PATRIAM CROATIAN *********************************** Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.: Koja je "realna" cijena štruce kruha?

Citirani tekst preuzet je sa online portala "večernji.hr", 13.03.2024

https://www.vecernji.hr/vijesti/ova-namirnica-koju-koristi-skoro-svako-kucanstvo-poskupjela-je-cak-60-posto-strucnjak-odgovara-zasto-1753416?

"Cijene kruha u Hrvatskoj rastu dvostruko brže nego nego u Europskoj uniji, unatoč tome što cijene sirovina i energije padaju. Tako je cijena štruce kruha pedeset posto skuplja nego što je bila prije dvije godine.

Računicu je Malić objavio i na svome blogu. Prvi dio u računici cijene štruce kruha svakako je cijena sirovina: brašna, vode, kvasca. Prema trenutačnim tržišnim cijenama, ona iznosi između 19 i 20 eurocenti po štruci. Trošak rada iznosi otprilike 16 centi po štruci, a amortizacija strojeva između 3 i 4 centa. Još dvadeset centi treba dodati na ime troška energije, logistike, ali i cijene kapitala. Nadalje, tu je i profit trgovaca koji iznosi oko 18 centi po štruci kruha. I na kraju, naravno, tu je profit pekara od otprilike 10 centi po štruci te razni ostali troškovi i PDV. Sve zajedno 1 euro." Kraj citata!

Hrvati vole kruh i rado ga jedu i to ne samo za doručak ili večeru, već redovito i uz ručak. Hrvati jedu kruh i tada kada uz ručak imaju i prilog pun ugljikohidrata poput riže, tijesta ili krumpira.

Dok sam živio u Stuttgartu imao sam dobre prijatelje iz mješanog braka (On Hrvat, ona Nijemica) koji su u kasnijoj dobi dobili dvoje krasne djece. Jednom prilikom dok sam bio kod njih i dok smo jeli finu "domaću" pripremljenu pizzu, kćerkica koja je bila tada malena, zatražila je pored pizze u tanjuru i komad kruha. Tada smo se svi nasmijali, jer je u Njemačkoj neuobičajeno jesti kruh kao prilog, a posebno ne sa pizzom. Međutim dijete "hrvatskih korjena" ne bi se od same pizze najelo.

Ova popratna anegdota govori da svaki narod ima drugačije prehrambene navike. Dok sam 2019. godine radio u Europskom parlamentu redovito sam nakon posla išao kupiti nešto za večeru, što je podrazumijevalo i komad kruha. Međutim u dijelu grada u kome sam ja živio nije bilo kruha, već su jedino prodavali baget.

U Indiji, Pakistanu, Africi konzumiraju se pečene pogačice umjesto kruha. Azijati su kruh u potpunosti zamijenili sa konzumacijom riže, pa kruh vrlo rijetko koriste.

Ako konzumiramo redovito kruh i pekarske proizvode u većoj mjeri, ako imamo četveročlanu obitelj, izdaci za kruh kako u Njemačkoj, a posebno u Hrvatskoj neće biti mali.

Zašto je kruh toliko skup?

Gospodin Malić je u gornjem citiranom tekstu jasno izračunao koliko košta jedna štruca kruha! Postavljamo si svi logično pitanje: Ako je "realna" prodajna cijena štruce kruha u koju su uključeni svi troškovi 1 euro, zašto mi štrucu kruha plaćamo od 1.60 eura do preko 2 eura?

Ako idemo korak dalje i želimo kupiti integralni kruh, tada ćemo morati znatno dublje posegnuti u džep i platiti ponekad preko 2,5 eura.

Jučer sam bio u Karlovcu i pošto mi je shvalilo kruha kupio sam mali kukuruzni kruh od 500 gr. koji sam platio gotovo 2 eura. Pošto ja jedem vrlo malo kruha i tih pola kile imam nekoliko dana, cijena za mene osobno je bila plativa. Međutim ako uzmemo četveročlanu obitelj koja želi doručkovati ili večerati taj mali kukuruzni kruh nije im dovoljan za jedan obrok.

Hrana je u Hrvatskoj tradicionalno skupa, ali hrana ne smije biti luksuz. Ako u Hrvatskoj imamo kafiće koji nude kavu za 1 euro, koja u biti košta ca. 1,60 eura, zašto onda u Hrvatskoj nemamo pekare koje nude štrucu kruha po cijeni od 1 eura?

Zar nam je bitnije ispijanje kave od dobre prehrane?

Cijene kruha bi morale biti "realne". Dobit od prodaje kruha koja nekada prelazi i 100 posto nije niti etična, niti pametna. Peciva su u Hrvatskoj dosta skupa i na njima se dobro zarađuje. Ako kruh postane luksuz u našoj zemlji, one socijalne skupine koje danas navlače kraj sa krajem, a to je 750.000 hrvatskih građana živjet će još siromašnije.

Gospodarsko buđenje Hrvatske detaljno sam obradio u mome predizbornom programu za državne izbore 2024. pod slijedećim linkom. Pod tim linkom možete pogledati i moj životopis, kao kandidata za 7. Izbornu jedinicu:

https://drazenkatic.blogspot.com/2023/08/vas-zastupnik-za-7-izbornu-jedinicu.html

U moje 22 godine provedene u Stuttagrtu družio sam se sa inženejrima, profesorima iz područja tehnike i ekonomije, predstavnicima tvrtki. Na jednom seminaru 2007. godine zajedno sa dvoje poznanika Nijemaca utemeljio sam Organizaciju inženjera i znanstveniaka pod nazivom "UVNT GRUPPE". Organizacija je kao partner sudjelovala u značajnim istraživanjima, a također je surađivala sa gradom Stuttgartom i sa koncernom Daimler AG. U tome radu uvidio sam da su inovacije pokretač ekonomskog razvoja i da se inovacije trebaju finacijski podupirati.

2021. godine vratio sam se u Hrvatsku i uvidio temeljne razlike između snažne ekonomije njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske ekonomije koja se razvija!

Hrvatska treba inovacijama osvajati nova strana tržišta, a proces "uvoza inovacija" treba transformirati u proces "izvoza inovativnih proizvoda".

Hrvatska bi trebala koristiti financijski i ljudski potencijal Hrvatskog iseljeništva, ali na potpuno korektan način. Pokretanjem investicija ojačat ćemo gospodarstvo te ćemo se tako suprostaviti idućem velikom problemu koji nas tlači, a to je negativna demografska slika.

Ekonomski razvoj Hrvatske podrazumijeva i realne cijene temeljnih proizvoda u koje pripadaju prije svega kruh i pekarski proizvodi. Ako nam kruh bude jeftiniji, više će se prodavati i država će preko PDVa jačati.

Lijep pozdrav svima.