PATRIAM CROATIAN *********************************** Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.: Kila smokava 20 eura!

Citirani članak je preuzet sa online portala "vecernji.hr", 01.07.2024

https://www.vecernji.hr/barkod/foto-video-kila-smokava-na-rovinskoj-trznici-20-eura-prodavacica-to-su-normalne-cijene-1781506?

"Prošli vikend Uputili smo se na rovinjsku tržnicu gdje su tradicionalno zadnjih nekoliko godina cijene za one dubljeg džepa. Bila je subota ujutro, no nije vrvjelo kupcima. Tek pokoji turist. Kupuju uglavnom voće, za osvježenje – marelice, breskve, lubenice.

Prodavači nisu oduševljeni pokušajima fotografiranja. 'Biži ća', ljute se na one koji pokušavaju uslikati cijene. "Ili kupite ili idite", uvjetuju. A cijene nisu male. Kila tikvica stoji 3 eura, za kilogram domaćeg mladog sitnog krumpira mora se izdvojiti 2 eura.
Domaće rajčice prodaju se za 4 eura. Mini rajčice, naravno još skuplje. Za 4 eura možete dobiti pola kilograma. Smokve se prodaju po 20 eura. No njima tek počinje sezona. Možda s vremenom pojeftine. "To su normalne cijene", objašnjavaju prodavači na opaske da je skupo." Kraj citata!

Hrvatska je zemlja tradicionalno visokih cijena hrane i zemlja niskih plaća i mirovina, izuzevši one koji imaju iznadprosječna (europska) primanja.

Trešnje su koštale u Zagrebu 8 eura po kili, a sada se u Rovinju prodaju smokve po cijeni od 20 eura po kili. Da su takovo visoke cijene u drugim bogatijim europskim zemljama, nitko to voće nebi kupovao. To samo govori kako je Hrvatska i zemlja apsurda.

Čemu trebamo težiti? Prije svega pravednosti u prodaji. Proizvodi poput voća koje raste po svuda (trešnja, smokva) trabaju imati prevednu cijenu, a pravedna je ona cijena po kojoj će trgovac zaraditi, a kupac neće imati osjećaj da je pokraden.

Mi uvijek visoke cijene proizvoda ili usluga prebacujemo na tzv. "slobodno trežište" koje uvijek sve regulita i dovodi u red. Međutim čemu u Hrvatskoj postoji 100 Udruga za zaštitu potrošača, ako slobodno tržište sve može regulirati samo? Postoje li Udruge za zaštitu potrošača samo zbog sebe i jesu li same sebi svrha?

Vratimo se visokim cijenama. Država je trenutno regulator cijena određenih proizvoda (benzin, struja, plin, neki prehrambeni proizvodi). Ako slobodno tržište sve regulira, čemu se onda uključuje država kao regulator cijena?

Naši građani su u mnogo čemu izgubili kompas. U ljeti izbacujemo iz stanova "podstanare" da bi te iste stanove do jeseni mogli iznajmljivati turistima. Cijene smokava, grožđa i drugog voća na tržnicama primorskih gradova dostižu astronomske cijene kao da su rasli u "rajskom vrtu". I opet smo jedna od najsiromašnijih članica Europske unije. Kada bi cijene proizvoda pale na njihovu ralnu vrijednost, kada se nebi umjetno pumpala inflacija, svi bi mi bolje i kvalitetnije živjeli.

Promjena mentaliteta našeg naroda je neophodna jer ćemo slijedeći kurs megalomanije naposljetku biti svi još siromašniji.

Gospodarsko buđenje Hrvatske detaljno sam obradio u mome predizbornom programu za Predsjedničke izbore pod nazivom "Moja vizija Hrvatske". Pod narednim linkom možete pogledati moj program i životopis:

https://drazenkatic.blogspot.com/2024/06/moja-vizija-hrvatske-drazen-katic.html

U moje 22 godine provedene u Stuttagrtu družio sam se sa inženejrima i profesorima iz područja tehnike i ekonomije te predstavnicima velikih tvrtki. Na jednom seminaru 2007. godine zajedno sa dvoje poznanika Nijemaca utemeljio sam organizaciju inženjera i znanstveniaka pod nazivom "UVNT GRUPPE". Organizacija je kao partner sudjelovala u značajnim istraživanjima, a također je surađivala sa gradom Stuttgartom i sa koncernom Daimler AG. U tome radu uvidio sam da su inovacije pokretač ekonomskog razvoja i da se inovacije trebaju finacijski podupirati.

2021. godine vratio sam se iz Njemačke u Hrvatsku i uočio temeljne razlike između snažne ekonomije njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske ekonomije koja se razvija!

Hrvatska treba inovacijama osvajati nova strana tržišta, a proces "uvoza roba i tehnike" treba transformirati u proces "izvoza inovativnih proizvoda".

Hrvatska bi također trebala koristiti financijski i ljudski potencijal Hrvatskog iseljeništva, ali na potpuno korektan način. Pokretanjem investicija ojačat ćemo gospodarstvo te ćemo se tako suprostaviti idućem velikom problemu koji nas opterećuje, a to je negativna demografska slika.

Ekonomski razvoj svake zemlje podrazumijeva i regulaciju cijena, kako bi proizvodi široke potrošnje bili svima dostupni. Slobodno tržište nije svemogući regulator i posao regulacije cijena pripada u djelokrug rada Udruga za za zaštitu potrošača i državnih službi.

Lijep pozdrav svima.