ISIL: Poslat ćemo vam pola milijuna imigranata koji će preplaviti Europu + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Bljesak.info", dana 20.02.2015

Islamska država zaprijetila je da će "Europu preplaviti više od pola milijuna imigranata iz Libije", i da će to biti njihov "psihološki rat" protiv Zapada. Transkripti telefonskih razgovora islamista objavljeni su u Italiji, čije tajne službe tvrde da imaju dokaze da ISIL planiraposlati 500 tisuća imigranata koji bi preplavili Europu. Ukoliko Zapad napadne Libiju, islamisti će ostvariti svoje prijetnje, budite sigurni u to - navodi se u izvještaju talijanske policije.

Imigranti će navodno u Europu preći preko mora, u nekoliko tisuća čamaca. Ukoliko bi uspješno prešli na Stari kontinent, rasporedili bi se po najvećim gradovima i u njima postupno radili na izazivanju nemira. Sa druge strane, militanti koji ostaju u Libiji žele učvrstiti svoju poziciju u ovoj afričkog državi, a da nakon toga pređu Mediteran maskirani u izbjeglice, prenosi britanski "Telegraph".

Talijanski ministar unutarnjih poslova Angelino Alffano izjavio je u ponedjeljak da je Libija "apsolutni prioritet i da međunarodna zajednica nema ni sekundu vremena za gubljenje".

"Ukoliko policija samoproklamiranog islamskog kalifata bude napredovala brže nego što se međunarodna zajednica usuglasi, nećemo uspjeti ugasiti požar terorizma u Libiji. Riskiramo egzodus bez presedana, izjavio je Angelino Alffano.

Njegova zabrinutost je razumljiva, s obzirom da bi Italija europska država koja bi bila prva na udaru terorista iz Libije.Više od 170.000 migranata ušlo je u prošle godine Italiju nakon što su čamcima prešli Mediteran. Ukoliko se napad Islamske države dogodi, ostvarit će se predviđanje nekadašnjeg predsjednika Libije Moamera Gadafija, koji je upozorio da će Mediteran postati "more kaosa".

Tijekom svog posljednjeg intervjua, u ožujku 2011. godine, Gadafi je predvidio da će u bliskoj budućnosti mediteranske države doživjeti "tragičnu sudbinu". Samo pet mjeseci kasnije, libijske opozicijske snage, koje je svesrdno pomagao NATO pakt, preuzele su vlast u državi i na najsuroviji način pogubile nekadašnjeg vođu na ulici. Imajući u vidu što se događalo u Libiji u protekle tri i po godine, koja je od uspješne zemlje postala zgarište siromaštva i terorističkih obračuna, izgleda da predviđanja Moamera Gadafija i nisu tako daleko od istine.

KOMENTAR:

Vlada Baden-Württemberga je nedavno izjavila da do kraja godine ocekuje oko 800.000 izbjeglih u toj njemackoj pokraini. Ako je po tvrdnjama ISILA od veljace ove godine kvota od pola milijuna izbjeglih je odavno prevazidjena cak  samo u Njemackoj. Koliko ljudi zaista bjezi pred ratom, akoliko pred gladi, neimastinom i zeljom za boljim zivotom tesko je precizno utvrditi. Ima izvora koji tvrde da najvise 20% izbjeglih dolazi zbog ratnih strahota, a da ostatak pripada u tzv. ekonomske izbjeglice. Bilo kako bilo Europa se sada nalazi u najvecem izazovu koji je imala nakon 2. svjetskog rata. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

MILANOVIĆ OBJERUČKE PRIHVAĆA IZBJEGLICE 'To su ljudi, a ne vreće kupusa... Pa nećemo ih valjda dočekati pendrecima!' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnj.hr", dana 23.08.2015

• 
  CROPIX

Autor:  Hina, Mario Pušić

Kada je nama bilo teško, Italija i Njemačka nisu zatvorile svoje granice - komentirao je premijer

- U Hrvatskoj se ne može dogoditi izbjeglička kriza kao u Makedoniji, mi smo, kada nam je bilo najteže, dobili tuđu pomoć pa smo spremni pomoći u skladu sa svojim mogućnostima, one su male, ali postoje. Ako se kriza prelije k nama, moramo biti ljudi, kršćani, muslimani, moramo imati srca i ne biti sitni žicari. Kada je nama bilo teško, Italija i Njemačka nisu zatvorile svoje granice - komentirao je u Barbanu mogućnost prihvata izbjeglica premijer Zoran Milanović, dodajući da su financije najmanji problem.

Naglasio je kako se ne radi o vrećama kupusa, nego o očajnim ljudima koje se ne može dočekati pendrecima. Priznaje da hrvatska nema strategiju za prihvat izbjeglica, jer je ne može imati mimo EU koja je nema.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić nije oduševljen mogućnosšću prihvata izbjeglica u napuštene pulske vojarne.

- Ljudski je pomoći, ali postojeći su objekti devastirani, što je dokaz da se država ne brine adekvatno o svojoj imovini, i ne zadovoljavaju uvjete za smještaj ljudi. Držimo da bi te besperspektivne objekte trebalo staviti u funkciju gospodarstva i razvoja - rekao je Miletić.

KOMENTAR:

 Nakon postavljanja "zida" na granici Madjarske sa Srbijom pretpostaviti je da ce izbjegli pokusati preko Hrvatske stici u bogate zemlje Europske unije. To konkretno znaci val ljudi koje treba u kratkom roku zbrinuti te im omoguciti (ako oni to zele) put ka zapadnoj Europi. Da bi izbjegli katastrofu koja se trenutno dogadja u Srbiji, Makedoniji i Njemackoj (Berlin) gdje ljudi spavaju na ulici i na zeljeznickim kolodvorima humano je otvoriti prazne vojarne u kojima ce ljudi biti za kratko vrijeme zbrinuti. 

Ne treba biti u strahu da ce izbjegli dugo vremena ostati u Hrvatskoj. Svima njima je cilj Njemacka, Engleska i mozda jos koja bogata europska zemlja. Da li ce Europska unija donijeti odluku o kvotama o raspodjeli izbjeglih u svim zemljama unije vidjeti ce se u narednim tjednima ili mjesecima. 

Ako Hrvatska bude morala trajno zbrinuti odredjeni broj izbjeglih u prvom redu je vazno da se osigura da djeca izbjeglih krenu odmah u skolu te da se izbjeglima do donosenja trajnog azila, ali i nakon njega omoguci neka vrsta posla, odnosno volonterskog rada. Izbjegli u Njemackoj imaju ukupna primanja u visini socijalnog minimuma (stan, hrana, te oko 150 eura dzeparca mjesecno po osobi). 

Medjutim u velikoj vecini ti izbjegli nisu ukljuceni u radni (volonterski) odnos vec bave "ubijanjem dosade", a ponekad i krivicnim djelima kradje i preprodaje droge. Po zakonu dok osoba ne dobije status "azilanta" ne smije imati redovni radni odnos. Medjutim te osobe se mogu ukljuciti volonterski u rad, te potpomoci socijalnu situaciju u zemlji u kojoj su zatrazile azil. Rijesenje o azili zna trajati 6 mjeseci, do godinu dana. 

U Baden-Württembergu 40% gradjana volontira, a vecina ima stalni radni odnos. Neshvatljivo je da se u volonterski rad ne ukljucuju i izbjegli. O toj temi treba u Hrvatskoj posebno voditi racuna da ne cinimo istu gresku sa izbjeglima kao u Njemackoj. Ugodan dan. 

www.drazenkatic.blogspot.de

inShare

UTJECAJ POLITIKE NA EKONOMIJU DRŽAVE I ŽIVOTNI STANDARD GRAĐANA

Politika u ime građana upravlja zemljom. U nekim zemljama kroz predsjednika u drugima kroz premijera, te državnu vladu. Sabor odnosno parlament donosi zakone koji bi trebali služiti za dobrobit svih građana.

Profesionalni političari su državni službenici na određeno vrijeme, financirani iz državnog proračuna koji imaju zadatak voditi i unapređivati državu.

Političari imaju važan zadatak, a to je između ostaloga voditi ekonomiju zemlje na način da osiguraju građanima dostojanstven i socijalno siguran život.

Međutim u zadnje dvije godine smo svjedoci da su mnoge vlade pale jednim dijelom i zbog loše ekonomske situacije u pojedinim zemljama.

Postavlja se osnovno pitanje: "Zašto politika ne može jednostavnim metodama upravljati i unapređivati ekonomiju zemlje?"

Na to pitanje ima više odgovora. Mnogi stručnjaci ekonomije smatraju da u slobodnom kapitalističkom tržištu politika ne treba previše ulaziti u ekonomiju jer se tržište samo regulira. Po mome mišljenju samoregulacija kapitalističkog tržišta je samo djelomično moguća. Politika mora regulirati određene ekonomske elemente. Vrlo je važno da politika regulira minimalne mjesečne plaće u pojedinim zanimanjima kako se radni odnos ne bi pretvorio u robovlasnički odnos, a kapitalist u robovlasnika.

Važno je također da politika regulira stopu rasta mirovina, kako one ne bi znatno zaostajale za stopom inflacije.

Druga stvar gdje politika mora intervenirati u ekonomiji je nesrazmjerno podizanje cijena energije i hrane.

Pogotovo u zemljama koje imaju državnog ponuđača energije država može regulirati cijene po zakonu neškodljivosti, odnosno ekonomske pravednosti!

U zemljama koje imaju više ponuđača energije država treba osigurati poštenu tržišnu utakmicu, boriti se protiv monopola, te spriječiti po svaku cijenu stvaranje kartela u ponudi energije.

Protiv nesrazmjernog podizanja cijene hrane država može reagirati puštajući povremeno u prodaju "državne rezerve hrane" po nižim tržišnim cijenama. Na taj način postići će se zdravija konkurencija na tržištu, te držati jednim dijelom inflacija pod kontrolom. Vrlo je važno da država nadgleda monopoliste u proizvodnji i prodaji hrane (voće, povrće, žitarice, meso), te pod svaku cijenu spriječi stvaranje kartela u prodaji prehrambenih proizvoda.

Najnoviji poznati primjer stvaranja i djelovanja kartela otkriven je ove godine u Njemačkoj. Devet njemačkih tvrtki prije 10 godina stvorilo je kartel na tržištu krumpira, te su godinama diktirali i dogovarali previsoke cijene. U tom periodu nezakonito su stekli oko 1 milijardu eura. Kartel je direktno oštetio potrošače ali i uzgajivače krumpira koju su godinama plaćali previsoke cijene krumpira za konzumiranje, kao i sjemenskog krumpira.

Njemačke novine Frankfurter Allgemeine 11.05.2013 navodi da su kartel stvorile devet tvrtki, a neke od njih su: Heilmann AG, tvrtka Deyerling, Böhmer GmbH & Co.KG, Wild GmbH i Agropa GmbH.

Tvrtke koje su stvorile kartel pokrivaju oko 80% njemačkih potreba krumpirom. Sumnja se da je kartel sa prodajnim lancima dogovarao i previsoke cijene luka.

Njemački "Bundeskartellamt" vodi istragu!

Zašto najčešće politika ne poduzima konkretne i potrebne zahvate u ekonomiji, nego sa strane promatra slijed događaja?

Ta to također postoji više razloga. Jedan od razloga koji sam davno uvidio je da u kapitalističkim zemljama političari sjede u nadzornim odborima tvrtki, banaka i koncerana. Političari su za taj posao solidno plaćeni.

Ako nešto radimo za novac kako možemo nadzirati onoga tko nas plaća?

Odgovor na to pitanje mi do danas nije potpuno jasan.

Postoji vjerovanje da su političari samo marionete velikih koncerana i banaka, te da oni zapravo i nisu u mogućnosti samostalno donositi odluke koje služe dobrobiti narodu, nego donose odluke koje služe dobrobiti istinskih gospodara. Ako je to slučaj dovodi se u pitanje vjerodostojnost politike i političkog djelovanja.

Drugi vrlo važan segment koji sam uočio je da su visoki političari većinom pravnici, ponekad liječnici, a rjeđe ekonomisti ili inženjeri. Pravnici i liječnici su specijalizirani za zakone i medicinu, te im ekonomsko gospodarenje nije struka. Naravno da političari imaju mnogobrojne savjetnike, pa tako i savjetnike za gospodarstvo. Međutim nije isto kada političar donosim važnu ekonomsku odluku stvorenu na stručnom savjetu ili donosim važnu ekonomsku odluku koja je proizvod njegovog osobnog znanja i stručnosti iz područja ekonomije.

Mislim da je jednim dijelom osobno zanimanje i radno iskustvo političara razlog za povremeno donošenje pogrešnih političkih odluka u gospodarenju državom.

"Statista" nam prikazuje zanimanja zastupnika u njemačkom Bundestagu od 2005 – 2009 godine (napisano je prvih 7 od ukupno 25 zanimanja njemačkih zastupnika).

1. Pravnici.....................................................................143 zastupnika
2. Učitelji u gimnaziji.....................................................34 zastupnika
3. Politolozi.....................................................................28 zastupnika
4. Ekonomisti..................................................................26 zastupnika
5. Inženjeri.......................................................................20 zastupnika
6. Administratori.............................................................19 zastupnika
7. Socijalni radnici i pedagozi.........................................15 zastupnika
8. .............
9. .............

Vidljivo je da čak i u Njemačkoj koja je industrijska velesila i zemlja socijalne sigurnosti pravnici nadmoćno stoje na prvom mjestu sa ukupno 143 zastupnika u Bundestagu. Ekonomisti i inženjeri zauzimaju 4. i 5. mjesto.

U ekonomski slabije razvijenim zemljama situacija je još drastičnija. Visoki političari pravne struke još su zastupljeniji u parlamentu i vladi tih zemalja.

U Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Hrvatskoj godinama se smjenjuju na vlasti sa svojim koalicijskim partnerima Demokršćani i Socijaldemokrati. U Njemačkoj takvo vođenje politike ima pozitivan učinak. Njemačka stoji na samoj špici zemalja jakog industrijskog i inovacijskog napretka. Također socijalna stabilnost zemlje je na visokom nivou.

S druge strane Republika Hrvatska je zemlja mlade europske demokracije i mlade kapitalističke ekonomije. Prošlo je tek nepunih 23 godine od ukidanja bivšeg socijalističkog samoupravljanja i bivše socijalističke privrede. Ekonomska situacija u Hrvatskoj danas nije sjajna. Međutim Republika Hrvatska kao nova članica Europske Unije ima sve preduvjete da pametnim vođenjem ekonomske politike zaustavi kotač krize i stagnacije, te ga pokrene u pozitivnom smjeru. Iskustva drugih zemalja članica, kao i financijska podrška Europske Unije, te marljivost hrvatskih građana trebale bi nam osigurati pozitivan ekonomski pomak.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

 

Prvo istospolno vjenčanje na Krku + KOMENTAR!

 Clanak je citiran iz portala "Jutarnji.hr", dana 22.08.2015

Na otoku Krku sklopljen je prvi istospolni brak. Marial Prota i Jacquelin Zuzzi vjenčale su se u masliniku ponad Punta. Svečanost organiziranu u ugostiteljskom objektu OPG-a Ulika obitelji Bonifačić nije pokvarila niti kiša koja se u jednom djelu svecanosti "uplela" u ceremoniju. – Netko se rodi kao dešnjak, netko kao ljevak, a netko kao gej, rekla je za Novi list po završetku jučerašnje ceremonije vidno uzbuđena i dirnuta 83-godišnja nona Antica iliti Anji, kako kaže da je svi u obitelji zovu. Njezina je unuka mladenka Marial. 

KOMENTAR:

Hrvati kao vecinski katolicki narod su u vrlo kratkom vremenu prihvatili "nove trendove", homoseksualnih i lezbijskih brakova, gender ideologije, potpunu ravnopravnost kako pravnu tako i politicku istospolnih brakova itd. Kada Hrvatska drzava dopusti istospolnim brakovima i usvajanje djece tada je ucinila sve sto se danas smatra "naprednim i modernim". Medjutim biblija nas poucava sasvim suprotnoj stvari. Bog je unistio gradove Sodomu i Gomoru u kojoj su se dogadjale danasnje "napredne i moderne" stvari. Postavlja se pitanje kako hrvatski narod koji podrzava u velikoj mjeri krscanstvo olako prelazi preko cinjenice, a cak je i djelomicno prihvaca cinjenice koje biblija zabranjuje. Ako na cijelu stvar gledamo nereligioznim ocima, nego zdravo razumski, da li bi mi uopce danas postojali da smo imali dva tate ili dvije mame? Ugodan vikend.

www.drazenkatic.blogspot.de

Kajin: Zašto migranti ne bježe u Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Emirate? + KOMENTAR

Citat je iz online portala "Dnevno.hr", dana 21.08.2015

Patrik Macek/PIXSELL

Autor: Hina/T. P. 

Govoreći o valu migranata s Bliskog i Srednjeg Istoka, ustvrdio je kako ima razumijevanja za tragične sudbine migranata te dodao kako isto tako ima razumijevanja za zabrinutost Makedonaca, Srba i Mađara.

Saborski zastupnik i predsjednik Istarskih demokrata Damir Kajin upitao je u petak na konferenciji za novinare: zašto migranti ne bježe prema najbogatijim zemljama svijeta – Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kuvajtu, Emiratima te dodao kako “ne bježe zato jer je Saudijska Arabija podigla 950 kilometara zida, a mi zbog zida prozivamo Mađare”.

Govoreći o valu migranata s Bliskog i Srednjeg Istoka, ustvrdio je kako ima razumijevanja za tragične sudbine migranata te dodao kako isto tako ima razumijevanja za zabrinutost Makedonaca, Srba i Mađara. “Zašto ne bježe prema najbogatijim zemljama svijeta Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kuvajtu, Emiratima”, upitao je dodavši kako “ne bježe zato jer je Saudijska Arabija podigla 950 kilometara zida, a mi zbog zida prozivamo Mađare”.

Napomenuo je i kako će do kraja godine 40 tisuća izbjeglica biti usmjereno prema Hrvatskoj, te dodao kako je Vlada za njih odredila pet prihvatnih centara u bivšim vojarnama u Karlovcu, Dugom selu, Varaždinu, dvorcu u Iloku i Puli. “Ja predlažem da se umjesto Pule prihvatni centar uredi na Brijunima jer je to idealno mjesto, a može i u Svetom Jurju (selu u vlasništvu Ivana Jakovčića) ili na 180 hektara zemljišta kojeg je nedavno Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo jednom visokopozicioniranom IDS-ovcu”, rekao je Kajin.

Podsjetivši na nedavno paljenje auta nissan almera, u vlasništvu supruga Tatjane Uvodić Iveša, glavne urednice regionalnog portala Ipressa, ocijenio je kako je riječ opasnoj poruci. “Da se to dogodilo bilo gdje izvan Istre, cijela bi zemlja skočila na noge. U Istri, koja na broj stanovnika ima najviše kriminala, to nije ni vijest. Gore je samo što lokalna vlast nije ni glasa pustila o toj poruci”, rekao je Kajin.

Ne zna je li to mafijaška poruka, ali pretpostavlja da je to zbog pisanja o bespravnoj gradnji, o čemu je, kako kaže, pisao Ipress pisao.

Prema Kajinovim riječima, po bespravnoj gradnji Istra nije daleko od Vira, jer ispod Kavrana, Peruški i Peroja, ima nekoliko tisuća bespravnih objekata. “Ono na čemu inzistiram jest da policija konačno odradi svoj posao i da nikoga ne tolerira”, naglasio je Kajin.

Nepoznati počinitelji ili počinitelj su auto supruga glavne urednice Ipressa zapalili u dvorištu obiteljske kuće u Premanturi 18. kolovoza. Policija je objavila da utvrđuje okolnosti paljenja te traga za počiniteljima koji su time izazvali opasnost za život i imovinu.

KOMENTAR:

Vrlo dobro postavljeno pitanje u naslovnici clanka. Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati su vrlo bogate arapske zemlje koje imaju odlican zivotnoi standard. Medjutim to su i zemlje koje zagovaraju islamsku buducnost, odnosno strog religiozni zivot po islamskim nacelima. Te zemlje takodjer u najmanju ruku financijski pomazu teroristicku vojsku ISILA. Nedavno su predstavnici ISILA najavili da ce unistiti Europu izbjeglicama koje ce u nju natjerati. Zapravo je to i prava istina. Islamizacija Europe i ostatka svijeta je prioritet ISILA te istovremeno zelja u naslovu navedenih 5 bogatih islamskih zemalja. Medju izbjeglima su vecinom muslimani, a vrlo mali broj je prognanih krscana sa Bliskog istoka. Svakom covjeku se treba u nevolji pomoci. Medjutim ta pomoc mora biti racionalna te ne ici na stetu onoga tko pomaze. Koliko ce izbjeglih u narednim godinama Europa primiti i kako ce ta Europa tada izgledati? Cinjenica je da se rat protiv ISILA nece okoncati do kraja ove godine. Cinjenica je i da se taj rat ne vodi jedino oruzjem vec slanjem i poticanjem stanovnistva Bliskog istoka na migraciju i naseljavanje Europe. Migracija koje je vrlo intenzivna iz Sjevernoafrickih zemalja, a takodjer i iz Indije i Pakistana samo pomaze jacanju tenzija koje su danas vezane za useljavanje u Europu.
Ugodan vikend.

www.drazenkatic.blogspot.de

RATOVI I EKONOMSKA POZADINA NJIHOVOG EGZISTIRANJA

Ratovi su stari koliko i čovječanstvo. Gotovo u svim svetim knjigama opisuje se ratovanje. U starom zavjetu Biblije veliki dio teksta posvećen je opisu ratova i osvajanja koje je vodio izraelski narod nakon izlaska iz Egipta, pa sve do dolaska u na područje Izraela. Hinduistička sveta knjiga "Bhagavad Gita“ ima pozadinu opisa bitke kod grada Kurukshetra u indijskoj saveznoj državi Haryana koja je trajala 18 dana.

U povijesti ljudske egzistencije mi smo imali par religioznih ratova i dva - tri rata zbog žena (najpoznatiji trojanski rat), a ostali ratovi bili su imperijalističkog karaktera, odnosno sadržavali čistu ekonomsku pozadinu.

Manje je poznato da su početkom drugog svjetskog rata nacistički režim u Njemačkoj financirale između ostalog i dvije banke iz Amerike. Naposljetku je Amerika objavila rat Njemačkoj.

Nakon drugog svjetskog rata dogodili su se mnogobrojni imperijalistički ratovi koji su imali pretežno ekonomsku pozadinu. Imperijalistička osvajanja su vodili tadašnji SSSR na čelu sa Staljinom u par europskih komunističkih zemalja, te Sjedinjene Američke Države u više zemalja na području Latinske Amerike i Azije.

Imperijalističkim ratovima osvajamo tuđi teritorij i uzimamo ono što nam prije rata nije pripadalo. Tu možemo navesti prirodne sirovine kao što su: nafta, plin, rude, nalazišta plemenitih metala i rezerve zlata, kulturne vrijednosti i skupocjene umjetnine, dijamanti itd. Stručnjaci ističu da će se ratovi u budućnosti voditi zbog pitke vode. Klimatske promjene koje uzrokuju porast razine mora i oceana, te neprestano širenje pustinja dovesti će u budućnosti do seoba naroda, a to bi moglo uzrokovati nove ratove zbog pomanjkanja životnog prostora.

Zadnji imperijalistički ratovi koje su izazvale tajne obavještajne službe, potpomognute plaćenom vojskom i protivnicima režima bili su sjevernoafrički ratovi. Domino efektom buknuli su građanski ratovi u Egiptu, Libiji, Tunisu, Jemenu, pa sve do još aktualnog rata u Siriji. Tim ratovima nazvanim Arapsko proljeće srušeni su tzv. "totalitarni režimi", te je uspostavljena "demokracija i poštivanje ljudskih prava". Sami možemo vidjeti kakvo je danas poslijeratno stanje u tim zemljama, posebno u Egiptu. Sličan scenarij prolaze Irak i Afganistan.

Scenarij izazivanja rata danas je vrlo perfidan. Na početku strane obavještajne službe pripreme kaos i nered u određenoj zemlji. Izazovu netrpeljivost naroda prema postojećem režimu, te zajedno sa domaćim proturežimskim snagama koje su u pravilu potpomognute plaćenim stranim postrojbama (plaćenicima) izvedu vojno svrgavanje postojećeg režima.

U toku svakog rata odvija se veliki biznis i trgovina. U jednoj zaraćenoj zemlji trguje se sa svim mogućim:

• Prodaje se oružje protuvladinim snagama, a nerijetko i samoj vladinoj vojsci i to istovremeno
• Trguje se humanitarnom pomoći, hranom, lijekovima, cigaretama i alkoholom

• Izvoze se rudna bogatstva i umjetnine iz zaraćene zemlje
• Banke daju "povoljne" kredite zaraćenim stranama
• Ranjeni vojnici liječnički se zbrinjavaju u drugim zemljama
• Liječnici i liječničko osoblje dobivaju preko noći dobro plaćen posao u zaraćenoj zemlji
• Novine, TV, radio i drugi mediji ratom dobivaju na tiraži i ostvaruju ekstra dobit
• Novinari (ratni izvjestitelji) dobivaju lukrativno plaćen posao
• Troše se zalihe zastarjelog oružja i ponekad se testira najnovije oružje
• Diplomacije trguju "izdavanjem azila"
  
  

Nakon završenog rata, te uvedene "demokracije i ljudskih prava" biznis se nastavlja dalje: obnova ratom razrušenih područja, obuka "nove" vojske i policije, izgradnja škola, bolničkih objekata i stambenih naselja, izgradnja cesta i bunara za pitku vodu, zapošljavanje inženjera i liječnika u poslijeratnim zemljama.

Snage NATO-a u pravilu ostaju određeno vrijeme u poslijeratnim zemljama sa ciljem očuvanja mira.

Svaki rat nosi sa sobom i financijske troškove.

"Statista" nam prikazuje troškove rata Sjedinjenih Američkih Država u Iraku i Afganistanu od 2003. do 2013. izraženim u milijardama američkih dolara:

2003 Irak 53.00 Afganistan 14.70

2004 Irak 75.90 Afganistan 14.50

2005 Irak 85.50 Afganistan 20.00

2006 Irak 101.60 Afganistan 19.00

2007 Irak 131.20 Afganistan 39.20

2008 Irak 142.10 Afganistan 43.50

2009 Irak 95.50 Afganistan 59.50

2010 Irak 65.10 Afganistan 106.60

2011 Irak 47.40 Afganistan 122.00

2012 Irak 10.10 Afganistan 111.10

2013 Irak 5.20 Afganistan 93.30 (za 2013. predviđeni troškovi)

Prikazani troškovi odnose se na vojne troškove i troškove obnove. U troškove nisu uračunate plaće vojnika ali su uračunati mjesečni dodaci na plaće za vojnike u tim dvjema zemljama.

Od 2000. do danas vodili su se mnogobrojni ratovi i oružani konflikti. Kronološki gledano dogodili su se slijedeći vojni sukobi, a neki od njih traju i do danas:

2001 - Afganistan (američka vojna intervencija protiv Talibana)

- Pakistan (oružani sukobi religioznih grupa)

2002 - Angola (sukob oslobodilačkog fronta za provinciju Cabindu i vladinih snaga)

2003 - Pakistan (u pakistanskoj provinciji Belutschistan oružani konflikt za autonomiju)

2004 - Tajland (oružani sukob između islamista i vladinih snaga u južnom Tajlandu)

- Pakistan (napad CIA-e na terorističke baze u Pakistanu)

- Kavkaz (sukob Georgije i Rusije)

2004 / 2005 - Nigerija (šerijatski konflikt između kršćana i muslimana u Nigeriji)

2006 - Meksiko (rat policije i kartela droge u Meksiku)

2008 - Kambodža / Tajland ( oružani konflikt zbog nejasne granice između dviju zemalja)

2011 - Egipat / Libija / Tunis / Jemen / Sirija (građanski ratovi i svrgavanje postojeće vlasti)

2012 - Mali ( građanski rat potpomognut francuskom vojnom intervencijom na sjeveru)

- Demokratska Republika Kongo (vojni sukob između revolucionarne vojske M23 i

regularne vojske Demokratske Republike Konga)

2013 - Malezija (konflikt između Malezije i Filipina oko malezijske pokrajine Lahad Datu)

U navedenim sukobima možemo lako uočiti da su se vodili većinom na području afričkog i azijskog kontinenta. Afrika je kontinent posebno bogat različitim resursima. Visoki političari afričkih zemalja žive u iznimnom blagostanju, dok je narod vrlo siromašan. Korupcija je pravilo,a ne iznimka u Africi.

Globalnu ekonomsku krizu dugoročno gledano nije moguće riješiti ratovima. Poticanje i insceniranje ratova u cilju ekonomske dobiti bila je česta pojava u našoj bližoj prošlosti. Na taj način smo uspijevali održati prilično visok životni standard u Europi i Americi.

U budućnosti je potrebno naći nove puteve kojima ćemo izgraditi stabilnu svjetsku ekonomiju, te osigurati pravo na život i mir, te pravo svih na korištenje resursa bez obzira na kome kontinentu živimo. 

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

Je li Hrvatska spremna: Što će biti kada Slavoniju preplave tisuće izbjeglica!? - KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Glas-slavonije.hr", dana 20.08.2015,

Žičana ograda koju Mađari grade na granici sa Srbijom

Foto: josip šeri

Ako ne prođu u Mađarsku prije podizanja ograde, migranti će prolaz tražiti preko Hrvatske

Osječka županija ima najgori prirodni prirast

Dok iz dana u dan raste četiri metra visoka žičana ograda koju Mađari grade duž 175 kilometara granice sa Srbijom, nešto južnije migracijska tragedija ili opasnost, ovisno kako tko na to gleda, buja iz dana u dan.
Naime, podignuto je prvih nekoliko stotina metara tog “zida”, koji bi, prema najavama, trebao biti gotov do kraja godine. U Srbiju, pak, ulazi sve više migranata, koji, nakon što im Mađari zatvore prolaz prema “sretnijoj budućnosti”, neće ni trenutka razmišljati, nego će krenuti prema sljedećem potencijalnom prolazu, koji vodi preko Hrvatske. Potresni prizori očajnog mnoštva koje se na željezničkoj postaji u južnoj Makedoniji protekloga tjedna bez uspjeha pokušavalo na sve načine ugurati u već krcati vlak koji vodi “dalje” u potrazi za novim životom, najava su sličnih prizora koje bismo uskoro mogli vidjeti puno bliže nama. Velika većina izbjeglica na grčko-makedonskoj granici stigla je iz Sirije, bježeći od tzv. Islamske države, nakon neizvjesnog putovanja u pretrpanim čamcima. U pravilu ih vrlo malo ondje ostane, nego putuju dalje, prema Mađarskoj.

Schengen

Kako Hrvatska nije u “Schengenu”, većina migranata ulaskom u nju ne bi ostvarila svoj pravi cilj - zapadnu Europu, no nema sumnje da će sa zatvaranjem prolaza prema Mađarskoj upravo u Hrvatskoj vidjeti priliku da drugim putem iziđe na schengenske granice, prema Sloveniji ili opet prema Mađarskoj, jer Mađarska prema Hrvatskoj nema ograda. Upravo to je pred kamerama jučer izjavila nekolicina onih koji su sada u Vojvodini i još nisu uspjeli “prekoračiti” “Schengen”. Ako ne prođu tamo prije podizanja “zida”, tvrde, okreću se i - pravac: Hrvatska.
Trenutno je, prema nekim procjenama, u Srbiji 90.000 migranata, s tim što svaki dan dođe i do 2000 novih. A Hrvatska sa Srbijom dijeli ne samo granicu na Dunavu nego i kopnenu granicu od nešto više od sto kilometara. Najugroženija će, prema mišljenju stručnjaka, biti područja oko Bajakova i Tovarnika, tj. područja oko trase glavnih prometnica, a, uza sve to, u Slavoniji (sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji) ima i 12 zapriječenih cesta i putova prema Srbiji, koji nisu službeni granični prijelazi, tako da na istoku postoji realna opasnost od ulaska velikog broja migranata, iako su zasad svi pogledi migranata upereni u Srbiju i Mađarsku.
O tome svjedoče i objavljene brojke na stranici Policijske uprave vukovarsko-srijemske o nezakonitim prelascima državne granice ili izbjegavanju granične kontrole na području te županije. Broj onih koji su u tome uhvaćeni od 1. siječnja do 17. kolovoza ove godine gotovo je četiri puta manji nego u istom razdoblju 2014. godine, kada ih je bilo 571. U 66 ovogodišnjih slučajeva, u kojima je sudjelovalo 147 (samo muških) osoba, najviše ih je zabilježeno na područjima Postaje granične policije Bajakovo (26) i Policijske postaje Tovarnik (21). Najbrojniji su Sirijci (55) i Afganistanci (29).

Porozna politika

- To je vjerojatno i preslik dijela onoga što se događa u Srbiji i Mađarskoj, gdje većina njih zbog “Schengena” pokušava prijeći na teritorij Mađarske. A ovdje ih čeka još jedna tvrda granica. Znači, to je latentan problem, ali ga mi trenutno nemamo i ne osjećamo - rekao nam je Domagoj Džigumović, glasnogovornik Policijske uprave Vukovarsko-srijemske županije, uputivši nas za detaljnije informacije na Upravu za granice.
Politolog Anđelko Milardović upozorava kako vladajući nemaju definiranu ni imigracijsku ni demografsku politiku, nego računaju na poroznu europsku imigracijsku politiku, a ona je, kaže, isto dezorijentirana.
- Tko će, kada dođu izbori, u programu imati imigrantsku i demografsku politiku? Pa neće nitko. A ako se na vrijeme ne reagira, stvari mogu izmaknuti kontroli. To je pitanje broj jedan u Europi. To što govorim nije zastrašivanje, nego realna mogućnost za koju mi nećemo biti pripremljeni. Što ako nam dvije ili pet tisuća ljudi dođe u Slavoniju, što ćemo onda? Jer kada jednom netko tu dođe, teško je reći kuda će, iako bi to u pravilu bio tranzit - zaključuje Milardović temu o kojoj treba ozbiljno razmišljati državna vlast, ali i županijska u potencijalno najugroženijim područjima. Iako se ona danas, kao i nekada rat, čini dalekom, unatoč tome što se događa u našem susjedstvu.
Srbijanski potpredsjednik Vlade Ivica Dačić rekao je kako Srbija neće poput Mađarske izgraditi zid s Makedonijom kako bi spriječila ulazak migranata. Dodao je kako će izbjeglice koji prolaze kroz Srbiju biti preusmjerene na Hrvatsku i Bugarsku.

Igor BOŠNJAK

KOMENTAR:

Njemacka ima prilican problem sa zbrinjavanjem izbjeglih. Jucerasnja emisija je prikazala velike probleme u Berlinu, gdje izbjegli spavaju na otvorenoj ulici i po parkovima jer nema dovoljno mjesta za njihovo zbrinjavanje. Neki od izbjeglih dobiju od prihvatnih centara "papir" sa kojim mogu traziti do 50€ prenociste u hotelu ili hostelu, medjutim malo tko ih zeli primiti. Veliki problem muce i tranzicijske zemlje Srbija i Makedonija. Zapravo veci je priliv izbjeglih nego sto postoje kapaciteti za njihovo zbrinjavanje. Postavljanjem ograde na drzavnoj granici izmedju Madjarske i Srbije val izbjeglih ce se vjerovatno preusmjeriti na Republiku Hrvatsku. Da li nasa zemlja ima dovoljno kapaciteta za prihvat izbjeglih. Ne smije se zanemariti da je jos uvijek ljeto i da se izbjegli mogu primiti i pod satore, medjutim nadolazeca zima ce cijelu situaciju dodatno iskomplicirati. Takodjer su sve ucestaliji sukobi izmedju samih izbjeglih unutar "kampova" posebice izmedju raznih etnickih i vjerskih skupina. Njemacka policija je jucer dozivjela i prve napade izbjeglih na specijalne postrojbe. Kuda sve to vodi? Da li smo se svi mi u Europskoj uniji preracnali te zbog sukrivice u izazivanju ratova duz Sjeverne Afrike i Bliskohg istoka ponudili pomoc izbjeglima kojoj zapravo nismo dorasli? Mnoga pitanja mozemo postaviti, medjutim tesko da cemo pronaci neki racionalan odgovor. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de