PATRIAM CROATIAN *********************************** Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.: Koliko dugo Hrvati uživaju mirovinu?

Citirani tekst preuzet je sa online portala "vecernji.hr", 26.02.2024

https://www.vecernji.hr/vijesti/evo-s-koliko-godina-hrvati-odlaze-u-mirovinu-ali-i-koliko-dugo-uzivaju-u-odmoru-nakon-radnog-vijeka-1749247?

"Vrlo je zanimljiv podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci." Kraj citata!

Statistika koju navodi gore citirani tekst Večernjeg lista kaže da najdužu mirovinu uživaju korisnici starosnih mirovina, koja u prosjeku iznosi 22 godine.

Nakon njih dolaze korisnici invalidskih mirovina koji ju u prosjeku koriste nešto duže od 20 godina.

Treći statistički podatak su korisnici obiteljskih mirovina koji ju u prosjeku koriste gotovo 19 godina.

Žive li umirovljenici u Hrvatskoj dovoljno dugo i kakva je kvaliteta života naše treće generacije?

Mirovine se temelje na međugeneracijskoj solidarnosti. Dok su ljudi radno aktivni, oni izgrađuju svojim radom društvo, porodicu i državu. Nakon radnog vijeka počinje treće doba u kome bi umirovljenici trebali uživati u plodovima svoga dugogodišnjeg rada.

Međutim najčešće nije tako. Mirovine su u prosjeku male, tako da je većina umirovljenika prisiljena "stezati remen" ili nastaviti i dalje sa aktivnim radom pored svoje mirovine.

Njemačka je doživjela fenomen "rezanja mirovina" u posljednjih 10 godina, tako da najveći broj umirovljenika danas odlazi u prosječnu mirovinu sa 600-800 eura za puni radni staž. Većina Njemačkih umirovljenika je prisiljena da već prvi dan svoje mirovine ponovo dođe na svoje staro radno mjesto i nastavi raditi 4 sata na dan za ca. 450 eura mjesečno koji su oslobođeni plaćanja poreza u Njemačkoj.

Prije moga povratka u Hrvatsku 2021. godine u Stuttgartu u kome sam živio, susreo sam mog profesora Njemačkog jezika gospodina Karla i upitao ga kako je?

Čovijek je tada imao 80 godina i odgovorio mi je da i dalje predaje Njemački jezik na Goethe institutu u Stuttgartu. Rekao sam mu: "Karl zašto ne uživate mirovinu, ne možete raditi do smrti!".

Moj bivši profesor mi je odgovorio da mu je mirovina premala i da jednostavno mora na posao.

Međutim nisu svi radnici profesori Njemačkog jezika kao gospodin Karl. Netko radi cijeli život na građevini, netko u poljoprivredi, netko je konobar, kuhar, a netko automehaničar.

Sva ta zanimanja nisu lagana i ne obavljaju se u toploj učionici. Mnogi ljudi koji rade teške poslove cijeli radni vijek, ako i dožive svoju mirovinu, zasigurno do svoje 75. ili 80. godine ne mogu dalje aktivno sudjelova u "radu".

Mirovina ne znači raditi do "zadnjeg dana". Ona znači i uživanje u životu u trećoj dobi. To podrazumjeva pohađanje raznih tečajeva za umirovljenike, bavljenje umjetnošću i raznim hobijima, sudjelovanje u radu raznih udruga, posjeta koncerata i kazališnih predstava te odlazak na godišnji odmor.

Sve to na papiru lijepo izgleda, ali da bi umirovljenici mogli uživati u gore nabrojenim stvarima, moraju imati dovoljno visoke mirovine, koje u prosjeku kako u Njemačkoj tako i u Hrvatskoj nisu zadovoljavajuće.

Treća generacia ima puno pravo uživati u plodovima svog dugogodišnjeg rada. Mirovinski fondovi trebaju služiti isplati zarađenih mirovina, a nikako da budu predmet fianncijskih špekulacija i rizičnih ulaganja kakva danas poznajemo.

Gospodarsko buđenje Hrvatske detaljno sam obradio u mome predizbornom programu za državne izbore 2024. pod slijedećim linkom. Pod tim linkom možete pogledati i moj životopis, kao kandidata za 7. Izbornu jedinicu:

https://drazenkatic.blogspot.com/2023/08/vas-zastupnik-za-7-izbornu-jedinicu.html

U moje 22 godine provedene u Stuttagrtu družio sam se sa inženejrima, profesorima iz područja tehnike i ekonomije, predstavnicima tvrtki. Na jednom seminaru 2007. godine zajedno sa dvoje poznanika Nijemaca utemeljio sam Organizaciju inženjera i znanstveniaka pod nazivom "UVNT GRUPPE". Organizacija je kao partner sudjelovala u značajnim istraživanjima, a također je surađivala sa gradom Stuttgartom i sa koncernom Daimler AG. U tome radu uvidio sam da su inovacije pokretač ekonomskog razvoja i da se inovacije trebaju finacijski podupirati.

2021. godine vratio sam se u Hrvatsku i uvidio temeljne razlike između snažne ekonomije njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske ekonomije koja se razvija!

Hrvatska treba inovacijama osvajati nova strana tržišta, a proces "uvoza inovacija" treba transformirati u proces "izvoza inovativnih proizvoda".

Hrvatska bi trebala koristiti financijski i ljudski potencijal Hrvatskog iseljeništva, ali na potpuno korektan način. Pokretanjem investicija ojačat ćemo gospodarstvo te ćemo se tako suprostaviti idućem velikom problemu koji nas tlači, a to je negativna demografska slika.

Jačanje Hrvatske ekonomije zasigurno svojim radom podupiru i umirovljenici koji u trećoj dobi aktivno sudjeluju na tržištu rada. Međutim mirovine moraju ispuniti svoj smisao i omogućiti umirovljenicima da solidno mogu živjeti od svojih mirovina.

Lijep pozdrav svima.