srijeda, 3. lipnja 2015.

Štede na autima, dnevnicama..., a prave promjene zapinju + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Poslovni.hr", dana 03.06.2015

"Radnici Hrvatskih cesta prošle su godine imali čak 72 posto manje sati prekovremenog rada nego godinu prije, pohvalili su svoje napore na uštedama iz te državne tvrtke.
 

Čak 3,6 puta manje prekovremenih osigurali su, kažu, unutarnjom preraspodjelom poslova i radnog vremena. No, štedjelo se i na troškovima korištenja službenih auta, na što je otišlo 3,5 milijuna kuna ili 10 posto manje, dok su troškovi reprezentacije smanjeni 27 posto, pri čemu je na kartice potrošeno više nego upola manje nego 2013. U raportu DUUDI-ju o provedenim mjerama štednje HC ističe kako su članovima uprave plaće umanjene za 500 kuna, isplate za dnevnice i terenski dodatak srezani sa 170 na 150 kuna, a prijevozni troškovi radnika ograničeni na najviše 1500 kuna. Poput Hrvatskih cesta, i većina ostalih državnih tvrtki s liste onih od strateškog ili posebnog interesa za državu u svojim su izvješćima DUUDI-ju redala slična postignuća u smjeru štednje.
 

2,2mil. kn ili 32% manje potrošeno za 'prekovremene', reprezentaciju i službene aute u HŽ Cargu

Ispada tako, primjerice, da u brojnim tvrtkama koje su prakticirale prekovremeni rad on u velikoj mjeri i nije baš neizbježan. Jedino je HEP raportirao povećan prekovremeni rad, ali to je objasnio nužnošću angažmana na obnovi vodova nakon lanjskih nepogoda u Lici. Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) je npr. isplatu prekovremenih smanjila 58 posto, dok se npr. HŽ Cargo pohvalio kako su najveća smanjenja, ukupno 2,2 milijuna ili 32 posto, ostvarili na troškovima prekovremenog rada (jedan milijun), reprezentacije (300.000 kn) te korištenja službenih auta (900.000 kuna). Sve u svemu, s otkidanjima na takvim troškovnim stavkama, pa i manjim odgrizanjima na plaćama,  čini se, državnim i javnim trvtkama sa statusom "od strateškog ili posebnog interesa" ide bolje nego s restrukturiranjima i općenito dubljim procesima promjena u poslovanju.
 

25posto smanjenja ukupnog broja vozila zacrtano Planom optimizacije u HEP-u

Kod nekolicine javnih/državnih poduzeća vidljivo je i da su im smanjivanja materijalnih prava koja zahtijevaju promjene kolektivnih ugovora (KU) također tvrd orah. A počesto su ti ugovori i značajan uteg produktivnijem radu državnih tvrtki i institucija. U raportima o mjerama štednje, pak, neka ostvarenja koja se ističu zvuče i pomalo bizarno. Jedan od zanimljivijih raporta u vezi s mjerama štednje dali su iz ACI-ja. Ističući kako su ukupni trošak korištenja službenih auta smanjili čak 41 posto, na manje od 600.000 kuna, pohvalili su se i tehnološkim aspektom pojačane kontrole: u službena su vozila, kažu, "ugradili i sustave za praćenje vozila".
 

1,4mil. kuna potrošeno za reprezentaciju u Hrvatskoj lutriji, što je smanjenje za 26%

U toj državnoj tvrtki ističu i kako godinama ne prakticiraju prekovremeni rad, posljednjih nekoliko radnicima daju manje prigodne nagrade, a lani su troškove reprezentacije smanjili za više od petine, sa 1,7 na 1,3 milijuna kuna. I u profitabilnom Plinacru nabrojali su brojne racionalizacije troškova čiji se efekti mjere dvoznamenkastim smanjenjima, od desetak posto manjih izdataka za reprezentaciju pa do devet vozila iz najma manje. Uz to, pridržavajući se mjera racionalizacije, kažu, lani je ostvareno znatno manje kilometara, pa je smanjena i potrošnja goriva. Nasuprot najavi dodatnih ušteda na tim troškovima u toj kompaniji u tijeku su pregovori za sklapanje kolektivnog ugovora za 2015., no poslodavac će se ipak zadovoljiti time da ispregovara isti obujam prava i obveza kao u 2014.
 

21posto manji trošak reprezentacije (1,3 mil. kuna), a čak 1% manje za korištenje auta u ACI-ju

I u Hrvatskim autocestama su u pregovorima sa Sindikatom, a DUUDI-ju su raportirali da su zahvaljujući organizacijskim promjenama i smanjenju broja zaposlenih na troškovima plaća u 2014. uštedjeli oko 43 milijuna kuna. Osim toga, pohvalili su se da je 10-postotno smanjenje broja zaposlenih (za 277) tijekom 2013. i 2014. rezultirao osjetnim poboljšanjem pokazatelja broja radnika po kilometru autocesta pod upravljanjem HAC-a: umjesto 3,2 radnika po kilometru sad ih je 2,8."

KOMENTAR:

Kao drzavni sluzbenik prije mnogo godina bio sam permanentno izlozen prekovremenom radu. To se odnosilo i na prekovremeni rad subotom, nedjeljom, praznicima. Nikada nitko nije od nas dobio niti kunu za taj prekovremeni rad ali niti dodatni godisnji odmor i sl. 

Smatram da u drzavnim poduzecima u Republici Hrvatskoj treba oprezno koristiti prekovremeni rad. On oduzima slobodno vrijeme zaposlenicima, roditeljima male djece smanjuje zajednicki provedeno vrijeme sa njima, supruznike udaljava jedno od drugog itd. 

Drzavne tvrtke u Republici Hrvatskoj imaju dovoljan broj radnika. Ono sto fali u drzavnim tvrtkama je ucinak-radna efikasnost. Ponekad se provede daleko vise vremena u ispunjavanju odredjenih radnih zadataka nego sto je to u stvarnosti potrebno. 

"Cuvanje posla za sutra" nije dobra politika kako drzavnih tvrtki tako i zaposlenika u njima. Europska unija ce u narednom periodu zbog lose ekonomske situatcije u Hrvatskoj zahtjevati smanjenje drzavnih sluzbenika i namjestenika. Morati ce se brze i efikasnije raditi, Po mome misljenju zaposlenici zasluzuju nakon 8,5 sati provedenih u drzavnoj tvrtci ici kuci i posvetiti se svojoj obitelji, prijateljima, hobiju i sportu. 

Republika Hrvatska mora opceniti raditi na "boljoj i brzoj ucinkovitosti". Sporost drzavnog aparata pogotovo u podrucju drzavne uprave te sudstva je izrazit. Takodjer brzina izdavanja raznih dozvola, uvjerenje i potvrda gradjanima mora se znatno poboljsati. Ne moze se za jedan obicni papir cekati po nekoliko mjeseci za njegovo izdavanje posebice ako se to odnosi na malo poduzetnistvo i obrt u Hrvatskoj kao i  za male proizvodjace energije solarnim putem. Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "Zauvjek vjerni Domovioni" prezentira 28 tocaka svoga parlamentarnog programa. Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. Drazen Katic 

utorak, 2. lipnja 2015.

Prodaja Croatia osiguranja bila je nezakonita + KOMENTAR

Citirani tekst je dio clanka objavljen u online portalu "Index", dana 01.06.2015

"DRŽAVNA revizija u svom posebnom izvješću Saboru potvrdila je ono što je prije godinu i pol dana napisao Index, a to je da je prodaja Croatia osiguranja zapravo jedna od najvećih afera ove Vlade!
Naime, u nalazu Državne revizije za proračun RH u 2014. godini jasno je naglašeno kako se prodaja Croatia osiguranja po modelu Slavka Linića nije smjela dogoditi, odnosno protivna je zakonu, te da je na koncu sklopljen nepovoljan posao za RH od kojeg je zapravo jedino zaradila tvrtka za savjetovanje. No, krenimo redom.
> Prodajom Croatia osiguranja Madisonovom klijentu Milanović i Linić oštetili su nas za tri milijarde kuna

"Državni ured za reviziju je mišljenja da je u svrhu postizanja cilja prodaje dionica koji se odnosi  na  uplatu  sredstava u državni proračun, trebalo odrediti točan broj dionica koje se prodaju na način koji je najpovoljniji za Republiku Hrvatsku, odnosno na koji bi najviši iznos sredstava od privatizacije bio uplaćen u državni proračun. S obzirom da Društvo nije bilo u gubicima, nego je imalo značajne iznose zadržane dobiti i pričuva, ako je dokapitalizacija bila potrebna, trebalo je odrediti najniži potreban iznos dokapitalizacije", stoji u nalazu Državne revizije koja je utvrdila i da Vlada RH nije smjela samostalno donijeti odluku o prodaji Croatia osiguranja već je ta odluka morala biti potvrđena od strane zastupnika, odnosno u Saboru.

Nalaz državne revizije: O prodaji su morali odlučiti zastupnici, a ne ministri
Revizija je utvrdila i kako su nekretnine Croatia osiguranja procijenjene na manje iznose, a osim cijene, uvjeta i načina na koji je donesena odluka o prodaji Revizija zamjera i da je savjetnik za prodaju angažiran od Vlade debelo preplaćen.
Nekretnine procijenjene na manje iznose

U srpnju 2013. godine donesena je odluka o prodaji dionica Croatia osiguranja, a u travnju prošle godine zaključen je i posao kada je grupa Adris kupila 39,6 posto dionica CO-a. Adris je nakon prodaje vlasničkog paketa dokapitalizirao CO sa 110 milijuna eura, a na taj način Adris je postao vlasnikom 60 posto dionica CO-a. Istog su mjeseca uplatili kupoprodajnu cijenu dionica u iznosu oko 905 milijuna kuna. Prije formaliziranja te odluke radila se i procjena tvrtke koja je na kraju bila procijenjena na manji iznos nego što je to utvrdila Vlada.

"Prema mišljenju revizorskog društva, obavljene procjene na temelju kojih  je  evidentirano  smanjenje  vrijednosti  nekretnina  nisu  u  skladu  s  međunarodnim standardom  financijskog  izvještavanja,  jer  smanjenje  vrijednosti  ne  odražava  kretanja  na tržištu nekretnina u 2013.", stoji u nalazu Revizije......."

KOMENTAR:

Prodaja hrvatskih tvrtki odnosno njihova privatizacija nije uvijek dobro rijesenje. To nam pokazuju dosadasnji primjeri privatizacije. 

U gradu Stuttgartu u kome zivim razmislja se o re-privatizaciji odredjenih tvrtki koje je grad prodao, a sada ih zeli ponovo kupiti. 

Privatizacija u Republici Hrvatskoj je specificna tema. Ona je zapocela u vrijeme ratnih dogadjaja i bez neoliberalnog kapitalistickog iskustva. Dotad narodna imovina se vrlo cesto prodavala za "1 kunu", iako je bilo jasno da je dug koji ima ta tvornica ili drugi objekt daleko manji od vrijednosti imovine koja se za kunu prodala. 

Nadalje namjerno vodjenje tvrtki u bankrot pa njihova jeftina kupovina bio je drugi fenomen hrvatske privatizacije. Moramo malo stati na loptu i razmisliti sto se uopce treba prodati od onoga malo sto je ostalo. 

Privatizacija hrvatskih izvora pitkih voda, privatizacija postanske banke, hrvatskih suma, te odredjenih hotela koji od doba komunizma pripadaju narodu nedopustiva je stvar. 

Jedan mali broj ljudi u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina je postao vlasnik gotovo svega. Vecina njih je to stekla na nezakonit, nelegalan i nedomoljuban nacin. 

Na institucijama sudstva te drzavnom odvjetnistvu je da se bavi posljedicom nelegalne privatizacije. Slicno kao i sa hrvatskim tvrtkama dogodilo se i sa financijskom donacijom iseljenistva koja je iznosila oko 100 milijardi eura. Ne zna se kuda je ulozen taj novac, a trebao je biti ulozen u suzbijanje siromastva i izgradnju Republike Hrvatske. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na slijedece parlamentarne izbore sa 28 tocaka svog programa. Vise o programu nase liste mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic
 

ponedjeljak, 1. lipnja 2015.

INDIKATORI EKOLOŠKE KOMPONENTE


INDIKATOR - "PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE FOTONAPONSKIM SUSTAVIMA"
Mjeri se u ukupno instaliranim kilovatima fotonaponskih sustava po broju stanovnika.
"Sunce nam poklanja besplatnu energiju. Bez sunčeve svjetlosti i topline bio bi nezamisliv život na našem planetu. Sunce isijava u jednome danu 10.000 puta više energije nego što je mi ljudi i sva druga živa bića možemo potrošiti u cijeloj godini. Stari drevni narodi su štovali sunce kao božanstvo. Poznat je bio bog sunca "Ra" u starome Egiptu. Danas je moguće putem solarnih panela proizvesti vrlo eficijentno električnu energiju i toplinu.

Zemlje Europske Unije su se obavezale da će do 2020. godine udio električne energije iz obnovljivih izvora iznositi 20%, 2030.-30%, a 2050. najmanje 50%. Sunčeva energija pored energije vode i vjetra pripada u osnovu obnovljivih izvora energija. Također proizvodnja energije putem spaljivanja organskih tvari, a jednim dijelom i smeća "zakonski" se smatra proizvodnjom iz obnovljivih izvora. Da li to možemo akceptirati kao energiju iz obnovljivih izvora na svakom od nas je da odluči.

Znanstvenici tvrde da će sunce sijati narednih 4,5 milijarde godina. Iz tog razloga ne trebamo biti u brizi da će u skoroj budućnosti taj izvor energije nestati.
Danas u mnogim zemalja postoje atraktivne subvencije za sve koji se odluče investirati u solarnu energiju.

U većini Europskih zemalja možete višak proizvedene struje isporučiti državnom energetskom koncernu koji se nalazi u vašoj zemlji, te za to dobiti financijsku naknadu koja je garantirana ugovorom, a proizlazi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Investiranjem u solarnu energiju činite dobro i cijelom našem planetu. Teži se zaustaviti globalno zatopljenje, odnosno da prosječna temperatura na zemlji ne pređe granicu od dodatnih 2 stupnja celzijusa. Ako to uspijemo ostvariti razina mora i oceana do kraja ovog tisućljeća će se dignuti za maksimalno 1 m, a to je još uvijek dobar preduvjet da mi i buduće generacije možemo nastaviti lijep život na našem planetu.

Korištenje solarne energije je jedno od naših najjačih oružja u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Njemačka nije baš zemlja koja obiluje brojem sunčanih sati. Prije bi se reklo da obiluje brojem oblačnih i kišnih dana. Prosječan broj sunčanih sati po kvadratnom metru na godinu u Saveznoj Republici Njemačkoj iznosi 950 sati. Daleko sunčanije europske zemlje su Italija, Portugal, Španjolska i Grčka. U tim zemljama prosječan broj sunčanih sati se penje čak do 1600.
Usprkos niskom broju sunčanih sati Nijemci su 2011. godine ostvarili kvotu od 20 % proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Nedostatak u suncu nadomjestili su proizvodnjom struje iz vjetra i vode, kao i spaljivanjem biološke mase."

Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj?

Republika Hrvatska ima veći broj sunčanih sati od Njemačke. Prosječan broj sunčanih sati na godinu po metru kvadratnom u našoj zemlji iznosi 1200 sati.
U južnoj Dalmaciji i na otocima je još povoljnije stanje. U tim dijelovima Hrvatske broj sunčanih sati može se popeti čak do 1500.
U prijašnje vrijeme gotovo da nije bilo za vidjeti u našoj zemlji na krovovima fotonaponske panele za proizvodnju struje. Ono što se ponegdje vidjelo bili su solarni sustavi za grijanje tople vode.

U zadnjih par godina u Hrvatskoj se pojavilo više tvrtki koje nude postavljanje fotonaponskih sustava za proizvodnju struje na privatne kuće, ali i na državne objekte. Cijena jednog fotonaponskog sustava bolje kvalitete za prosječnu veličinu krovišta od 10 m2 se danas kreće između 17.000 i 25.000 €. U to je uračunana dokumentacija i svi troškovi.
Pošto je to još uvijek prilično visoka cijena za veći broj hrvatskih građana, neke od tvrtki nude "sistem najma" gdje mušterija iznajmljuje svoje krovište na 14 godina, a nakon tog roka preuzima u vlasništvo fotonaponski sustav. Nakon tih 14 godina mušterija koja je postala vlasnikom sustava može koristiti dobivenu električnu energiju za vlastite potrebe ili ju prodavati državi.

Birokratska prepreka u realizaciji postavljanja fotonaponskih sustava je ishodovanje dokumentacije. Da bi dobili odobrenje za "povlaštenog proizvođača električne energije" morate u Republici Hrvatskoj ishodovati veći broj različitih dozvola koje koštaju preko 1.000 €.

Što se tiče fotonaponskih panela, oni se danas većinom kupuju u Kini. Kina je najveći proizvođač fotonaponskih sustava na svijetu, te proizvodi panele prilično dobre kvalitete. Iskoristivost panela nove generacije je oko 40 godina.

Također i njemačke tvrtke kupuju panele u Kini, te ih postavljaju u Njemačkoj i drugim zemljama.
Pored fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije potrebno je posjedovati i transformator struje kao i dodatno električno brojilo koje pokazuje koliko je struje proizvedeno i ubačeno u državnu mrežu. Ako struju koristimo za osobnu potrebu tada moramo dodatno imati i akumulatore.

Kod proizvodnje tople vode solarnim putem koristi se druga vrsta panela. Ispod tih panela nalaze se cijevčice kroz koje prolazi posebna vrsta ulja koje se vrlo lako zagrijava i dugo zadržava toplinu. To ulje grije bojler sa vodom.

Interesantno je napomenuti da moderni solarni sustavi proizvode električnu energiju i kada je oblačno, čak i kada pada kiša, međutim smanjenim kapacitetom.

Po meni solarni sustavi za proizvodnju struje zauzimaju mjesto ispred hidroelektrana i vjetrenjača.
Gradnjom hidroelektrana i vjetrenjača mijenjamo prirodni okoliš, te unosimo neravnotežu u ekološki sustav.

Pored toga običan građanin nije u mogućnosti u privatnom vlasništvu posjedovati veliku hidroelektranu ili polje vjetrenjača. S druge strane solarni sustavi su u današnje vrijeme svima dostupni, naravno ako posjedujete svoje vlastito krovište.

Solarna energija ima veliku prednost, a to je da se može koristiti "decentralno". To znači da jedna osamljenu kuću u Lici ili Dalmatinskoj zagori gdje nikada nije sprovedena javna energetska mreža može koristiti struju proizvedenu solarnim panelima. To je ogromno veselje za baku i djeda koji već desetljećima živi u kući bez priključka struje te modernih električnih uređaja.

Solarni paneli se mogi instalirati na općinske i županijske zgrade, bolnice, škole, sportske dvorane, zgrade privatnih poduzeća, na crkve i župne zgrade, na garaže, te naravno na privatne krovove kuća i stambenih zgrada.

Njemačka savezna pokrajina "Baden – Württemberg“ postavila je visoki cilj da do 2050. godine 80% energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Na kraju 2012. godine u toj pokrajini bilo je instalirano oko 0,4 kw solarnih panela po stanovniku.
Republika Hrvatska ima prirodne uvjete, državne poticaje, te ekološki osvještene građane kao temelj za odličan razvoj solarne proizvodnje energije u skoroj budućnosti.
Proizvodnja električne energije fotonaponskim sustavima je važan indikator za mjerenje održivosti, ali i pokazatelj tehničkog napretka, ekološke svijesti i "pametnog" investiranja.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!



subota, 30. svibnja 2015.

TTIP kao najveća prijetnja narodima Europe: Demokracija mora uzvratiti udarac prije nego je zgaze transatlantski ugovori o slobodnoj trgovini nakon kojih će korporacije postati moćnije od država + KOMENTAR

Citirani tekst je iz internet portala "Advance-napredno novinarstvo", 09.12.2014

"U Francuskoj se nastavlja očekivani proces - vladajuća "ljevica" u potpunosti se priklonila interesima krupnog kapitala i dok provode anti-radničku politiku mjera štednje desnica koristi priliku i ubrzano usvaja retoriku koja na sceni nedostaje.

Liderica francuske desničarske stranke Nacionalni Front, Marine Le Pen, prepoznaje politički vakuum u vrijeme kada vladajuća Socijalistička Partija, na čelu s iznimno nepopularnim predsjednikom Francoisom Hollandeom, iz dana u dan izdaje interese vlastitog biračkog tijela.

To je jedna duga tema koja ima svoje razloge, no osvrnimo se danas na jednu njenu specifičnu izjavu vezanu uz otpor prema transatlantskim ugovorima o slobodnoj trgovini.

Na svojim internetskim stranicama Le Pen je komentirala aktualno stanje u Francuskoj i svijetu te pritom poručila kako je "globalizam barbarizam". Pritom također ističe: "Svijet se danas nalazi u rukama multinacionalnih korporacija i velikih financijskih igrača".

Njenu stranku, Nacionalni Front (FN), često se naziva krajnjom desnicom. I dok pojedini stavovi, kao što je izrazita anti-imigracijska politika, odgovaraju takvom opisu, FN je inkorporirao retoriku koja će bez sumnje dobro proći i kod razočaranog biračkog tijela vladajuće ljevice - naročito danas kada je teško uopće reći po čemu se francuska vladajuća stranka uopće može nazvati "ljevičarskom".

Ono što je zanimljivo je da je Le Pen danas u Francuskoj možda i najglasniji kritičar međunarodnih ugovora kao što su Transatlantska Zona Slobodne Trgovine (TAFTA) i Transatlantsko Trgovinsko i Investicijsko Partnerstvo (TTIP). Riječ je ugovorima o slobodnoj trgovini između SAD-a i Europske Unije. Francuska upravo vodi pregovore sa SAD-om o ovim ugovorima.

Mnogi upozoravaju, kao i Le Pen, kako u pregovorima nema dovoljno transparentnosti. Drugim riječima, aktualne europske vladajuće elite bi mogle pristati na dogovor koji će primarno ići na ruku SAD-a, a na štetu naroda Europe.

Javnost još uvijek ne zna dovoljno o ovim pregovorima i posljedicama ovakvih ugovora o slobodnoj trgovini. No, borba protiv istih će postati nužna. Mada bi bilo prirodno da europska ljevica vodi tu borbu svim snagama, u Francuskoj se desila jedna velika inverzija političkog kompasa te je danas upravo FN na čelu s Le Pen glavna sila koja, barem prema izjavama, najavljuje oštri otpor.

"Poslati ćemo velik broj predstavnika u Europski Parlament koji će povesti borbu protiv TTIP-", poručila je Le Pen.

No, što zapravo predstavlja TTIP? Recimo to ovako, usvajanjem TTIP-a - najvećeg trgovinskog sporazuma u povijesti - pojedine korporacije postale bi zapravo moćnije od državnih Vlada. Korporacije, dakle multinacionalne kompanije, bile bi "iznad" državnih vlasti, tj. država više ne bi bila u stanju regulirati tržište, ograničavati moć korporativnog kapitala.

Korporacije bi dobile mogućnost pokretanja tužbi protiv država ukoliko politika ta države njima prouzroči "gubitak profita". Drugim riječima, državna politika bi se spontano krojila primarno da udovoljava transnacionalnim korporacijama, a ne narodu.

Za ljubitelje što "čiščeg" kapitalizma ovo je ostvarenje snova, dok za sav normalan svijet ovakav proces predstavlja sumrak čak i ono malo demokracije što posjedujemo.

O aktualnom stanju demokracije u Europi mogli bismo puno toga reći. Može li demokratski proces biti u interesu naroda? Unatoč činjenici da često nije, ako barem postoji šansa, to je već nešto.

Nešto najbolje što bi se Europi moglo u ovakvoj situaciji desiti je povratak učinkovitosti demokratskog procesa. Zbog mnogočega ovo je zapravo zadnji trenutak. Ipak, pozitivnih naznaka već i imamo - u jednoj Španjolskoj naglo raste popularnost ljevičarske stranke Podemos koja je svojim programom spremna obračunati se anti-narodnim politikama koje su na snazi. U Grčkoj imamo SYRIZA-u koja bi morala, napokon, ovog proljeća rušiti postojeću Vladu i preuzeti kontrolu.

Pa i u Hrvatskoj imamo naznake promjena i konačni ulazak demokratskog socijalizma u ring - Radnička Fronta. Na svojim službenim stranicama RF ističe: "Radnička fronta je politička organizacija radnika, nezaposlenih, umirovljenika i studenata koja se bori za korjenitu promjenu političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada, za ostvarivanje njihovih socijalnih zahtjeva te zaštitu i proširivanje njihovih prava".

No, svi ovi pokreti, a u Europi ih ima sve više (što je očekivana reakcija na postojeće stanje), da bi došli u poziciju političkih promjena moraju imati mogućnost korištenja demokratskog procesa. Ako se pak korporacijama dodijeli veća ovlast od izvršne vlasti, onda sama demokracija postaje nebitna, pretvara se u protokol bez ikakvog učinka, što već sada uvelike i jest, ali - kako potvrđuju i gore istaknuti primjeri - šansa još uvijek postoji.

Novi europski pokreti dolaze i samim time demokracija bi mogla ponovno postati "opasna" - to znači da će se i nju pokušati zauzdati, a nema boljeg načina od osiguravanja pozicija transnacionalnih kompanija koje bi svoje poslove odrađivale bez mogućnosti da ih državne Vlade kontroliraju.

Europski pokreti koji će pružiti otpor TTIP-u i drugim po Europu opasnim ugovorima većinom su ljevičarski, no imamo i iznimke kao što je FN u Francuskoj. To ne znači da bi europska ljevica i desnica nužno trebale surađivati, ali dobro je da se otpor stvara u što većem broju država, bez obzira na politički kompas (anti-TTIP desnicu imamo i u Britaniji, stranku UKIP). Racionaliziranje ovakvog stava je jasno - narodi će lakše zauzdati vlastitu domaću politiku nego što će se moći boriti protiv nadnacionalnih tijela koja im kroje sudbinu. Odličan primjer je Grčka - paljenjem zgrade parlamenta moćnu Trojku se niti ne dodiruje.

Europska demokracija mora uzvratiti udarac, tj. mora biti pokrenuta, od strane novih progresivnih snaga, i još jednom iskorištena u interesu naroda prije nego bude prekasno. Vremena je pak zaista malo, pregovori oko TTIP-a, vrlo netransparentni pregovori (pojedini detalji otkriveni su jedino zahvaljujući WikiLeaksu), u punoj su snazi i kada se ugovor jednom implementira biti će ga teško rušiti.

Osvrnimo se malo na samu esenciju TTIP-a. Zašto je on zapravo toliko loš?

TTIP želi europske javne službe
Ugovorom bi se krenulo u napad na javne službe. TTIP bi "otvorio" europski zdravstveni sustav, obrazovanje, pa čak i opskrbu vodom, privatnim kompanijama - točnije, američkim privatnim kompanijama. Drugim riječima, stvari koje danas još uvijek uzimamo "zdravo za gotovo", u bliskoj budućnosti bi mogle biti pod punom i čvrstom kontrolom američke korporativne kapitalističke klase.

U samim pregovorima se narodima Europe laže. Tako je Europska Komisija prvo tvrdila kako javne službe neće biti vezane uz TTIP da bi kasnije britanski ministar trgovine, Lord Livingston, priznao kako su javne službe ipak "na stolu". Jasno da su na stolu, pa tu i jest novac, to i jest glavni cilj TTIP-a, preuzeti ostatke europske socijalne države i od nje stvoriti profitabilan biznis. Za prosječnog stanovnika, radnika, ovo bi bila katastrofa nezamislivih razmjera."


KOMENTAR: 

TTIP je stetan za europsku uniju, a samim time i za Republiku Hrvatsku kao njenu clanicu. Kroz TTIP se Europskoj uniji nudi mogucnost neogranicenog plasmana proizvoda na americko trziste ali i obrnuto. Iza cijele price o stetnom ugovoru izmedju Europe i Amerike stoje velike korporacije pogotovo one koje se bave resursima buducnosti: vodom i hranom. Monsanto vec duzi niz godina pokusava svim mogucim mjerama uvesti GMO proizvode na europsko trziste. Do sada je Europska unija odolijevala toj invaziji. Ono sto su uspjeli je plasiranje ako se ne varam 19 proizvoda kjoi su gen modificirani na trziste Europske unije sto je izglasao Europski parlament. Parmanent je ucinio gresku, posto mi niti jedan jedini americki gen modificirani proizvod u Europskoj uniji ne trebamo. Sve clanice - zemlje Europske unije trebaju se silno suprostaviti TTIP-u koji donosi sigurno porobljavanje Europske unije od strane americkih koncerana. 

Postovani gradjani zemalja Europske unije, napisite pisma svojim predstavnicima u europskom parlament sa zahtjevom da odbiju dalje glasati za TTIP. Ako se ne odupremo tom procesu znaci da ga podrzavamo. 

Nasa nezavisna lista "ZAVJEK VJERNI DOMOVINI" nudi Republici Hrvatskoj kroz 28 tocaka predizbornog programa ekonomsko, ekolosko, socijalno i politicko rijesavanje nagomilanih problema. Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic


petak, 29. svibnja 2015.

Međunarodni incident u crkvi Sv. Marka + KOMENTAR

Citirani tekst je iz onlione portala "Mir.hr", 28.05.2015

"Iz UGOVORA IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O PRAVNIM PITANJIMA:
Republika Hrvatska jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje: crkava, kapela te crkvenih prostora.
Samo zbog posebno važnih razloga, te s izričitim pristankom crkvene vlasti, ta mjesta mogu biti namijenjena u druge svrhe.
Nadležna tijela Republike Hrvatske mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadležnih crkvenih vlasti, ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spasavanja dobara posebne povijesne i kulturne vrijednosti.

Mjesta za bogoštovlje nisu izvan ingerencije policije RH. No, za njihovo djelovanje postoje specifični uvjeti, koji večeras nisu postojali. Prema tomu – policija je prešla svoje ovlasti i bilo bi logično ujutro dobiti ostavku ili ravnatelja policije ili ministra unutarnjih poslova. Ovdje se radi o međunarodnom incidentu!"

KOMENATR:

Tesko mi je povjerovati u ovo sto vidim na slici. Hrvatska policija usla u crkvu Svetog Marka u koju su se sklonili branitelji - prosvjednici.  

Vjerske ustanove kao sto su crkve, dzamije, hramovi sveta su mjesta i malo koja vlada ovog svijeta ce se usuditi pustiti policiju ili vojsku u te prostore. Cak i nacisti u drugom svjetskom ratu nisu ulazili u crkve iako im nista nije bilo sveto. 

Mislim da je hrvatska policija grubo prekrsila u ovom slucaju svoje ovlasti. Krenula je na narod koji ju hrani. Prije gotovo 20 godina bio sam visoki casnik hrvatske policije. Sudjelovao sam sa svojim policajcima u raznim osigiranjima od osiguranja utakmica pa do osiguranja Vlade i Sabora. U to vrijeme sam imao vazan eticki kodeks. Da mi je zapovjednistvi naredilo da sa svojim policajcima krenem na narod odbio bih zapovjed i naredio mojim policajcima povlacenje sa mjesta osiguranja. Imao sam toliko srece da se to nikada nije dogodilo.

 U ovom trenutku Republika Hrvatska nije drzava za koju sam se u Domovinskom ratu borio, ovo nije drzava kojoj sam kao policajac pozornik, a kasnije kao visoki policijski casnik sluzio. 

Pozivam Hrvatice i Hrvate da dobro razmisle kome ce pokloniti povjerenje na iducim parlamentarnim izborima. Ja se zalazem za slobodu i demokraciju u Europskoj uniji, a tako i u Njemackoj u kojoj zivim i u Republici Hrvatskoj u kojoj sam rodjen. Kao protest protiv rezima koji je zadnjih 25 godina uzeo ponos i cast hrvatskom narodu na slijedecim parlamentarnim izborima izlazim sa nasom nezavisnom listom "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" na izbore. 

Nemojte dopustiti da vas slome. 

Drazen Katic 
 

INDIKATORI EKOLOŠKE KOMPONENTE



INDIKATOR - "POBOLJŠANJE ZAŠTITE OKOLIŠA"
Mjeri se u emisiji ugljičnog dioksida u tonama po broju stanovnika. Pored metana ugljični dioksid pripada u osnovne krivce za globalno zatopljenje planete odnosno stvaranja "efekta staklenika".
"09.05.2013 je navečer u Mauna Loa na Havaima izmjerena od početka službenog mjerenja najveća koncentracija ugljičnog dioksida u zraku koja je iznosila preko 400 ppm (parts per million).
U zadnjih 800. 000 godina koncentracija ugljičnog dioksida se kretala u granicama od 180 – 280 ppm. Prije početka industrijske revolucije koncentracija CO2 je bila oko 280 ppm."

Što znači izmjerenih 400 ppm za našu budućnost?

Taj iznos je siguran pokazatelj da će prosječno povećanje temperature na zemlji prijeći granicu od 2 stupnja celzijusa. Povećanje temperature do dva stupnja se smatralo podnošljivim za naš budući život na planetu. Sa 2 dodatna stupnja razina mora i oceana bi se do kraja stoljeća dignula za 0,5 do 1 metar. Toj klimatskoj promjeni smo dorasli i mogli bi prilagoditi našu budućnost tim novim uvjetima.
Međutim dizanjem prosječne temperature iznad 2 stupnja celzijusa naša budućnost je prilično neizvjesna. Smatra se da će se razina mora i oceana dignuti više od jednog metra.
Samim tim može doći do prekida golfske struje u Europi koja nam donosi ugodnu klimu. Europa će se vjerojatno početi hladiti. Neki stručnjaci govore o malom ledenom dobu koje bi moglo snaći naš kontinent.

Podizanje razine mora i oceana iznad jednog metra prouzročilo bi potapanje najmanje 10 milijunskih gradova koji se nalaze na niskoj nadmorskoj razini.
Takav porast razine mora i oceana uzrokovao bi velike seobe naroda, nove ratove za zemlju i vodu. Bio bio destabiliziran cijeli političko-ekonomski sistem na našem planetu, proširile bi se bolesti i gladi."

Ugljični dioksid nastaje izgaranjem fosilnih goriva i njihovih derivata.
Ugljični dioksid uzrokuju:
- Termoelektrane koje spaljivanjem ugljena ili plina proizvode električnu energiju i toplinu
- Spalionice smeća
- Industrijska proizvodnja koja koristi fosilna goriva za grijanje, pokretanje strojeva i proizvodnju električne energije
- Transport putnika i robe "vozilima na unutarnje izgaranje"
- Korištenje osobnih automobila na unutarnje izgaranje
- Upotreba "električnih osobnih automobila" i "osobnih automobila na goruće ćelije" koji se napajaju električnom energijom proizvedenom spaljivanjem fosilnih goriva
- Grijanje domaćinstava ugljenom, loživim uljem, plinom i ogrijevnim drvom
Smanjenje emisije ugljičnog dioksida je osnovni zadatak, posebice industrijskih zemalja u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Industrijske zemlje su se 2010. godine usuglasile na zajedničkom projektu "Dva stupnja celzijusa – cilj". To znači da globalno zatopljenje planeta ne bi smjelo prijeći granicu od 2 stupnja celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje tj. godine 1850. Konkretno to znači da do 2050. godine industrijske zemlje trebaju postupno prijeći na održivi način proizvodnje, potrošnje i života građana. U brojkama je to emisija od maksimalno 2 tone ugljičnog dioksida na godinu po stanovniku industrijskih zemalja.
Primjerice u 2010. godini Savezna Republika Njemačka je imala emisiju od 9,1 tone ugljičnog dioksida po stanovniku. U skladu s projektom "Dva stupnja celzijusa – cilj" Njemačka treba do 2050. godine smanjiti emisiju ugljičnog dioksida po stanovniku za preko 80%.
Na koji se način općine i županije u Republici Hrvatskoj mogu uključiti u projekt "Dva stupnja celzijusa – cilj"?
Republika Hrvatska u usporedbi sa Saveznom Republikom Njemačkom ima slabije razvijenu industrijsku proizvodnju, a samim time i manju emisiju ugljičnog dioksida prouzrokovanog industrijom.
S druge strane Savezna Republika Njemačka ima velike privatne i industrijske površine popločene fotonaponskim panelima, te na taj način u proizvodnji struje i topline koristi u dobroj mjeri obnovljive izvore energije. U Republici Hrvatskoj je u zadnjih par godina popularizirana "solarna energija". Čak pojedine općine i gradovi nude subvencije građanima prilikom postavljanja solarnih panela na vlastito krovište. Također se subvencionira i proizvodnja tople vode solarnim putem. U tome području se može daleko napredovati. Za razliku od Njemačke, Republika Hrvatska ima veći broj sunčanih sati po kvadratnom metru na godinu. Samim time i veću iskoristivost solarnih panela, odnosno veću proizvodnju električne energije i topline po kvadratnom metru od Njemačke.
Procjena je da u Republici Hrvatskoj građani imaju oko 10.000 € ušteđevine po stanovniku. Jedna od mogućnosti ulaganja ušteđenog novca je i ulaganje u vlastito solarno postrojenje. Dobiveni renditi prodajom energije HEP-u veći su od kamata na štednju ili kamata na oročenu štednju koje nude banke.
Republika Njemačka pritisnuta zakonima u zadnjih nekoliko godina ulaže ogromna sredstva u izolaciju izgrađenih zgrada. Nove zgrade moraju od početka biti građene sa propisanom izolacijom. Poznato je da ogromna količina ugljičnog dioksida nastaje grijanjem stambenih i radnih prostora. U tom segmentu se ponovo pruža prilika općinama, županijama, ali i građanima da prilikom sanacije fasade stambene ili poslovne zgrade korisno ulože financijska sredstva u izolaciju. Ta uložena sredstva su investicija, a ne trošak pošto se u narednim godinama smanjenim računom za grijanje ta sredstva ubrzano vraćaju vlasniku.
Republika Njemačka je zacrtala da do 2020. godine ima 1 milijun električnih vozila na svojim ulicama. Shodno tome u njemačkim gradovima nije više rijetkost vidjeti ili koristiti električna vozila.
Projekt "Car to go" stavio je na raspolaganje građanima grada Štutgarta 400 električnih automobila tipa "smart". Za upotrebu električnog smarta potrebno se jednom registrirati, te sa korisničkom karticom koju dobijete nakon registracije plaćate upotrebu vozila. Republika Hrvatska nema autoindustriju i ne može razmišljati i djelovati u okvirima poput Njemačke. Za našu zemlju je interesantno da kao turistička destinacija pratimo trend elektromobiliteta.
Električna vozila su za sada prilično skupa. Elektro-smart košta oko 20.000 eura. To je za građane Republike Hrvatske priličan novac. Međutim općine i županije, te turističke zajednice prilikom obnove voznog parka mogu razmisliti da novi vozni park obnove bar jednim električnim vozilom.
Danas postoje i električni bicikli koji su znatno jeftiniji od automobila. Za ca. 1.500 eura možete kupiti solidan elektrilnični bicikl. To je prilika za općine i gradove uzduž Jadrana da iznajmljivanje bicikala i mopeda dopune iznajmljivanjem električnih bicikala. Samim time će učiniti hrvatski turizam atraktivnijim, zrak u gradovima čišćim, te će ravnopravno krenuti u korak sa projektom "Dva stupnja celzijusa – cilj"!
U Republici Hrvatskoj mnoga kućanstva imaju po dva osobna automobila. Ako ponekad ostavimo automobil na parkiralištu ili u garaži, te obavimo kupovinu namirnica pješice ili biciklom smanjit ćemo individualnu emisiju ugljičnog dioksida, a učiniti i nešto dobro za vlastito zdravlje. Djecu trebamo motivirati da po lijepom vremenu u školu ide pješice ili biciklom, a da javni prijevoz koriste u kišovite i zimske dana.
Republika Njemačka je donijela zakon o postupnom napuštanju proizvodnje električne energije nuklearnim putem. Republika Hrvatska koristi veliki dio električne energije proizvedene u nuklearnoj elektrani "Krško". U planu je i gradnja novih termoelektrana na ugljen ili plin u našoj zemlji. Da li je to ispravan poslovni i ekološki potez dalo bi se diskutirati. Tek kada iscrpimo prirodne (regenerativne) mogućnosti za proizvodnju električne energije i topline , tek tada možemo razmišljati o neophodnoj "dopuni" proizvodnje energije iz fosilnih goriva. U Republici Hrvatskoj o tako bitnoj stavci kao što je energija trebao bi odlučiti hrvatski narod putem referenduma. Referendum o budućoj proizvodnji energije u Republici Hrvatskoj bi bio svrsishodan.
 
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!



četvrtak, 28. svibnja 2015.

Trgovacki lanci prodaju filtriranu vodu iz slavine kao flasiranu izvorsku vodu + KOMENTAR

Tekst je iz online portala "Novi svjetski poredak", 03.09.2012
Posto TEKST nisam mogao kopirati pa ga ubaciti pogledajte ga u originalu:

 http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/03/trgovacki-lanci-prodaju-filtriranu-vodu-iz-slavine-kao-flasiranu-izvorsku-vodu/

KOMENTAR:

Prodaja vode iz slavine u flasama je poznata stvar. U Njemackoj je oko 40% flasirane vode voda ispod pipe. Naravno da to nije dozvoljeno i da se radi o globalnoj prevari i o krsenju zakona o zastiti potrosaca, krsenju zakona o prodaji proizvoda na podrucju Europske unije itd. Voda ispod pipe se jako cesto kontrolira dok flasirana voda vrlo rijetko. I bas zbog tog dogadja se da kupujete vodu u plasticnim flasama i donosite kuci ono sto doma vec imate. 

Mi smo prije nekoliko godina u Stuttgartu nacinili analizu vode iz 15 razlicitih izvora. Radilo se o jednostavnoj elektrolizi nakon koje ostaje prljavstina ako voda nije dovoljno cista. I sto je bio rezultat elektrolize? Necete mi vjerovati da su najcisce vode bile najjeftinije vode koje mozete kupiti u Aldiju i Lidlu. Najprljavije vode su bile Vitel, Evian i jos nekoliko vrlo skupih voda. 

Testiranjem vode iz Bodenskog jezera (koju mi u Stuttgartu imamo preko javne vodoopskrbe) doslo se do zakljucka da ta voda po cistoci zauzima slavno 4 mjesto. 

Kemijsku analizu naravno nismo radili, ali ja vjerujem da bi i ona pokazala slicne rezultate. Zato oprezno kod kupovine flasirane vode. Nije zlato sve sto sija. 

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" je predvidjela tocku u izbornom programu u vezi voda u Hrvatskoj koja kaze: "Zabrana daljnje prodaje izvora pitke vode u Hrvatskoj te zabranja daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode u RH. Voda pripada narodu."  Vise o nasoj nezavisnoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodno vecer. Drazen Katic 
 



Angela Merkel: Kršćanka sam, a vjera u Isusa Krista daje mi snagu, nadu i smjer u životu + KOMENTAR

Citirani tekst preuzet je iz online portala "Bitno.net", od 17 veljace, 2015

“Pripadam Evangeličkoj crkvi i kršćanka sam. Vjera mi daje snagu, nadu i orijentaciju, i važna je za mene kao nešto što daje smjer mom životu” – tako je odgovorila njemačka kancelarka Angela Merkel na pitanje što vjera znači za nju.
Razgovor iz kojeg je citirana ova njezina izjava objavljen je na internetskim stranicama njezina ureda, a povod mu je skorašnji susret najmoćnije političarke svijeta s papom Franjom. Merkel, naime, 21. veljače odlazi u audijenciju u Vatikan, te je tim povodom njezina PR služba objavila razgovor u kojem se šefica njemačkih demokršćana i kćerka evangeličkog pastora izjašnjava o svojoj vjeri.
“Za mene je ohrabrujuća spoznaja o tome da mi moja vjera pomaže proći i kroz teške trenutke”, rekla je kancelarka.
Upitana kako komentira sve veći val sekularizma koji prolazi Europom, pa i zemljom kojom ona upravlja, Merkel je rekla kako rješenje vidi u kvalitetnijem vjerskom odgoju. Posebice je važno da Europljani budu svjesni kršćanskih, ali i judaističkih korijena civilizacije u kojoj žive, naglasila je. Istodobno, rekla je i kako se slaže s Papom da vjera prelazi okvire kulturnog identiteta:
“Nije tu riječ o nekoj manifestaciji kulture, jer vjera je nešto što se događa duboko u čovjekovoj osobnosti.”
Na audijenciji s Papom, rekla je, razgovarat će o temama o kojima je i Franjo često govorio u javnosti: siromaštvu i zaštiti okoliša. Merkel je spomenula kako dijeli Papino nezadovoljstvo s lošim odnosom Europe prema imigrantima. Spomenula je i odnos prema islamu i ustvrdila kako kršćanska Europa mora njegovati odnos tolerancije s njim.
Ovo je njezin drugi susret s Papom. Prvi put su se susreli u svibnju 2013., nedugo nakon što je nadbiskup Buenos Airesa izabran.
Zanimljivo je kako je njezin odnos s Franjinim prethodnikom i njezinim sunarodnjakom Benediktom XVI. imao svoje loše faze. Njemačka kancelarka je svojedobno, neki smatraju potpuno nepotrebno, oštro kritizirala papu emeritusa zbog njegove odluke da popravi odnose s odmetnutim Bratstvom sv. Pija X. Problem je bio, kako ga je kancelarka vidjela, u biskupu bratstva Richardu Williamsonu koji je nekim svojim izjavama negirao holokaust. Vatikan je objasnio kako u vrijeme odluke o popravljanju odnosa s Bratstvom nije imao nikakva saznanja o Williamsovim stajalištima, te  je Sveta Stolica tražila od njega da ta stajališta korigira (Williamson je kasnije izbačen iz Bratstva).
Merkeličina kritika Vatikana bila je dočekana loše i u njezinoj stranci – Kršćansko-demokratskoj uniji, pa je jedan od uglednika stranke Willy Wimmer tada komentirao kako je njezin istup bio “potpuno nepotreban”."

KOMENTAR:

Europa je krscanski kontinent. Vecinom katolici i protenstanti medjutim i ortodoksni krscani te mnogobrojne druge krscanske zajednice koje nisu drzavno priznate cine krscansku strukturu u Europi. Smatram da je vrlo bitno da Europa cijeni svoje krscanske korjene. Takodjer je po meni bitno da Europski parlament u buducnosti definira Europsku uniju kao krscansku uniju. 

Mi smo u veljaci ove godine zapoceli predizbornu kampanju nase nezavisne liste koja nosi naziv "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI". Na pocetku kampanje stizale su zamjerke mome zivotopisu u kome sam ja naveo da sam katolik i vjernik. Do danas mi nije jasno koga to moze smetati. Ako netko nije krscanin ima pravo u demokratskoj Europi prakticirati neku od drugih religija, a ako je ateist ima pravo ne vjerovati. Medjutim nitko u krscanskoj Europi ne moze i nece osporavati krscanima pravo na vjeru i vjerovanje. Vise o nasoj nezavisnoj listi mozete pogledati pod slijedecim linkom. 

Ugodno vecer.Drazen Katic


Pismo bivseg Hrvata + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Index", dana 17.03.2014

"REDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji već neko vrijeme živi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna država i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrživo. Sada živi i radi u, kako kaže, "normalnoj Europi". I nema se namjeru vraćati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti: Pismo bivšeg Hrvata

"Pišem vam iz jedne velike europske zemlje u koju sam se sklonio od neučinkovite i tragično loše Domovine Hrvatske. Želio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bježe iz Hrvatske i koji su doista problemi zašto oni koji mogu biti uspješni biraju alternativu.

Rođen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspješan poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjećanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neću o čemu nešto kasnije.

Živio sam u obiteljskom okruženju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspješan u poslu pa je i majka ostavila državni posao da mu se pridruži. Uvijek smo davali manje sretnima od nas čemu nas je učio katoličko-kršćanski odgoj ali i osjećaj solidarnosti. U Crkvu smo išli redovito gledajući kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (čast izuzecima).

Srednju školu sam završio sa savršenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam išao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savršena obitelj Hrvata".

Moglo bi se reći da su moji s velikom srećom dočekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju više dokazivati od nas samih. U srednjoj školi sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obilježjima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogađalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zašto je lakše mrziti druge nego uvažavati sve?

Fakultet sam teže upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s lošim ocjenama. Plaćali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam završio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim časopisima. Mjesta za karijeru na Sveučilištu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savršenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Počeo sam s poduzetništvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od početka treba imati računovođu, početni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. Želim privređivati za sebe i državu ali me i u tome tjeraju da se mučim. Zašto? Nije me to zaustavilo, radio sam po čitave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapošljavao sam četiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam čak bio zahvalan drugima što ih nisu zaposlili. Problemi su počeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko traži "dlaku u jajetu"? To su meni tražili i našli. Inspekcija je bila kao streljački vod, prema meni su se ponašali kao na suđenju a zamislite tražili i ručak i kave. Nebitno o čemu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska računovođe za koju opet ide meni kazna.

Prokuhalo je u meni. Htio sam firmu držati radi radnika koje sam zavolio kao obitelj ali nisam više mogao. Nisam spavao dobro. Znao sam da tako više ne mogu. Kako sam izvozio često sam sa svojim kupcima pričao i oni su mi se čudili da želim tako raditi. Tada sam donio odluku. Zatvoriti firmu, otvoriti vani i preseliti se.

U roku od pola godine vani život mi se preporodio. Država ti pomaže, cijenjen si, posluješ bez problema. Prvu inspekciju koju sam imao najavili su mi mjesec dana ranije. Pronađene sitnice koje nisu bile usklađene su mi ukazali i pomogli da ih ne radim. Nije bilo kazne! Računovodstva gotovo i nema dok ne pređete određenu zaradu i sve je toliko jednostavno da mi to gotovo nije bilo jasno. Radim isti posao a zarađujem deset puta više. To je realnost. U zadnje vrijeme upoznao sam liječnika iz Zagreba koji je tu došao i koji govori gotovo iste stvari samo iz svoje branše. Prema nama kao strancima nema diskriminacije, živimo u društvu koje cijeni rad a uopće ne znam tko je kakve političke afiliacije niti koga to ovdje uopće zanima. Družim se i s Hrvatima i Srbima i Bosancima i domaćima. Nema neke solidarnosti među nama. Znate zašto? Ne treba je. Ako ste uspješni, uspješni ste a ako niste država pomaže. Jedini koji kopaju po smeću su narkomani tj. oni koji biraju takav život. Nesretni su i ti ljudi ali je teško pomoći onome koji ne želi pomoć.

Zato se vratiti nikad neću. Ovdje se budim i zaspem sretan. Obitelj mi fali, fale mi zagrebačke ulice ali sve manje. Ne idem više niti na Jadran jer sam vidio brojne druge prekrasne lokacije i zemlje u kojima sada uživam. Ljepote koje nisu ništa manje od onih kojima obiluje moja Domovina. Roditelji dolaze k meni a sa zaručnicom, uskoro suprugom, čekam i dijete. Zaručnica nije iz Hrvatske, dijete neće biti Hrvat a i ja ću uskoro dobiti novo državljanstvo.

Što to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokažem i slobodu. Zašto vam onda pišem? Jedino što mi je žao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego želja da kažem što je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer što god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje došli ali najviše je onih iz Hrvatske koji rade najplaćenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako želi opstati treba sljedeće. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se može podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakšati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem će se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovačkog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godišnje. Zašto toliko? Zato što se s time može osigurati jedna dobra plaća i jedna prosječna, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos može biti i veći ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve može platiti, uključujući i državi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace računovođe ne zato što su loši nego zato što se treba pružiti prilika da zarađujete više a tek onda da ste dužni birokraciji.

Želim reći još nešto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u državi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zašto? I tamo se sposobni šikaniraju.

Znate što sam kod računovođa u Hrvatskoj vidio. Oni kažu, izvući ćemo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to država koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji će opet tražiti rupe da vam pomognu. Ne zamjeram im, oni (računovođe) rade svoj posao najbolje što mogu ali to je sve skupa apsurdno.

Gledam vijesti iz Hrvatske i ne razumijem. Čuva se obitelj od "povampirenih homoseksualaca" a mladi nemaju s čim zasnovati obitelj. Priča se o ćirilici a ne o birokraciji i porezima. Nitko ne predlaže poreznu reformu za male. Među političarima nema očito nikoga tko je sam zarađivao za svoj kruh.

Vidim da vaš medij ganjaju zbog Student servisa a nitko se nikad nije zapitao da li su davanja koja morate inače dati jednostavno prevelika za vaš biznis. Zatvoriti, uništiti, kazniti kao da je moto nerazumnih i za Hrvatsku autodestruktivnih političara.

Za mene je kasno. Kao što sam rekao, neću se vratiti. Pišem zbog onih koji ustraju u ostanku. Njih treba spasiti.

Molim da ukoliko imate želju ovo pismo objaviti isto ne potpišete jer ne želim tati i mami priuštiti inspekcije. Oni ne žele napustiti Hrvatsku."


KOMENTAR:


Proces napustanja Domovine i odlazak u zemlje Europske unije i prekomorske zemlje je vrlo izrazen u zadnjih godinu dana. Pretpostavlja se da je oko 100.000 Hrvata posljednjih godinu-dvije napustilo Domovinu. Kao nekad njihovi pradjedovi i djedovi mladi ljudi odlaze trbuhom za kruhom. 

Mnogobrojni hrvatski iseljenici su se vratli u Domovinu pokrenuli vlastiti posao, a nakon odredjenog vremena, najkasnije par godina poslovanje nije funkcioniralo te su bili prisiljeni ponovo se vratiti tamo odakle su i dosli. 

Republika Hrvatska mora razmisliti kako da postane atraktivna za iseljenicki kapital, kako da garantira brzo birokratsko rijesavanje dozvola za pokretanje posla, kako da sprijeci proces korupcije prilikom otvaranja novih iseljenickih tvrtki u Domovini i na kraju kako da dugorocno veze uspjesne useljenicke tvrtke za domace "hrvatsko" trziste rada. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" donosi 28 tocaka predizbornog parlamentarnog programa. Vise o nasem programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom.

Ugodan dan. Drazen Katic
 

Ivan Vrdoljak poludio: "Nitko ne voli Hrvatsku više od mene!" + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Direktno.hr", dana 27.05.2015

"Sudjelujući na međunarodnoj stručnoj radionici u Splitu, ministar je Vrdoljak vidno uzrujan poručio kako nitko ne voli Hrvatsku više od njega i kako stručnjaci koji govore protiv istraživanja Jadrana nemaju pojima.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak poručio je u srijedu kako se neće odustati od istraživanja jadranskog podmorja unatoč otporima u dijelu javnosti te je najavio donošenje posebnog zakona o zaštiti priobalja. "Do ljeta ćemo donijeti zakon o zaštite priobalja tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, kakav nije postojao nikad ranije. To znači dodatnu zaštitu i sukladno je direktivi Europske komisije", rekao je Vrdoljak u Splitu sudjelujući na međunarodnoj stručnoj radionici "Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi".
Podsjetivši kako u javnosti postoje oni koji zagovaraju zaustavljanje aktivnosti na istraživanju ugljikovodika u jadranskom podmorju, Vrdoljak je više puta istaknuo kako se to neće dogoditi.
"Ne možemo stati s ovime jer države tako ne funkcioniraju. Moramo iskoristiti naše potencijale i na vrijeme krenuti s istraživanjem ugljikovodika na Jadranu, ali i na kopnu", rekao je.
Odbacio je i primjedbe kako će istraživanje jadranskog podmorja uništiti hrvatski turizam, rekavši kako već postoji 12 platformi u blizini Istre, ali je unatoč platformama Istra turistički najrazvijeniji dio Hrvatske.
"Tko ima pravo reći kako će se to uništiti turizam, tko ima ozbiljnosti pojaviti se u javnosti i reći da će se ovime uništiti turizam, koji su argumenti?", upitao je Vrdoljak.
Tijekom radionice došlo je i do verbalne prepirke ministara Vrdoljaka s profesorom splitskog Ekonomskog fakulteta Nevenom Šerićem koji je istaknuo kako u vezi projekta istraživanja ugljikovodika u jadranskom podmorju ne treba žuriti nego je nužno biti oprezan. Ustvrdio je kako "nitko ozbiljan zbog cijene neće doći bušiti i iznajmiti platformu", kako se tu radi o "procjeni rizika" te kako treba slušati i "glas naroda".
U višeminutnoj verbalnoj prepirci Šerić je, između ostalog, rekao kako ima pravo na svoje mišljenje, a ministar Vrdoljak uzvraćao kako on osluškuje geologe i naftne stručnjake.
"Bojim se slušati ljude koji sebi daju za pravo da su stručnjaci za marketing, turizam, naftnu geologiju, cijene nafte, geopolitičke odnose, Ruse, studije, tehnologije", kazao je Vrdoljak.
U izjavi novinarima ministar je potvrdio da će do ljeta biti potpisani ugovori s kompanijama u vezi istraživanja Jadrana.
"Ovo nije Vrdoljakov projekt, nego je projekt Republike Hrvatske i znanosti koja se u to treba uključiti", poručio je ministar gospodarstva."

KOMENTAR:

Posto Republika Hrvatska prakticki zivi od tradicionalnog turizma busotine u Jadranskom moru bi bile ekonomski i ekoloski "karahiri". Oni politicki elementi koji propagiraju busotine u Jadranu ne misle domoljubno. Ako netko misli da ce Hrvatska biti bogatija ako dopustimo eksploataciju nafte iz Jadrana grdo se vara. Pogledajmo na primjer africke zemlje iz kojim americke kompanije crpe naftu (Schell) ili zemlje u Aziji. Te zemlje grcaju u siromastvu, stanovnistvo nema ni za hranu, a kamoli da dijeli dobit od prodane nafte. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" bori se za ekolosku i ekonomski snaznu Hrvatsku ali ne za prodaju nafte iz Jadrana. Vise o nasem programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic