PATRIAM CROATIAN *********************************** Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.: Možemo li živjeti bez društvenih mreža?

Citirani tekst preuzet je sa online portala "vecernji.hr", 06.03.2024

https://www.vecernji.hr/vijesti/pitanje-dana-biste-li-mogli-zivjeti-bez-drustvenih-mreza-1751630?

"Velik broj korisnika u utorak poslijepodne prijavio je problem s prijavom na društvene mreže Facebook i Instagram....

"Pokušala sam ući i izbacilo me tražeći lozinku. No nakon što je nije prihvatilo, prepala sam se da sam hakirana i nije mi bilo jasno kako jer imam dvostruku razinu sigurnosti", kazala nam je uznemirena Zagrepčanka (36) o padu Facebooka." Kraj citata!

Jučerašnji "pad sistema" u okviru Meta grupe, u što spadaju Facebook, Instagram, Whatsapp, Messenger i Threadsa uzrokovao je zabrinutost kod mnogih korisnika. Ne koriste svi društvene mreže jedino za zabavu i kraćenje vremena, stoga je ta zabrinutost bila dijelom i opravdana.

Mnogi su poslovno vezani svojim tvrtkama i obrtima za korištenje nekih od društvenih mreža. Političke stranke direktno su ovisne o korištenju društvenih mreža.

Naš svijet je toliko digitalno umrežen i teži da sve što je moguće digitalizira i dalje umreži. Govori se o digitalnom novčaniku, o digitalnoj putovnici, o digitalnoj osobnoj iskaznici, o digitalnom novcu. U zdravstvu se sve više priča o umreženosti svih naših zdravstvenig podataka u digitalnu formu.

Sve to na prvu ruku izgleda fantastično. Sve je digitalno i ne trebamo više ni papir, ni čekati u redu za neki dokumenat, ni nositi raznorazne potvrde od jednog ureda do drugog. Rekli bi smo da je to neki "fantastični svijet"!

Ako korak dalje razmislimo i vidimo koje je brige uzrokovao jučerašnji pad sistema koncerna Meta, jasno nam je koliko je taj naš digitalni svijet ranjiv. Jedno dobro hakiranje i sve što smo digitalizirali ruši se ko kula od karata. Jedno dobro hakiranje i pokradeni su svi naši osobi podaci digitalno pohranjeni u raznoraznim institucijama.

Pored hakiranja svi zaboravljamo na još jednu digitalnu pojavu koja se razvija zadnjih 40 godina, a to je umjetna inteligencija.

Mi danas nismo uopće u stanju kontrolirati daljnji razvoj umjetne inteligencije i stoga se razmišlja kako zakonski usporiti njen razvoj.

Ako nam na primjer jedan dobar haker može pokrasti sve naše podatke sa nekog servera, što tek može učiniti umjetna inteligencija?

Haker te podatke može nekome prodati i time je stvar gotova. Međutim umjetna inteligencija nema interes prodati te podatke. Što će sa njima učiniti, mi to ne možemo zati.

Iako mnogi od nas vole umjetnu inteligenciju, čak je i obožavaju, navodeći da ona pregledava rendgenske snimke i precizno utvrđuje postojanje karcinoma, da ona upravlja samohodnim vozilima, robotima itd., ta inteligencija nema emocije i njene odluke nikada neće biti povezane s empatijom prema čovjeku. Ako jednog dana umjetna inteligencija i razvije neku vrstu digitalne svijesti, to neće biti ljudska svijest.

Čak i jučerašnji pad sustava u Meta grupi može biti povezan sa "intervencijom" umjetne inteligencije. To je prije nekoliko godina Facebook već i doživio, kada je razvio program u svom sustavu kojega više nije mogao kontrolirati pa ga je u konačnici i ugasio.

Vratimo se društvenim mrežama!

Mnogima su društvene mreže korisne. Neki bez njih ne bi mogli ni živjeti. Mlade generacije koje nazivamo Z ili Indigo generacijom i koje su rođene sa društvenim mrežama, drugi svijet teško mogu zamisliti.

Političke stranke bi izgubile biračko tijelo da nisu dan i noć prisutne na društvenim mrežama. Predizborna kampanja koja se upravo zahuktala, a trajat će do proljeća 2025. godine, kada u zaključnici imamo Lokalne izbore biti će vođena u najvećoj mjeri društvenim mrežama.

Mnoge stranke (koje imaju novca) u društvenim mrežama plaćaju oglase u kojima prezentiraju svoje kandidate i svoju kampanju. Nije to ništa loše, međutim te oglase plaćamo svi mi, uplaćujući novac u proračun. Pošteno bi bilo da se političke stranke financiraju iz donacija, a ne našim novcem iz proračuna.

Osobno smatram da su društvene mreže korisna stvar posebno u području poslovanja, reklame tvrtki i obrta. Kao i svaku drugu dobru stvar i društvene mreže je potrebno u svrhu zabave i kraćenja vremena koristiti umjereno. Realni svijet nije dobro zamjeniti digitalnim svijetom, već ga trebamo nadopuniti njime.

Gospodarsko buđenje Hrvatske detaljno sam obradio u mome predizbornom programu za državne izbore 2024. pod slijedećim linkom. Pod tim linkom možete pogledati i moj životopis, kao kandidata za 7. Izbornu jedinicu:

https://drazenkatic.blogspot.com/2023/08/vas-zastupnik-za-7-izbornu-jedinicu.html

U moje 22 godine provedene u Stuttagrtu družio sam se sa inženejrima, profesorima iz područja tehnike i ekonomije, predstavnicima tvrtki. Na jednom seminaru 2007. godine zajedno sa dvoje poznanika Nijemaca utemeljio sam Organizaciju inženjera i znanstveniaka pod nazivom "UVNT GRUPPE". Organizacija je kao partner sudjelovala u značajnim istraživanjima, a također je surađivala sa gradom Stuttgartom i sa koncernom Daimler AG. U tome radu uvidio sam da su inovacije pokretač ekonomskog razvoja i da se inovacije trebaju finacijski podupirati.

2021. godine vratio sam se u Hrvatsku i uvidio temeljne razlike između snažne ekonomije njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske ekonomije koja se razvija!

Hrvatska treba inovacijama osvajati nova strana tržišta, a proces "uvoza inovacija" treba transformirati u proces "izvoza inovativnih proizvoda".

Hrvatska bi trebala koristiti financijski i ljudski potencijal Hrvatskog iseljeništva, ali na potpuno korektan način. Pokretanjem investicija ojačat ćemo gospodarstvo te ćemo se tako suprostaviti idućem velikom problemu koji nas tlači, a to je negativna demografska slika.

Ekonomski razvoj Hrvatske usko je vezan za napredne tehnologije koje pokreću razni programi, algoritmi i umjetna inteligencija. Mnoge tvrtke i obrti su ovisni o oglašavanju svojih proizvoda i usluga u društvenim mrežama. Te napredne tehnologije trebamo koristiti pametno u svrhu ekonomskog razvoja zemlje.

Lijep pozdrav svima.