Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "slobodnadalmacija.hr", 28.08.2018
https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/563000/ministre-maricu-mijenjajte-poreznu-upravu-zbog-duga-od-tri-kune-splicanki-prijete-ovrhom
"Koliko poreznici cijene vrijeme i novac građana, a koliko sebe i porezni dug, lijepo pokazuje doživljaj Splićanke koja je u jednoj porezničkoj obavijesti dobila "čestitku" i prijetnju ovrhom.
Tako Porezna uprava u obavijesti dugačkoj tri rečenice u prvoj rečenici čitateljicu obavještava da je za prošlu godinu ostvarila povrat preplaćenog poreza na dohodak od 26,15 kuna i da su joj ga spustili na račun.
Sve lijepo i za pet, ali ne lezi vraže, ima i druga rečenica.
Tri rečenice
U njoj poreznici objašnjavaju da su, nakon što su vratili kune čitateljici, u svojem informacijskom sustavu utvrdili da ima porezni dug od tri kune i dvije lipe, pa je pozivaju da im se osobno javi u roku od osam dana radi podmirenja duga.
I u trećoj rečenici kratko i jasno stoji: ne dođe li osobno, poduzet će postupke prisilne naplate.
– Na stranu nakaradna činjenica da unatoč 21. stoljeću i općoj digitalizaciji nisu u stanju jednostavno prebiti ta dva dugovanja; nisu u stanju ni poslati mi uplatnicu ili broj računa na koji mogu uplatiti te 3,02 kune, nego me pozivaju da se javim osobno u nadležnu ispostavu u roku od osam dana ili će poduzeti mjere prisilne naplate – ogorčena je ova naša čitateljica.
Kaže da bi rado upitala Zdravka Marića, ministra financija, je li u redu da izlazi s posla i poslodavcu uzima dva radna sata zbog ovakvog duga. Dodaje da je njezin posao takav da ga ne smije samo tako napustiti i da mora angažirati nekog od kolega da je zamijeni dok je nema...
– Je li normalno da zbog duga od 3,02 kune moram sjesti u automobil, potrošiti gorivo i platiti parking u blizini Porezne uprave jer mi gospoda ne mogu jednostavno poslati IBAN na koji mogu izvršiti uplatu. Već sam godinama u sustavu e-Građani, ali ni to izgleda ne pomaže. Žalosno je sve skupa.
To je samo mala sličica koja ilustrira kako nam funkcionira cijela država – niže ova naša čitateljica pitanja sa samo jednim odgovorom. Mi bismo rekli da sve o čemu pita nije logično niti je normalno. Odnosno, nije logično iz pozicije građana.
Iz pozicije poreznika vjerojatno jest. U protivnom, ne bi ovako postupali.
Pitali smo Poreznu upravu zbog čega nisu prebili dug ove čitateljice s njezinim povratom ili poslali broj računa na koji može uplatiti dug, zbog čega šalju prijetnje prisilnom naplatom za 3,02 kune duga koji su mogli naplatiti s 26,15 kuna... Pitali smo ih, ali nam nisu odgovorili. Odnosno, jesu, uzvratili su nam ovom rečenicom:
"Poštovana, molimo Vas da nam pošaljete OIB obveznice kako bismo u sustavu provjerili informacije i odgovorili Vam na upit", zatražili su iz Porezne uprave.
Nismo im poslali OIB, nego informaciju o tome da je čitateljica željela ostati anonimna, ali nam je poslala porezničku obavijest. Od tada nam se poreznici nisu javili.
Prije desetak dana, kad smo ih pitali zbog čega ljudima koji imaju povrat manji od 15 kuna ne isplaćuju taj novac, objasnili su nam da ga isplaćuju ako ljudi to zatraže, a njima nije ekonomično slati rješenja o tom povratu. A bez rješenja nema povrata. Znači, ljudi bi nekim drugim metodama trebali doznati da imaju pravo na povrat manji od 15 kuna i onda osobno zatražiti izdavanje rješenja po kojem će dobiti povrat.
Iz Porezne uprave tada su nam rekli da ne šalju rješenja o povratu ili poreznom dugu manjem od 15 kuna jer je procijenjeno da bi troškovi izdavanja i dostave rješenja bili veći od iznosa za povrat ili uplatu poreza. Vidimo, nisu im skupe obavijesti o prisilnoj naplati duga od 3,02 kune, ali bi oni tu vjerojatno kazali da je obavijest našoj čitateljici poslana nakon što je isplaćen povrat od 26,15 kuna, koji premašuje 15 kuna.
Jedan porezni savjetnik kazao nam je da je odluka o neisplativosti izdavanja rješenja ispod 15 kuna povrata vjerojatno interne naravi, na temelju općenitih zakonskih odredbi, te da porezni obveznici nisu obaviješteni da imaju pravo na povrat bagatelne svote poreza i što im je činiti ako žele svoj novac.
Iščašena logika
Znači, ljude bi trebalo obavijestiti o njihovim pravima, a ne čekati da oni sami nešto zatraže, a načelo ekonomičnosti iz upravnog postupka i općeg poreznog zakona logično je samo ako je u korist poreznog obveznika.
Poreznici načelo ekonomičnosti ne bi smjeli primjenjivati na štetu poreznog obveznika, kazao nam je taj savjetnik. Bi li bilo logično da nekome tko im je dužan uz prijetnje prisilnom naplatom pošalju i broj računa na koji može uplatiti dug, pa bio on i 3,02 kune?
Bilo bi, ali čini se da se i logika odselila na neko drugo mjesto."