi koje više nitko ne spominje. Prije poslovnog sloma i zadnjeg zajma ruske Sberbank, Todorić je intenzivno pregovarao s Kinezima, konkretno s Hu Jinxiongom , predstavnikom fonda iz Hong Konga.

Dio medija je pisao o ovim razgovorima ali uz šturu, pa i djelomično krivu interpretaciju. Poslovni čovjek, koji više od dvadeset godina posluje s Kinom, te radi i kao posrednik između kineskih i europskih tvrtki, ispričao nam je ponešto drugačiju priču. Prije svega, iako je Kina Njemačkoj najveći trgovački partner, Nijemci strahuju od proboja kineskih proizvoda na europsko tržište. Hrvatska je Kinezima dugo vremena zanimljiva, kao neka vrsta vrata Europe, ali nažalost naši političari nikada nisu prema Kinezima pokazali respekt koji zaslužuje. 

Odnosno, bolje rečeno, nikada nisu poštovali ono što je ranije dogovoreno. Od bivšeg predsjednika Stipe Mesića do sadašnjeg premijera Plenkovića naša politička elita je uglavnom vozila Kineze žedne preko vode. Zbog toga su nam i poslali veleposlanicu, umjesto veleposlanika, što je u njihovoj diplomaciji rijedak slučaj, ali i vrlo jasna poruka. Na sve prijašnje debakle i sramote, nadovezao se i notorni terminator gospodarstva Ivica Todorić koji je razne kineske poslovne delegacije iskoristio kao navlakušu za Ruse.

Kako bi spriječili Kineze da uđu u Agrokor menadžeri i analitičari ruske Sberbank nisu dobro provjerili papirologiju koji im je servirao lukavi Todorić. Poput klasičnog prevaranta s ulice, tražio je hitnu financijsku injekciju a kad su Rusi zatražili vremena da promisle, odglumio je hladnokrvnost te najavio kako će se za isti problem jednostavno dogovoriti s Kinezima. Od njih je pak tražio tajanstvenih 70 milijuna eura, svojevrsni predujam za daljnje ulaganje, koje je kroz dulji period trebalo iznositi više od tri milijarde eura. Na ovu, može se reći uličnu, klošarsku foru, Kinezi ipak nisu pali, ali su dobro zapamtili još jedan gnjusan pokušaj prijevare od strane naših „gospodarstvenika“ i političara.

Trenutna situacija je takva da je Rusima podne, ali ni Kinezi nisu presretni. Potrošili su golem novac kako bi uopće došli u priliku investirati u Hrvatsku, a sve je bilo uzalud. Za ovaj politički i gospodarski međunarodni debakl,  ponajviše je odgovoran premijer Plenković i njegova Vlada,  koja će u budućnosti u međunarodnom trgovačkom pravu biti poznata kao primjer europske Vlade koja je nakaradnim zakonom legalizirala poslovnu prijevaru tešku milijarde eura. Nema sumnje, Todorić i Plenković su nas osramotili pred svijetom, ali po slikama i snimkama izgleda da se baš ne crvene. Dapače, Plenković je blijed kao krpa. Da nije anemičan, još bi pomislili kako ga je strah. Ma, valjda nije. Tko se boji Rusa još?"

KOMENTAR:

Republika Hrvatska je imala dobre odnose sa Narodnom Republikom Kinom. Bio je potpisan i znacajan ugovor izmedju Kine i Domovine Hrvatske o uzajamnom ekonomskom pomaganju. 

U skladu sa tim ugovorom u Domovinu Hrvatsku je prije ca. 10 godina doslo oko 5.000 ili vise Kineza (porodica) s ciljem da zapocnu zivot u nasoj zemlji.

Vecina ih se vratila natrag u Kinu. Mali broj koji je ostao u Domovini  vodi par kineskih restorana te u Zagrebu veleprodaju proizvoda. 

Kina je za Republiku Hrvatsku vazan strateski partner. Ona je najveci proizvodjac solarnih panela na svijetu, veliki proizvodjac elektricnih vozila, najveci proizvodjac elektricnih mopeda na svijetu.

U kini se nalaze najveca nalazista minerala "rijetke zemlja" na nasem planetu. Tocnije 95%. Rijetka zemlja se koristi za izradu elektricnih baterija, pocevsi od mobitela do baterija za elektricna vozila, svemirske letjelice itd. Bez rijetke zemlje nema ni elektricne baterije koju danas poznajemo,

Takodjer je Kina i turisticka sila. Sve veci broj Kineza moze si priustiti godisnji odmor i to 2-3 puta na godinu, a oni rado putuju poput  Japanaca. 

Za nas turizam potencijal od 1,4 milijarde stanovnika nije za odbacitit.

U Kini jacanjem srednejg sloja pojavio se novi trend, a to je uzivanje u mesnim specijalitetima, pa oni cak i do tri puta na dan jedu meso.

Meso je prije u Kini bilo cisti luksuz, pretezno su se hranili povrcem i rizom.
Taj novi trend jedenja mesa u Kini je takodjer i novo trziste od 1,4 milijarde stanovnika kojima se mogu ponuditi mesni proizvodi. Moglo bi se reci, lijepa sansa za izvoz mesa proizvedenog u Republici Hrvatskoj.

Mozda bi trebalo preispitati jos jednom ekonomski odnos sa Kinom, jer jedini gubitnik u losim bilateralnim odnosima izmedju nase dvije zemlje je Domovina Hrvatska.



 SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisne liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 


PARLAMENTARNI PROGRAM Nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM: