PISMO HAKOM-u (Izrabljivacki odnos tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima)

Postovani gospodine predsjednice vijeca HAKOM-a, postovani gospodine ravnatelju HAKOM-a,

Smatram da je poslovanje austrijskog telekomunikacijskog koncerna Telekom Austria Gropu preko kcerke tvrtke u Republici Hrvatskoj „VIPnet d.o.o.“ protivno zakonu i ustavu Republike Hrvatske, da se protivi Zakonu o zastiti potrosaca Republike Hrvatske te da je protivno interesima hrvatskog naroda kako u Domovini tako i u iseljenistvu.

Saljem Vam kompletnu pismenu korespodenciju sa tvtkom VIPnet d.o.o. te Vas molim da mi odgovorite na 7 postavljenih pitanja koja sam takodjer postavio VIP-u.

Ugodan dan i lijep pozdrav iz Stuttgarta

Drazen Katic

E-mail korespodencija sa VIPnet-om:

postovana gospodjo seset,

meni su brojevi kartice mobitela te kartice mobilnog interneta ugasene prosle godine. nakon sto mi je VIPnet d.o.o. ugasio moje brojeve ja sam bacio u smece pakovanja u kojima su vasi proizvodi prodani. shodno tome ne mogu proslijediti ono sto vi trazite.

birokratski proces koji od potrosaca trazi vasa tvrtka je takav da nitko to nece za par kuna slijediti. ja mogu prezivjeti to sto ste mi ugasili dvije kartice, sto ste prisvojili mojih 30 plus 160 kn. medjutim mogu li to hrvatski gradjani koji zive na minimalcu?

mogu li to hrvatski umirovljenici koji primaju minimalne mirovine a vi ih konstantno tjerate da kupuju novi bon za vasu telefonsku mrezu.

ja smatram da austrijska tvrtka VIPnet koja posluje u republici hrvatskoj preko kcerke tvrtke VIPnet d.o.o. posluje protivno zakonu i ustavu republike hrvatske, protiv zakona o zastiti potrosaca i protivno interesima hrvatskog naroda a jedino u interesu telekomunikacijskog austrijskog koncerna.

ja vam poklanjam mojih 30 plus 160 kn.

na pravno postupanje tvrtke VIPnet d.o.o. zaliti cu se instanci koju su mi preporucili savez udruga za zastitu potrosaca hrvatske, a koja se naziva HAKOM.

drazen katic

Gesendet: Dienstag, 14. April 2015 um 10:11 Uhr
Von: sluzba.za.korisnike@vipnet.hr
An: Drazen.Katic@web.de
Betreff: RE: Aw: MOLIM DA MI ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. - "Izrabljivački odnos tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima"! [T20150413YA9T]

Poštovani gospodine Katiću,

ukoliko želite Vaš e-mail poslati u formi pisanog prigovora, potrebno je poslati zahtjev na kojem ćete navesti Vaše osobne podatke (ime i prezime, adresa, OIB), broj mobitela (odnosno brojeve više linija) na koji se odnosi prigovor, te je takav zahtjev potrebno vlastoručno potpisati i poslati:

- poštom - na adresu Vipnet d.o.o., Vrtni put 1, 10000 Zagreb (obavezan vlastoručni potpis)

- faksom - na broj 091/7709 (obavezan vlastoručni potpis)

- e-mailom – skeniran u privitku e-maila (obavezan vlastoručni potpis)

- e-mailom - ukoliko imate registriranu e-mail adresu

*e-mail adresu možete registrirati ulogiravanjem u Moj Vip – Moj Vip sandučić – Trebate pomoć, uz navođenje e-mail adrese i zahtjeva za registraciju.

Prigovor može uložiti samo platežno odgovorna osoba. U prigovoru je potrebno navesti broj telefona za koji imate prigovor i što jasnije obrazložiti na što se prigovor odnosi.

S poštovanjem

Ana Šešet

VIPnet d.o.o.
Služba za korisnike
E: sluzba.za.korisnike@vipnet.hr
W: http://www.vipnet.hr

NAPOMENA

Ova elektronička poruka i njeni prilozi mogu sadržavati povlaštene i/ili povjerljive informacije. Molimo Vas da poruku ne čitate ako niste njen naznačeni primatelj. Nije dozvoljena neovlaštena upotreba, distribucija, reprodukcija ili priopćavanje ove poruke. VIPnet d.o.o ne preuzima odgovornost za sadržaj ove poruke, odnosno za posljedice koje bi proizašle iz proslijeđenih informacija, a ni stajališta izražena u ovoj poruci ne odražavaju nužno službena stajališta VIPneta d.o.o. Zbog nepostojanja potpune sigurnosti e-mail komunikacije, VIPnet d.o.o ne preuzima odgovornost za eventualnu štetu nastalu zbog zaraženosti e-mail poruke virusom ili drugim štetnim programom, neovlaštene interferencije, pogrešne ili zakašnjele dostave poruke zbog tehničkih problema. VIPnet d.o.o. zadržava pravo nadziranja i arhiviranja e-mail poruka koje se šalju iz ili pristižu u VIPnet d.o.o.

 

---

From: "Drazen Katic" <Drazen.Katic@web.de>
Sent: 13.04.2015 19:36
To: "Sluzba za korisnike" <customer.service@vipnet.hr>
Subject: Aw: MOLIM DA MI ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. - "Izrabljivački odnos tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima"!

postovana gospodjo bucar hvala vam na brzom odgovoru!

moj broj mobitela je izbrisan za otprilike 90 dana. domovinu posjecujem svaka 2-3 mjeseca tako ta time nisam prekoracio prag od navedenih 270 dana.

isto se dogodilo i sa mojom karticom za mobilno koristenje interneta.

mislim da takva pravila ne postoje u "opcim uvjetima poslovanja" niti jedne telekomunikacijske tvrtke jer zanonodavac to ne bi dozvolio.

ja nisam zadovoljan odgovorom koji ste mi proslijedili. molim vas da mi navedete iducu instancu kojoj se mogu dalje obratiti.

ugodno vecer i lijep pozdrav iz stuttgarta

drazen katic

 

Gesendet: Montag, 13. April 2015 um 14:55 Uhr
Von: sluzba.za.korisnike@vipnet.hr
An: Drazen.Katic@web.de
Betreff: MOLIM DA MI ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. - "Izrabljivački odnos tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima"! [T20150413YA9TZ3914219]

Poštovani gospodine Katiću,

zahvaljujemo na Vašem e-mailu.

Kako biste ubuduće dobili brži odgovor molimo Vas da nam svoje upite e-mailom šaljete na e-mail adresu sluzba.za.korisnike@vipnet.hr.

Svaki bon ima svoju vremensko ograničenje u kojem se mogu koristiti odlazni pozivi, poruke, spajanje na internet. Istekom tog aktivnog perioda, broj se može obnoviti u narednih 270 dana. Ukoliko se ne obnovi u tom periodu, broj se briše iz sustava.

Kako bi se izbjeglo brisanje brojeva iz sustava, korisnicima šaljemo sms poruke u kojima ih obaviještavamo u kojem periodu se treba obnoviti račun.

Na slijedećem linku http://bit.ly/13PZ1bG se nalaze Opći uvjeti poslovanja. Opći uvjeti poslovanja su isti za sve Vipnet korisnike.

Obzirom na Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (temeljem članka 12. stavka 1., članka 34. i članka 49. stavka 11. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« br. 73/2008.)) i Čl.29. - Unaprijed plaćene usluge - računi korisnika - povrat neiskorištenog iznosa prepaid korisnicima, a naša obveza povrata novaca stupa na snagu od dana stupanja na snagu Pravilnika, stoga obvezni smo vršiti povrat za sve one koji predoče račun za bon sa datumom od 06.01.2009. nadalje.

Možete dobiti povrat iznosa od uplaćenog prepaid bona i trebate imati:

- iskorišten prepaid bon(ove) za koje na računu postoji preostali iznos
- račun za kupljeni bon(ove)
- presliku SIM kartice
- preslika PIN/PUK kartice ili znati PUK broj
- presliku osobne iskaznice/putovnice

Ukoliko imate potrebno možete:

doći na Vip prodajno mjesto (Vip centri ili Vip partner) i ispuniti zahtjev za povratom uz priloženu dokumentaciju (za Vipme, tomato ne)
ili
faksirati na broj 0917709 zahtjev za povratom uz priloženu dokumentaciju i podatke za kontakt (adresa, broj faxa, broj telefona)
ili
poslati poštom na adresu VIPnet d.o.o., Služba za korisnike, PP 470, 10002 Zagreb zahtjev za povratom uz priloženu dokumentaciju i kontakt broj telefona
ili
poslati e-mailom zahtjev za povrat, kontakt broj telefona te skeniranu dokumentaciju na sluzba.za.korisnike@vipnet.hr

Na zahtjevu je također potrebno navesti na koji način želite ostvariti povrat iznosa. Ukoliko želite da se iznos uplati na neki prepaid broj treba navesti taj broj, a ukoliko želite da iznos bude uplaćen na Vaš tekući/žiro račun trebate priložiti presliku kartice tekućeg/žiro računa.

Za dodante upite slobodno nas kontaktirajte.

S poštovanjem

Tamara Tukša Bučar

VIPnet d.o.o.
Služba za korisnike
E: sluzba.za.korisnike@vipnet.hr
W: http://www.vipnet.hr

Svi su gore! Na Vip forumu provjerite sve što vas zanima u vezi tehnologije, mobitela, gadgeta, Vip proizvoda i usluga.

NAPOMENA

Ova elektronička poruka i njeni prilozi mogu sadržavati povlaštene i/ili povjerljive informacije. Molimo Vas da poruku ne čitate ako niste njen naznačeni primatelj. Nije dozvoljena neovlaštena upotreba, distribucija, reprodukcija ili priopćavanje ove poruke. VIPnet d.o.o ne preuzima odgovornost za sadržaj ove poruke, odnosno za posljedice koje bi proizašle iz proslijeđenih informacija, a ni stajališta izražena u ovoj poruci ne odražavaju nužno službena stajališta VIPneta d.o.o. Zbog nepostojanja potpune sigurnosti e-mail komunikacije, VIPnet d.o.o ne preuzima odgovornost za eventualnu štetu nastalu zbog zaraženosti e-mail poruke virusom ili drugim štetnim programom, neovlaštene interferencije, pogrešne ili zakašnjele dostave poruke zbog tehničkih problema. VIPnet d.o.o. zadržava pravo nadziranja i arhiviranja e-mail poruka koje se šalju iz ili pristižu u VIPnet d.o.o.

From: Drazen Katic [mailto:Drazen.Katic@web.de]Sent: Friday, April 10, 2015 4:03 PMSubject: MOLIM DA MI ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. - "Izrabljivački odnos tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima"!

Poštovana/i

Zovem se Dražen Katić. Rođen sam 25.06.1969 u Republici Hrvatskoj. Od 1999. godine živim u njemačkom gradu Stuttgartu te redovito posjećujem Domovinu.

Kao i većina hrvatskih iseljenika prilikom posjete Domovini koristim telefonske usluge kao i usluge interneta. Prije više godina odlučio sam kupiti karticu za mobilni telefon na punjenje bonovima kod tvrtke VIPnet d.o.o.

Kratko nakon toga kupio sam i internetski stik na punjenje bonovima kod VIPnet d.o.o.

Razlog izbora navedene tvrtke je bio taj što su također moja sestra i šogor imali mobilne telefone i internet (na ugovor) te moja mama mobilni telefon na punjenje karticama kod VIPnet d.o.o.

Znači da je cijela moja familija koristila usluge VIPnet d.o.o. za koje je mjesečno izdvajala "ne malu" količinu novca.

Usluge smo svi zajedno koristili nekoliko godina. Prije određenog vremena su se pojavili prvi problemi. Svaki puta kada dođem u Domovinu kupim si bon za punjenje katice mobilnih uređaja.

Zadnji puta kada sam kupio bon te pokušao napuniti moju mobilnu karticu nisam u tome uspio. Nazvao sam hot-line VIPnet d.o.o. te zamolio da mi oni napune mobilnu karticu preko "koda" kupljenog bona. Zaposleni mi je na hot-line odgovorio da mobilnu karticu ne mogu više napuniti pošto mi je isključen broj. To me je zaista začudilo pošto sam na mojoj mobilnoj kartici imao još 30 kn od prošle posjete Domovini od koje je prošlo ne više od tri mjeseca.

Nakon isključenja telefonskog broja nisam više mogao koristiti moju mobilnu karticu pa sam kupljenim bonom napunio svoju drugu karticu VIP-a koju sam koristio za Internet. Prilikom kupovine Vip-ovog internet stika/kartice dobio sam i "200 kn gratis" od kojih mi se pripisivalo (po 20 kn) nakon svakog punjenja kartice bonom o 100 kn. Drugim riječima kupim bon od 100 kn, a VIP mi narednih 10 punjenja pripiše još 20 kn.

Ovaj puta sam za tih 120 kn surfao internetom, a telefonirao maminim mobilnim uređajem. Kada sam slijedeći puta došao u Domovinu ponovo sam kupio VIP-ov bon od 100 kn za surfanje internetom. Pokušao sam napuniti Internet karticu, međutim nisam uspio. Nazvao sam hot-line Vipnet-a i saopćio da imam problema sa punjenjem kartice interneta. Djelatnik hot-line mi je odgovorio da mi je isključena kartica za surfanjem internetom pošto nisam redovito obnavljao (punio) karticu. Pošto sam karticu napunio samo dva puta upitao sam što je sa mojim bonusom od preostalih 160 kn (200 kn – 2x20kn....). Djelatnik mi je odgovorio da je isključenjem moje internet kartice otpao preostali bonus.

Kupljeni bon od 100 kn nisam želio vraćati u prodavaonu (a vjerovatno to nebi ni mogao) već sam napunio maminu karticu VIP-ovog mobitela.

Kao dugogodišnji korisnik mobilne VIPnet usluge te usluge VIPnet interneta isključene su mi obadvije kartice uz objašnjenje da sam neredovito punio kartice. Prilikom isključenja mobilne kartice ostao sam bez 30 kn mog vlastitog nepotrošenog novca. Prilikom isključenja internet kartice ostao sam bez 160 kn bonusa.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Zašto su meni kao hrvatskom iseljeniku isključene obadvije Vip-ove kartice iako sam prilikom kupnje i registracije kartica ostavio osobne podatke u kojima je stajalo da živim u Stuttgartu?

2. Zašto se od hrvatskih iseljenika očekuje da redovito (gotovo mjesečno) kupuju bonove za svoje mobilne kartice i internet iako iseljenici nisu u mogućnosti svaki mjesec posjećivati Domovinu?

3. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) je meni tvrtka VIPnet d.o.o. isključila kartica za mobilno telefoniranje iako je na njoj još bilo 30 kn mog nepotrošenog novca?

4. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) tvrtka VIPnet d.o.o. ima pravo otuđiti i zadržati privatnu imovinu (uplaćena, a ne potrošena financijska sredstva) svojih korisnika?

5. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) je meni tvrtka VIPnet d.o.o. isključila moju internetsku karticu iako sam na njoj još imao bonus od 160 kn?

Usprkos negativnoj situaciji u kojoj sam se našao, moja familija je i dalje ostala vjerna tvrtci VIPnet. Moja mama ima i dalje Vip-ov mobilni telefon na punjenje, a moja sestra i šogor mobilne telefone na ugovor kod tvrtke VIPnet.

Krajem prošlog mjeseca ove godine bio sam u redovnoj posjeti Domovini te obišao rodbinu. Prilikom boravka kod mame ona mi je izjavila da joj uskoro ističe mobilna kartica te da mora kupiti novi bon. Pogledao sam na mobitel te našao poruku Vip-a u kojoj je stajalo da korištenje usluge telefoniranja ističe 02.04.2015 te da na vrijeme obnovi mobilnu karticu.

Pogledao sam koliko još novca moja mama ima na mobilnoj kartici te začuđujuće ustanovio da još posjeduje 131,97 kn. Mama mi je izjavila da ona često ne telefonira te da iako ima dovoljno novca na kartici mora uvijek ponovo kupovati novi bon.

To je bila kap koja je prelila čašu moje tolerancije prema tvrtci. Odlučio sam poduzeti određene mjere kojima bi se stalo na kraj izrabljivačkom postupanju tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) tvrtka VIPnet d.o.o. "tjera" korisnike svojih usluga "na uvijek ponovnu" kupovinu bona iako korisnici imaju dovoljnu količinu novca na svojim karticama?

2. Tko nadzire poslovanje tvrtke VIPnet d.o.o. te dopušta izrabljivački odnos tvrtke prema hrvatskim umirovljenicima? (Moja mama dobiva hrvatsku mirovinu u iznosu od ca. 1600 kn)

U Saveznoj Republici Njemačkoj korisnici koji koriste usluge mobilnog telefoniranja i mobilnog interneta na punjenje bonovima nakon "u potpunosti ispražnjene kartice" zadržavaju pravo na svoj broj godinu dana nakon tog datuma. Republika Hrvatska je članica Europske unije i teško mi je i zamisliti da telekomunikacijske tvrtke u Domovini imaju zakonsko ovlaštenej činiti to što čine.

Molim Vas da mi u roku od 30 dana (do 10. 05. 2015) pismenim putem tj. e-mailom odgovorite na mojih gore 7 postavljenih pitanja.

U protivnom ću biti prisiljen da o napisanoj žalbi izvjestim institucije Europske unije koje su zadužene za zaštitu potrošača zemalja članica Unije!

S dužnim štovanjem!

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

U Stuttgartu, 10.04.2015

VERTIKALNA POLJOPRIVREDA I KONTEJNERSKI UZGOJ HRANE

Smatra se da će 2050. na zemlji živjeti oko 9 milijardi ljudi, a od toga čak 80% u velikim gradovima "megacities" koji će imati preko 50 milijuna stanovnika. Da je to moguće pokazuje činjenica da Tokio sa svojim satelitskim predgrađima ima već danas oko 40 milijuna stanovnika.

Postavlja se pitanje kako će se prehraniti stanovništvo tih ogromnih gradova? Te gradove neće biti moguće snabdjeti dovoljnom količinom hrane iz uvoza, tako da će dio hrane morati i sami proizvoditi.

Jedan od modela proizvodnje hrane koji se može primijeniti u velikim gradovima je "Vertikalna poljoprivreda", engleski nazvano "vertical farming"!
Radi se o tome da bi neboderi budućnosti nudili na pojedinim katovima zelene površine za uzgoj povrća i salate. Drugi model je spiralni model po kome se zelena površina nebodera spiralno proteže od dna do vrha nebodera.
Na taj način je moguće osigurati jedan dio vlastite poljoprivredne proizvodnje.

U većim gradovima u Republici Hrvatskoj postoje projekti koji su zbog nedostatka financija nedovršeni. Radi se o različitim nedovršenim zgradama. Koliko će  godina te zgrade stajati još nedovršene otvoreno je pitanje. Najbolji primjer je nedovršena zgrada Sveučilišne bolnice u Zagrebu koja se nalazi preko puta Arene. Od početka gradnje prošlo je 20 godina. Ona je odličan primjer za moguće pokretanje projekta "vetikalne poljoprivrede". Na katovima te nedovršene bolnice bi se mogla uzgojiti znatna količina povrća i salate. Grad Zagreb kao tržište je dovoljno velik da bi proizvode mogao otkupiti. Zarađenim novcem od "vertikalne poljoprivrede" moglo bi se postupno financirati dovršenje te bolnice. Inače će nedovršena bolnica toliko oronuti da neće biti više funkcionalne za dovršenje.

Drugi model proizvodnje hrane koji se danas istražuje je "proizvodnja u kontejnerima". U donjem dijelu kontejnera se nalaze bazeni za uzgoj ribe, a u gornjem dijelu kontejnera (na katu) se nalazi prostor za uzgoj povrća.
To je jedan zatvoreni krug proizvodnje u kome ne postoji otpad. Izmet koji proizvedu ribe se koristi za gnojenje povrća. Ostaci bilja se koriste za kompost. Kontejneri se mogu osvijetliti i grijati solarnom energijom.

Velika prednost vertikalne poljoprivrede i uzgoja u kontejnerima je da hranu proizvodimo ne samo sezonski nego tokom cijele godine.
Za sada se pokazalo da je u velikim gradovima moguće pčelarstvo. Uzgoj hrane je idući korak.

Jedne godine sam  posadio u kante na balkonu rajčicu. Izrasle su vrlo velike stabljike. Plod je bio nešto sitniji ali izvanrednog ukusa. Pošto se balkon nalazio na južnoj strani sa velikim brojem sunčanih sati bilo je potrebno svakodnevno zalijevanje rajčice. Uzgoj je bio bez korištenja ikakvih sredstava dohrane. To je bio mali pokus koji je donio par kila proizvoda izuzetne kvalitete.

Ono što bi se iz navedenog koncepta moglo već sad primijeniti je "kontejnerski uzgoj ribe i povrća"  u Dalmaciji. Na taj način bi se tijekom cijele godine osigurala određena količina svježe ribe i povrća, ne bi toliko ovisili o uvozu i nudili bi ekološki domaći proizvod. Investicija u kontejnere nije pretjerano visoka, sunca ima dovoljno za solarno snabdijevanje toplinom i strujom, a otvorio bi se i jedan dio novih radnih mjesta.
Na taj način bili među prvima u svijetu koji su primijenili kontejnerski uzgoj hrane u komercijalne, a ne samo u istraživačke svrhe.

Naravno da kontejnerski uzgoj hrane možemo primijeniti gdje god želimo i ne samo u Dalmaciji.
Kod manjeg broja sunčanih sati u zimskim mjesecima bi kontejner morali dodatno snabdjeti sa grijanjem i strujom.

Također za potrebe "zdravstvenog turizma" kontejnerski uzgoj je vrlo zanimljiv. U neposrednoj blizini centara za  medicinsko sportsku rehabilitaciju i wellness mogu se postaviti kontejneri za uzgoj. Na taj način bi iz vlastite proizvodnje navedeni centri imali preko cijele godine opskrbu svježim ekološkim povrćem, salatom i ribom.
Kontejnerski uzgoj bi se mogao kao dio dodatnog edukacijskog programa ponuditi osnovnim školama. U osnovnoj školi se stiče baza za cijeli život. Također djeca u toj dobi svjesno prihvaćaju spoznaje o ekologiji i održivom razvoju. Svaka osnovna škola koja ima prostor mogla bi  imati jedan ili više kontejnera za uzgoj. Učenici bi uzgojeno povrće i ribu mogli koristiti za prehranu u školi, ako škole imaju vlastitu kuhinju. Ako to nije slučaj tada bi škola mogla proizvode otkupljivati obližnjem restoranu, ribarnici ili trgovini zdravom hranom. Na taj način bi čenici pored znanja o ekološkom i održivom razvoju stjecala praktična iskustva iz trgovine.
Zarađeni novac škola bi moglainvestirati u neki drugi školski projekt, kao pomoć siromašnim učenicima, za proslavu dana škole, financiranje izleta i sl.

Kontejneri za uzgoj ribe i povrća mogli bi se i komercijalno prodavati pošto se lako mogu postaviti u svaki vrt.

Kao negativan primjer uzgoja ribe u Republici Hrvatskoj  naveo bi komercijalni uzgoj tuna u kavezima u Jadranskom moru. Taj način uzgoja nije ekološki niti održiv. Riba se uzgaja za strana tržišta, najčešće Japan, a nama se u Hrvatskoj prodaje konzervirana tuna iz uvoza. Negativi aspekt uzgoja tune u kavezima je i zagađenje mora. Pored ostatka hrana postoji i biološki otpad kojeg stvaraju tune, te masne mrlje u moru.

Alternativi tom negativnom načinu uzgoja ribe koja kao "sushi" završi u japanskim restoranima je kontejnerski uzgoj.

Kontejnerski uzgoj možemo opisati u tri riječi: on je ekonomski, ekološki i socijalan.  To znači da obuhvaća sve tri komponente održivog razvoja.

Najveća dva grada u Republici Hrvatskoj su Zagreb i Split.
Ti gradovi nemaju vlastitu proizvodnju hrane, te ovise o opskrbi prehrambenim proizvodima.
Gledano jedan korak dalje u tim gradovima postoji kako mogućnost tako i kapacitet za vertikalnu poljoprivredu i kontejnerski uzgoj hrane.
Investicije u tom pogledu nisu visoke, a zaposlili bi se i mladi ljudi.
Projekt kontejnerskog uzgoja mogao bi se integrirati u Program zapošljavanja Europske Unije za  mlađe od 25 godina, koji nosi naziv "Garancija za mlade".
Tim projektom osigurale bi se volonterske plaće za mlade zaposlenike iz EU fonda, a uzgojeni proizvodi bi bili čista dobit.

Postoji poslovica "Svaka kriza nosi sa sobom i šansu"!
Da li ćemo mi tu šansu prepoznati i iskoristiti mogućnosti koje su nam ponuđene ovisi jedino o nama.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.epubli.de/shop/buch/Modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost-Drazen-Katic/29342

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28. TOČAKA MOG PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Parlamentarnim zastupnicima Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu!

MOLIM DA MI ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. - "Izrabljivački odnos austrijske tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima"!

Poštovane dame i gospodo zastupnici u Europskom parlamentu,

Zovem se Dražen Katić. Rođen sam 25.06.1969 u Republici Hrvatskoj. Od 1999. godine živim u njemačkom gradu Stuttgartu te redovito posjećujem Domovinu.

Kao i većina hrvatskih iseljenika prilikom posjete Domovini koristim telefonske usluge kao i usluge interneta. Prije više godina odlučio sam kupiti karticu za mobilni telefon na punjenje bonovima kod tvrtke VIPnet d.o.o.

Kratko nakon toga kupio sam i internetski stik na punjenje bonovima kod VIPnet d.o.o.

Razlog izbora navedene tvrtke je bio taj što su također moja sestra i šogor imali mobilne telefone i internet (na ugovor) te moja mama mobilni telefon na punjenje karticama kod VIPnet d.o.o.

Znači da je cijela moja familija koristila usluge VIPnet d.o.o. za koje je mjesečno izdvajala "ne malu" količinu novca.

Usluge smo svi zajedno koristili nekoliko godina. Prije određenog vremena su se pojavili prvi problemi. Svaki puta kada dođem u Domovinu kupim si bon za punjenje katice mobilnih uređaja.

Zadnji puta kada sam kupio bon te pokušao napuniti moju mobilnu karticu nisam u tome uspio. Nazvao sam hot-line VIPnet d.o.o. te zamolio da mi oni napune mobilnu karticu preko "koda" kupljenog bona. Zaposleni mi je na hot-line odgovorio da mobilnu karticu ne mogu više napuniti pošto mi je isključen broj. To me je zaista začudilo pošto sam na mojoj mobilnoj kartici imao još 30 kn od prošle posjete Domovini od koje je prošlo ne više od tri mjeseca.

Nakon isključenja telefonskog broja nisam više mogao koristiti moju mobilnu karticu pa sam kupljenim bonom napunio svoju drugu karticu VIP-a koju sam koristio za Internet. Prilikom kupovine Vip-ovog internet stika/kartice dobio sam i "200 kn gratis" od kojih mi se pripisivalo (po 20 kn) nakon svakog punjenja kartice bonom o 100 kn. Drugim riječima kupim bon od 100 kn, a VIP mi narednih 10 punjenja pripiše još 20 kn.

Ovaj puta sam za tih 120 kn surfao internetom, a telefonirao maminim mobilnim uređajem. Kada sam slijedeći puta došao u Domovinu ponovo sam kupio VIP-ov bon od 100 kn za surfanje internetom. Pokušao sam napuniti Internet karticu, međutim nisam uspio. Nazvao sam hot-line Vipnet-a i saopćio da imam problema sa punjenjem kartice interneta. Djelatnik hot-line mi je odgovorio da mi je isključena kartica za surfanjem internetom pošto nisam redovito obnavljao (punio) karticu. Pošto sam karticu napunio samo dva puta upitao sam što je sa mojim bonusom od preostalih 160 kn (200 kn – 2x20kn....). Djelatnik mi je odgovorio da je isključenjem moje internet kartice otpao preostali bonus.

Kupljeni bon od 100 kn nisam želio vraćati u prodavaonu (a vjerovatno to nebi ni mogao) već sam napunio maminu karticu VIP-ovog mobitela.

Kao dugogodišnji korisnik mobilne VIPnet usluge te usluge VIPnet interneta isključene su mi obadvije kartice uz objašnjenje da sam neredovito punio kartice. Prilikom isključenja mobilne kartice ostao sam bez 30 kn mog vlastitog nepotrošenog novca. Prilikom isključenja internet kartice ostao sam bez 160 kn bonusa.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Zašto su meni kao hrvatskom iseljeniku isključene obadvije Vip-ove kartice iako sam prilikom kupnje i registracije kartica ostavio osobne podatke u kojima je stajalo da živim u Stuttgartu?

2. Zašto se od hrvatskih iseljenika očekuje da redovito (gotovo mjesečno) kupuju bonove za svoje mobilne kartice i internet iako iseljenici nisu u mogućnosti svaki mjesec posjećivati Domovinu?

3. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) je meni tvrtka VIPnet d.o.o. isključila kartica za mobilno telefoniranje iako je na njoj još bilo 30 kn mog nepotrošenog novca?

4. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) tvrtka VIPnet d.o.o. ima pravo otuđiti i zadržati privatnu imovinu (uplaćena, a ne potrošena financijska sredstva) svojih korisnika?

5. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) je meni tvrtka VIPnet d.o.o. isključila moju internetsku karticu iako sam na njoj još imao bonus od 160 kn?

Usprkos negativnoj situaciji u kojoj sam se našao, moja familija je i dalje ostala vjerna tvrtci VIPnet. Moja mama ima i dalje Vip-ov mobilni telefon na punjenje, a moja sestra i šogor mobilne telefone na ugovor kod tvrtke VIPnet.

Krajem prošlog mjeseca ove godine bio sam u redovnoj posjeti Domovini te obišao rodbinu. Prilikom boravka kod mame ona mi je izjavila da joj uskoro ističe mobilna kartica te da mora kupiti novi bon. Pogledao sam na mobitel te našao poruku Vip-a u kojoj je stajalo da korištenje usluge telefoniranja ističe 02.04.2015 te da na vrijeme obnovi mobilnu karticu.

Pogledao sam koliko još novca moja mama ima na mobilnoj kartici te začuđujuće ustanovio da još posjeduje 131,97 kn. Mama mi je izjavila da ona često ne telefonira te da iako ima dovoljno novca na kartici mora uvijek ponovo kupovati novi bon.

To je bila kap koja je prelila čašu moje tolerancije prema tvrtci. Odlučio sam poduzeti određene mjere kojima bi se stalo na kraj izrabljivačkom postupanju tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) tvrtka VIPnet d.o.o. "tjera" korisnike svojih usluga "na uvijek ponovnu" kupovinu bona iako korisnici imaju dovoljnu količinu novca na svojim karticama?

2. Tko nadzire poslovanje tvrtke VIPnet d.o.o. te dopušta izrabljivački odnos tvrtke prema hrvatskim umirovljenicima? (Moja mama dobiva hrvatsku mirovinu u iznosu od ca. 1600 kn)

U Saveznoj Republici Njemačkoj korisnici koji koriste usluge mobilnog telefoniranja i mobilnog interneta na punjenje bonovima nakon "u potpunosti ispražnjene kartice" zadržavaju pravo na svoj broj godinu dana nakon tog datuma. Republika Hrvatska je članica Europske unije i teško mi je i zamisliti da telekomunikacijske tvrtke u Domovini imaju zakonsko ovlaštenej činiti to što čine.

Molim Vas da mi do 10.05.2015 pismenim putem tj. e-mailom odgovorite na mojih gore 7 postavljenih pitanja.

U protivnom ću biti prisiljen da o napisanoj žalbi izvjestim institucije Europske unije koje su zadužene za zaštitu potrošača zemalja članica Unije!

S dužnim štovanjem!

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

U Stuttgartu, 13.04.2015

Ova napisana žalba proslijeđena je 10. 04. 2015 slijedećim instancama:

1. Vladi Republike Hrvatske - Upiti građana

2. Ministarstvu gospodarstva - Upravi za trgovinu i unutarnje tržište - Sektoru za robe, usluge i zaštitu potrošača

3. Ministarstvu financija - Upravi za makroekonomske analize, gospodarstvo, financijski sustav, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose - Sektoru za gospodarstvo

4. Saboru Republike Hrvatske – Upiti građana

5. Saborskim odborima:

- Odboru za gospodarstvo

- Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske

- Odboru za predstavke i pritužbe

6. Saborskim zastupnicima 11. izborne jedinice (Hrvatsko iseljeništvo):

- gospodinu Filipović Iliji

- gospodinu dr. Jelečević Perici

- gospođi Mariji Rapo

7. Uredu predsjednice Republike Hrvatske

8. Hrvatskoj gospodarskoj komori

9. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača

10. Savezu udruga za zaštitu potrošača Hrvatske

11. Legalis – hrvatskom pravnom portalu

12. Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske

13. Tvrtci VIPnet d.o.o.

ODRŽAN "2. LICHTER-BILDER-SCHAU" U ŠTUTGARTU

U četvrtak 26. veljače 2015. održana je u “Baur Atelieru” u Štutgartu izložba pod nazivom “2. Lichter-Bilder-Schau”. Izložba je trajala 2 sata, a nazočni posjetitelji su pored slika umjetnika uživali u domaće pripremljenom punču i keksima.

Spektakularna je bila projekcija slika na zid susjedne zgrade koja je prezentirala doslovni “svjetlosno-umjetnički efekt”.
Nazočni gosti su dio izložbe proveli u prostoru “Baur Ateliera” gdje su u ugodnoj i toploj atmosferi uživali u klasičnom dijelu postave. Izložena djela bila su rezultat napornog umjtničkog rada u 2014. i 2015. godini gospođe Theae Feulner, gospodina Svena Harticha, djece umjetnika i mene.

Izložba je bila impresivna i po tome jer je trajala samo dva sata, a ne kao uobičajene izložbe slika koje su otvorene za posjetioce nekoliko tjedana ili mjeseci. Samim time posjetioci su mogli ponijeti i zadržati utiske sa izložbe u svojim sjećanjima. Posjetioci su i upisali svoje dojmove u “knjigu dojmova izložbe”!

Izložbu su uveličali članovi udruge osoba sa invaliditetom (KBV e.V.) kojima je gospodin Hartich poklonio jenu od svojih urađenih slika.
Ispred zgrade ateliera na logorskoj vatri je aktivist udruge "AKI" cijelo vrijeme za goste pripremao vrući (bezalkoholni) punč. Iako je bilo prohladno vrijeme gosti su se rado zadržavali vani gledajući projekciju slika na zidu. Samo bi promrzli nastavili uživati u klasičnom dijelu izložbe u toplom prostoru ateliera.

Za ovu godinu planirane su još tri nove izložbe koje će ljepotom i zanimljivošću privući mnogobrojne nove ali i dosadašnje posjetioce.
Iduća izložba održati će se 07.05. 2015. godine sa početkom u 18.00 sati. Gostima će biti ponuđen "domaći hladni čaj", te ćemo ispred zgrade ateliera organizirati roštilj s mesom i povrćem.

Na izložbama su prisutna "djeca umjetnici" i njihovi mali prijatelji. Stoga posjetiocima nudimo samo bezalkoholna pića kako bi bili pozitivan primjer djeci.
Želim se ovom prilikom zahvaliti posjetiocima za donirani novac koji ćemo utrošiti za kupnju slikarskog materijala te organizaciju idućeg susreta u svibnju.

Nekoliko riječi o projektu “Baur Atelier”!
Projekt je startan prije više od dvije godine i organiziran je od GWG društva za stanovanje i Jugendamta u Štutgartu (državni ured za brigu o djeci i omladini).

Cilj projekta je ponuditi djeci koja stanuju u obližnjem susjedstvu mogućnost umjetničkog izražavanja i kreativno provođenje slobodnog vremena.
Gospođa Feulner zaposlenica je Jugendamta u Štutgartu i voditeljica projekta. Ostali članovi projekta su volonterski angažirani i jednom do dva puta tjedno aktivno sudjeluju u radu.

Pod slijedećem linkom možete pogledati više fotografija sa predhodno održanih izložbi i neka moja urađena djela.

https://www.facebook.com/pages/Atelier-DK-Freie-Kunst/320359054835245


Dražen Katić

MOLIM DA MI ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. - "Izrabljivački odnos tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima"!

Danas sam proslijedio ovaj e-mail dolje navedenim instancama!

Poštovana/i

Zovem se Dražen Katić. Rođen sam 25.06.1969 u Republici Hrvatskoj. Od 1999. godine živim u njemačkom gradu Stuttgartu te redovito posjećujem Domovinu.

Kao i većina hrvatskih iseljenika prilikom posjete Domovini koristim telefonske usluge kao i usluge interneta. Prije više godina odlučio sam kupiti karticu za mobilni telefon na punjenje bonovima kod tvrtke VIPnet d.o.o.

Kratko nakon toga kupio sam i internetski stik na punjenje bonovima kod VIPnet d.o.o.

Razlog izbora navedene tvrtke je bio taj što su također moja sestra i šogor imali mobilne telefone i internet (na ugovor) te moja mama mobilni telefon na punjenje karticama kod VIPnet d.o.o.

Znači da je cijela moja familija koristila usluge VIPnet d.o.o. za koje je mjesečno izdvajala "ne malu" količinu novca.

Usluge smo svi zajedno koristili nekoliko godina. Prije određenog vremena su se pojavili prvi problemi. Svaki puta kada dođem u Domovinu kupim si bon za punjenje katice mobilnih uređaja.

Zadnji puta kada sam kupio bon te pokušao napuniti moju mobilnu karticu nisam u tome uspio. Nazvao sam hot-line VIPnet d.o.o. te zamolio da mi oni napune mobilnu karticu preko "koda" kupljenog bona. Zaposleni mi je na hot-line odgovorio da mobilnu karticu ne mogu više napuniti pošto mi je isključen broj. To me je zaista začudilo pošto sam na mojoj mobilnoj kartici imao još 30 kn od prošle posjete Domovini od koje je prošlo ne više od tri mjeseca.

Nakon isključenja telefonskog broja nisam više mogao koristiti moju mobilnu karticu pa sam kupljenim bonom napunio svoju drugu karticu VIP-a koju sam koristio za Internet. Prilikom kupovine Vip-ovog internet stika/kartice dobio sam i "200 kn gratis" od kojih mi se pripisivalo (po 20 kn) nakon svakog punjenja kartice bonom o 100 kn. Drugim riječima kupim bon od 100 kn, a VIP mi narednih 10 punjenja pripiše još 20 kn.

Ovaj puta sam za tih 120 kn surfao internetom, a telefonirao maminim mobilnim uređajem. Kada sam slijedeći puta došao u Domovinu ponovo sam kupio VIP-ov bon od 100 kn za surfanje internetom. Pokušao sam napuniti Internet karticu, međutim nisam uspio. Nazvao sam hot-line Vipnet-a i saopćio da imam problema sa punjenjem kartice interneta. Djelatnik hot-line mi je odgovorio da mi je isključena kartica za surfanjem internetom pošto nisam redovito obnavljao (punio) karticu. Pošto sam karticu napunio samo dva puta upitao sam što je sa mojim bonusom od preostalih 160 kn (200 kn – 2x20kn....). Djelatnik mi je odgovorio da je isključenjem moje internet kartice otpao preostali bonus.

Kupljeni bon od 100 kn nisam želio vraćati u prodavaonu (a vjerovatno to nebi ni mogao) već sam napunio maminu karticu VIP-ovog mobitela.

Kao dugogodišnji korisnik mobilne VIPnet usluge te usluge VIPnet interneta isključene su mi obadvije kartice uz objašnjenje da sam neredovito punio kartice. Prilikom isključenja mobilne kartice ostao sam bez 30 kn mog vlastitog nepotrošenog novca. Prilikom isključenja internet kartice ostao sam bez 160 kn bonusa.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Zašto su meni kao hrvatskom iseljeniku isključene obadvije Vip-ove kartice iako sam prilikom kupnje i registracije kartica ostavio osobne podatke u kojima je stajalo da živim u Stuttgartu?

2. Zašto se od hrvatskih iseljenika očekuje da redovito (gotovo mjesečno) kupuju bonove za svoje mobilne kartice i internet iako iseljenici nisu u mogućnosti svaki mjesec posjećivati Domovinu?

3. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) je meni tvrtka VIPnet d.o.o. isključila kartica za mobilno telefoniranje iako je na njoj još bilo 30 kn mog nepotrošenog novca?

4. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) tvrtka VIPnet d.o.o. ima pravo otuđiti i zadržati privatnu imovinu (uplaćena, a ne potrošena financijska sredstva) svojih korisnika?

5. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) je meni tvrtka VIPnet d.o.o. isključila moju internetsku karticu iako sam na njoj još imao bonus od 160 kn?

Usprkos negativnoj situaciji u kojoj sam se našao, moja familija je i dalje ostala vjerna tvrtci VIPnet. Moja mama ima i dalje Vip-ov mobilni telefon na punjenje, a moja sestra i šogor mobilne telefone na ugovor kod tvrtke VIPnet.

Krajem prošlog mjeseca ove godine bio sam u redovnoj posjeti Domovini te obišao rodbinu. Prilikom boravka kod mame ona mi je izjavila da joj uskoro ističe mobilna kartica te da mora kupiti novi bon. Pogledao sam na mobitel te našao poruku Vip-a u kojoj je stajalo da korištenje usluge telefoniranja ističe 02.04.2015 te da na vrijeme obnovi mobilnu karticu.

Pogledao sam koliko još novca moja mama ima na mobilnoj kartici te začuđujuće ustanovio da još posjeduje 131,97 kn. Mama mi je izjavila da ona često ne telefonira te da iako ima dovoljno novca na kartici mora uvijek ponovo kupovati novi bon.

To je bila kap koja je prelila čašu moje tolerancije prema tvrtci. Odlučio sam poduzeti određene mjere kojima bi se stalo na kraj izrabljivačkom postupanju tvrtke VIPnet d.o.o. prema hrvatskim korisnicima.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Po kome zakonu (molim navesti broj NN i broj zakona) tvrtka VIPnet d.o.o. "tjera" korisnike svojih usluga "na uvijek ponovnu" kupovinu bona iako korisnici imaju dovoljnu količinu novca na svojim karticama?

2. Tko nadzire poslovanje tvrtke VIPnet d.o.o. te dopušta izrabljivački odnos tvrtke prema hrvatskim umirovljenicima? (Moja mama dobiva hrvatsku mirovinu u iznosu od ca. 1600 kn)

U Saveznoj Republici Njemačkoj korisnici koji koriste usluge mobilnog telefoniranja i mobilnog interneta na punjenje bonovima nakon "u potpunosti ispražnjene kartice" zadržavaju pravo na svoj broj godinu dana nakon tog datuma. Republika Hrvatska je članica Europske unije i teško mi je i zamisliti da telekomunikacijske tvrtke u Domovini imaju zakonsko ovlaštenej činiti to što čine.

Molim Vas da mi u roku od 30 dana (do 10. 05. 2015) pismenim putem tj. e-mailom odgovorite na mojih gore 7 postavljenih pitanja.

U protivnom ću biti prisiljen da o napisanoj žalbi izvjestim institucije Europske unije koje su zadužene za zaštitu potrošača zemalja članica Unije!

S dužnim štovanjem!

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

U Stuttgartu, 10.04.2015

Ova napisana žalba proslijeđena je slijedećim instancama:

1. Vladi Republike Hrvatske - Upiti građana

2. Ministarstvu gospodarstva - Upravi za trgovinu i unutarnje tržište - Sektoru za robe, usluge i zaštitu potrošača

3. Ministarstvu financija - Upravi za makroekonomske analize, gospodarstvo, financijski sustav, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose - Sektoru za gospodarstvo

4. Saboru Republike Hrvatske – Upiti građana

5. Saborskim odborima:

- Odboru za gospodarstvo

- Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske

- Odboru za predstavke i pritužbe

6. Saborskim zastupnicima 11. izborne jedinice (Hrvatsko iseljeništvo):

- gospodinu Filipović Iliji

- gospodinu dr. Jelečević Perici

- gospođi Mariji Rapo

7. Uredu predsjednice Republike Hrvatske

8. Hrvatskoj gospodarskoj komori

9. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača

10. Savezu udruga za zaštitu potrošača Hrvatske

11. Legalis – hrvatskom pravnom portalu

12. Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske

13. Tvrtci VIPnet d.o.o.

EKOLOŠKA ILI KONVENCIONALNA POLJOPRIVREDA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Turizam u zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe igra vrlo važnu ulogu kod bruto društvenog proizvoda. Danas se sve više razvijaju nove vrste turizma, kao npr. medicinski turizam i wellness, seoski turizam, biciklistički turizam, turizam obilaska povijesnih i modernih gradova, alpinistički turizam, jedriličarski turizam, rafting, lovni i ribolovni turizam itd.

Seoski turizam je najčešće popraćen slijedećim aktivnostima: hodanjem (walking / wandern), jahanjem konja, kupanjem u obližnjoj rijeci ili jezeru, vožnji bicikla, branjem gljiva. Ta vrsta turizma nudi svježi seoski zrak, zelenilo, kretanje, opuštanje, a također i domaću hranu kao i čašicu domaćeg pića!

Često netko tko živi i radi u gradu i tko je spreman izdvojiti novac i vrijeme da godišnji odmor provede na seoskom imanju očekuje domaću hranu, po mogućnosti iz ekološkog uzgoja.

Mi vrlo često procjenjujemo kvalitetu godišnjeg odmora po gastronomskoj ponudi, a tek poslije toga dolaze drugi sadržaji u kojima smo uživali.

Ako Republika Hrvatska razvije seoski turizam na taj nivo da gastronomska ponuda bude "domaće i ekološko" ubrzo ćemo postati vrlo prepoznatljivi po toj turističkoj grani u Europi.

Druga vrsta turizma koji je danas jako popularan je biciklistički turizam, odnosno mountainbike turizam. Razlika je samo kuda bicikal vozimo: po cesti, biciklističkim stazama ili po brdu.

Poznata biciklističko- turistička središta su Boden See (Bodensko jezero koje dijeli Njemačku, Austriju i Švicarsku), te Garda See (Gardensko jezero u Italiji).

Pošto sam i sam veliki ljubitelj biciklizma poznato mi je iz osobnog iskustva koliko je kod vožnje bicikla bitna hrana, da je kvalitetna, ukusna, dovoljno velike porcije i ako je moguće k tome iz ekološkog uzgoja.

Prije dvije godine imao sam mogućnost da provedem godišnji odmor u duljoj vožnji biciklom. Ruta vožnje je bila od Štutgarta do Bodenskog jezera. Vozeći samo po biciklističkim stazama radilo se o nekih 220 km. Odredište je bilo lijepi gradić Überlingen na samom jezeru. Rutu smo podjelili na četiri dijela, odnosno prijeđenih 50 km na dan. To ne izgleda na prvu ruku puno, međutim ako želite usput fotografirati, pogledati kulturne znamenitosti, lijepe gradove kroz koje prolazite, te se više puta odmoriti u tih 50 km vam prođe cijeli dan. Iako smo se pripremali za tu rutu, ona nije bila baš jednostavna. Doručkovali smo uvijek u hotelu gdje smo prenoćili, ručali u nekom lijepom gradu u kome smo napravili pauzu, a večerali u gradu u kome smo imali slijedeće prenoćište. Mislim da sam u tih četiri dana vožnje prvi puta svjesno uvidio koliko je hrana bitna. Iako su porcije bile dovoljno velike i ukusne na kraju dana sva je energija bila potrošena. Stigavši u Überlingen proveli smo još nekoliko dana uživajući u vožnji oko Bodenskog jezera. To što možete vidjeti vozeći bicikl vožnja automobilom ili vlakom ne može nadomjestiti. U nekoliko slijedećih dana obišli smo 5-6 gradova koji se nalaze na samoj obali jezera. Inače Bodensko jezero možete cijelo obići biciklom, a ruta iznosi oko 200 km. Mi smo ukupno napravili 340 km, te se nakon par dana vlakom vratili iz Überlingena za Štutgart. Tu vrstu turizma bi svakom preporučio bar jednom u životu. Zaista se razlikuje od ležanja na plaži ili obilaska gradova i znamenitosti.

Jedan novitet u turističkoj gastronomiji je vegetarijanska hrana. Određeni broj turista ne jede meso, te ako im ponudite pravi vegetarijanski obrok umjesto "brze improvizacije" neće vas zaboraviti. Za mene osobno vegetarijanski obrok bi trebao biti isključivo iz ekološkog uzgoja..

S zdravstvenog aspekta ekološka hrana nije ni približno u toj mjeri zagađena otrovima, te genetski modificirana kao konvencionalna hrana. Također je poznato da energestska vrijednost ekološki uzgojene hrane može biti i do 30 % veća od one uzgojene konvencionalnim putem.

Ekološka hrana ima jako puno prednosti, a što je najbitnije povećanjem udjela ekoloških proizvoda na tržištu smanjuje im se prodajna cijena. Često u ljetnim danima u Štutgartu može naći ekološki uzgojena mrkva koja je jeftinija od konvencionalne.

Zašto je za Republiku Hrvatsku važna ekološka, a ne konvencionalna poljoprivreda?

Postoji više razloga za to. Ekološka hrana se danas jednostavno traži. Prije su u velikim gradovima postojali samo rijetki restorani koji su imali gastronomsku ponudu iz ekološkog uzgoja. Danas je takvih restorana daleko više, od restorana koji imaju na jelovniku samo ekološke salate i kruh, preko restorana sa kompletnom ekološkom gastronomijom , pa sve do Mc Donald`sa koji ima ponudu ekoloških napitaka. Danas jednostavno svi žele ići u skladu sa vremenom. Sjećam se da su prije više godina u Štutgartu bile su dvije ili tri trgovine gdje ste mogli kupiti ekološke proizvode. Danas svaka prodavaonica prehrambenih proizvoda: Aldi, Lidl, REWE, Kaufland, pa čak i DM imaju odjel sa ekološki uzgojenim voćem i povrćem, ekološkim žitaricama, te ekološki proizvedenim mesnim proizvodima. Čak su i cijene ekoloških proizvoda ponekad gotovo izjednačene sa konvencionalnima.

Republika Hrvatska ima jednu ogromnu prednost ispred drugim europskih zemalja.

Kod nas prije 20 i nešto godina bio rat i zemljište je bilo posipano raznim minama. To zemljište je imalo jedinstvenu mogućnost da se „odmori“.

U stara vremena se njiva koristila svake druge godine za uzgoj proizvoda, a ostalo vrijeme kao pašnjak. Na taj način zemljište nije bilo iscrpljeno, te nije postojao nedostatak minerala u zemljištu.

Pod posijanim minama se zemljište u Republici Hrvatskoj regeneriralo i očistilo od kemijskih sredstava koja su se desetljećima koristila u dohrani. Samim time to zemljište sada sadrži veću količinu minerala nego zemljišta koja se koriste za konvencionalni uzgoj u Europskoj Uniji.

Republika Hrvatska ako se i orijentira u pravcu konvencionalne poljoprivrede i stočarstva teško će naći tržište, te cijenom biti konkurentna u zemljama Europske Unije. Europski poljoprivredni giganti su: Nizozemska, Španjolska, Njemačka, Belgija, te jednim dijelom Italija i Grčka. Te zemlje najvećim dijelom snabdijevaju konvencionalnim proizvodima tržište Europske Unije.

S druge strane najveći europski ekološki proizvođači hrane su: Austrija, Švicarska i Švedska. To su zemlje dobrog životnog standarda koje su davno shvatile da je važno ulaganje u ekološku poljoprivredu i stočarstvo.

Na politici je da odluči koja će se vrsta poljoprivrede i stočarstva subvencionirati, te kojim putem Republika Hrvatska želi ići.

Mi imamo veliku šansu da postanemo jedan od najvećih europskih izvoznika zdrave hrane.

Također ekološki uzgojena hrana i meso imaju tržište i u Republici Hrvatskoj. Samo zbog potrebe zdravstvenog turizma i wallnessa, te seoskog turizma ne smijemo ekološki način proizvodnje hrane ignorirati. Uvoz ekološke hrane u našu zemlju bio bi ogroman apsurd.

Današnje vrijeme zahtjeva drugi način razmišljanja. Svijet se je promijenio i nije ono što je jučer bio. Međutim temeljne vrijednosti naše civilizacije ostaju nepromijenjene.

Uzgoj i konzumiranje zdrave hrane je naše osnovno ljudsko pravo. 

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.epubli.de/shop/buch/Modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost-Drazen-Katic/29342

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28. TOČAKA MOG PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html