četvrtak, 16. srpnja 2015.

ELITNA PROSTITUCIJA NA JADRANU 'Detaljno ću vam objasniti kako biznismenima i političarima sređujem escort dame' + KOMENTAR

Tekst je citiran iz portala "Jutarnji.hr", dana 16.07.2015



'Znam okvirno i cijene, oko 200 do 300 eura na sat, ovisi koji je dio sezone i kakva je ponuda'
Budite uvjereni da svaki concierge dosta svog radnog vremena provede u potrazi sa suknjama. Hoteli i seks jednostavno idu ruku pod ruku. Osim sa svodnicima, dakle, dobre odnose njegujem i s taksistima, vlasnicima limuzina, turističkih i charter agencija, ali i dilerima, doktorima, striperima. Nikad ne znam tko će biti ključan za rješavanje neke velike scene u koju ću biti upleten.

Šifrirane poruke

Primjerice, jedan gost dolazi nekoliko puta godišnje. Jednom s obitelji, drugi put sam. Traži žensko društvo. Točno znam kako izgleda njegova supruga, sjećam se blijedo i njegove djece, a sada me taj isti čovjek traži da mu nađem djevojku na jednu noć. Ispočetka sam te stvari radio uistinu s gnušanjem, ali sam shvatio da to ne mogu promijeniti, a ni izbjeći. Uostalom, tko sam ja da im sudim?
U takvim situacijama osobno nikada nisam izravno uključen. Nazovem “pimpa” ili nekoga tko to organizira i s njim se dogovorim u šiframa, tražim primjerice “vožnju” ili “bogati koktel”. Znam okvirno i cijene, oko 200 do 300 eura na sat, ovisi koji je dio sezone i kakva je ponuda. Ali trudim se biti što je moguće više izvan detalja.
Nerijetko dolaze i političari iz samog državnog vrha. Tada se stvari rješavaju puno suptilnije. Hotelski službenici nisu uključeni ni u kakve pregovore i dogovore, ali nam je svejedno svima jasno što se događa.
Stiže političar i njegova svita u jednoj limuzini, a par minuta kasnije limuzina puna djevojaka. Uzimaju sobe na istom katu, vrlo blizu jedna druge, sve je jasno, ali, naravno, službeno im se ne može ući u trag.
U situacijama kada se od mene traži izvođenje nekakvih ilegalnih poslova ili barem upletenost u iste, naučio sam da treba znati procijeniti čovjeka.

Procjena gostiju

Ako je gost sumnjiv ili se zna da je prije bio nasilan, da voli raditi ekscese, onda definitivno ne pristajem na takve dogovore.
Vrlo je moguće da se dogodi scena i onda ću sam morati gasiti požar. A svašta se tu zna događati, po hotelskim sobama ima i tučnjava i svađa, ubojstava i obiteljskih obračuna. A i te naše “posebne” gošće znaju biti svakakve. Jednom je jedna prostitutka pokrala gosta, izletjeli su iz sobe goli i zadihani trčali po hodnicima.
Cijeli hotel je skužio o čemu se tu radilo. A to baš i nisu primjerene situacije za hotel s pet zvjezdica.

KOMENTAR:

Prostitucija se smatra najstarijim zanatom na svijetu. Iako je u mnogobrojnim zemljama zabranjena ta privredna grana cvijeta i rijetko biljezi pad poslovanja. Posebice je Hrvatska poznata po elitnoj prostituciji koja redovito posluzuje politicko-ekonomski vrh hrvatskog drustva. Prostitutke kao i uvijek zarade svoj mali dio u tom poslu (max. 30%), a ostatak trpa u dzep boss ili madam, odnosno svodnik ili svodnica. Drzava ne dobija porez jer je djelatnost ilegalna. 

Elitna prostitucija postoji u Hrvatskoj vec dugo, samo mijenja formu i nacin poslovanaj. Prije vise godina sprovodila se pod razlicitim vrstama masaze odnosno u salonima za masazu. Danas se je postupak usvrsio pa umjesto masovnog proizvoda svodnici dovode svoje radnice direktno u otmjene hotelske sobe i privatne vile. Prostitucija kao zanat ce nadzivjeti sva zanimanja pa Republika Hrvatska treba malo promisliti da pronadje dobar model oporezivanja za sada nelegalnog zanimanja. Na taj nacin ce biti vuk sit, a ovce na broju. Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic www.drazenkatic.blogspot.de

10 strategija manipulacije ljudima + KOMENTAR!

Citirani tekst je iz portala "Atma.hr", dana 16.02.2015




"Siromašnijim slojevima treba onemogućiti pristup mehanizmima razumijevanja manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet obrazovanja nižih društvenih slojeva treba biti što slabiji ili ispod prosjeka, da bi ponor između obrazovanja viših i nižih slojeva ostao nepremostiv. Na osnovu rada jednog od najuticajnijih svjetskih intelektualaca, američkog lingviste Noama Chomskog, donosimo vam spisak od deset strategija manipulacije putem medija.

1. Preusmjeravanje pažnje

Pažnju javnosti preusmjeravati s važnih  problema na nevažne. Prezaposliti javnost poplavom nebitnih informacija, da ljudi ne bi razmišljali i stekli osnovna saznanja u razumijevanju svijeta.

2. Stvaranje problema

Ta metoda se naziva i “problem-reagiranje-rješenje”. Treba stvoriti problem, da bi dio javnosti reagirao na njega. Na primjer: izazvati i prenositi nasilje s namjerom, da javnost lakše prihvati ograničavanje slobode, ekonomsku krizu ili da bi se opravdalo rušenje socijalne države.

3. Postupnost promjena

Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu mjeru, uvoditi je postepeno, “na žličicu”, mjesecima i godinama. Promjene, koje bi mogle izazvati otpor, ako bi bile izvedene
naglo i u kratkom vremenskom roku, bit će sprovedene politikom malih koraka. Svijet se tako vremenom mijenja, a da to ne budi svijest o promjenama.

4. Odlaganje

Još jedan način za pripremanje javnosti na nepopularne promjene je, da ih se najavljuje  mnogo ranije, unaprijed. Ljudi tako ne osjete odjednom svu težinu promjena, jer se
prethodno privikavaju na samu ideje o promjeni. Osim toga i “zajednička nada u bolju budućnost” olakšava njihovo prihvaćanje.

5. Upotreba dječjeg jezika

Kada se odraslima obraća kao kad se govori djeci, postižemo dva korisna učinka: javnost potiskuje svoju kritičku svijest i poruka ima snažnije djelovanje na ljude. Taj sugestivni mehanizam u velikoj mjeri se koristi i prilikom reklamiranja.

6. Buđenje emocija

Zloupotreba emocija je klasična tehnika, koja se koristi u izazivanju kratkog spoja, prilikom razumnog prosuđivanja. Kritičku svijest zamjenjuju emotivni impulsi (bijes, strah, itd.) Upotreba emotivnog registra omogućava pristup nesvjesnom pa je kasnije moguće na tom nivou sprovesti ideje, želje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati određena ponašanja.

7. Neznanje

Siromašnijim slojevima treba onemogućiti pristup mehanizmima razumijevanje manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet obrazovanja nižih društvenih slojeva treba da bude što slabiji ili ispod prosjeka, da bi ponor između obrazovanja viših i nižih slojeva ostao nepremostiv.

8. Veličanje gluposti

Javnost treba  podsticati u prihvaćanju  prosječnosti. Potrebno je uvjeriti ljude da je (in, u modi), poželjno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i znanosti.

9. Stvaranje osjećaja krivice

Treba uvjeriti svakog pojedinca da je samo i isključivo on odgovoran za vlastitu nesreću, usljed oskudnog znanja, ograničenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i potcijenjen pojedinac, opterećen osjećajem krivice, odustat će od traženja pravih uzroka svog položaja i pobune protiv ekonomskog sistema.

10. Zloupotreba znanja

Brz razvoj znanosti u posljednjih 50 godina stvara rastuću provaliju između znanja javnosti i onih koji ga posjeduju i koriste, vladajuće elite. “Sistem”, zaslugom biologije, neurobiologije i praktične psihologije, ima pristup naprednom znanju o čovjeku i na fizičkom i na psihičkom planu."

KOMENTAR:

Napisanih 10 strategija manipulacije ljudima prilicno su istinite. Danas se na globalnoj razini, a i na lokalnim razinama manipulira ljudima. Najucinkovitija manipulacija je putem medija, posebice tv-a i interneta.

Zasto se ljudima manipulira i tko ima koristi od toga? Korist ima manipulator, a manipulaciju sprovodi da bi ostvario materijalnu ili emocionalnu korist. Vrlo cesto su manipulatori pored velikih koncerana i vlade pojedinih drzava koje najcesce koriste obavjestajne sluzbe u sprovodjenju manipulacije. Krajnji cilj manipulacije jedino moze biti globalno porobljavanje covjecanstva koje treba tada poslusno sluziti sacici odabranih. Sve se to protivi kako ljudskim tako posebice bozjim zakonima.

Robovlasnistvo danas oficijelno ne postoji, a mi imamo preko 30 milijuna modernih robova danas u svijetu. Svi smo mi rodjeni kao slobodni ljudi, medjutim kada smo dovedeni u poziciju da nam djeca i porodica nemaju sta za jesti pristajemo na igru modernog robovlasnistva i ljudske manipulacije. Najjace oruzje za manipulaciju i kontrolu je strah, Nije ni cudo da SAD stalno pronalazi nekog novog neprijatelja koji bi mogao na nas baciti atomsku bombu. Zastrasivanje terorizmom i atomskim ratom prakticira se vec podulje vrijeme iako manjina vjeruje u to. 

Ako uspijemo savladati vlastiti strah otrgnuti cemo se iz ralja manipulacije i porobljavanja. Nije lako medjutim vrijedno je pokusati. Ugodan dan i lijep pozdrav.  Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

IZMJENA ZBOG MAMIĆA? Razmotrit će se institut jamčevine + KOMENTAR!

Tekst je citiran iz portala "Net.hr", dana 16.07.2015


Ministra pravosuđa Orsat Miljenić najavio je da će se u okviru izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) razmotriti institut jamčevine kao zamjene za istražni zatvor, među ostalim i stoga što se njime stvara nejednakost građana, s obzirom da ga mogu koristiti samo oni koji imaju novca.

“Mi smo u tijeku izmjena Zakona o kaznenom postupku. Imamo dvije europske direktive i zato mijenjamo zakon. U okviru toga razmotrit ćemo i institut jamstva”, kazao je Miljenić novinarima ispred sjedišta Vlade na Markovu trgu.

Pojasnio je da je prvi razlog zašto treba razmotriti institut jamčevine odluka Ustavnog suda kojom se “dovodi u pitanje institut jamstva kod utjecaja na svjedoke”. “Ako vi teoretski možete utjecati na svjedoke, a to nije razlog da vam se povuče jamstvo onda se postavlja pitanje smisla toga. Mnoge zemlje to niti nemaju. U mnogim europskim zemljama, primjerice Austriji, niti ne možete dobiti jamstvo za sprečavanje utjecaja na svjedoke. To treba razmotriti”, kazao je Miljenić.

Ostojić: Ozbiljna diskriminacija građana

Dodao je i da treba postaviti pitanje pretvara li se neki institut u sredstvo koje mogu koristiti samo oni koji imaju novca te stvara li se time nejednakost građana.
“No, predmeti su u tijeku i nije dobro temeljem bilo kojeg predmeta donositi odluke. To je nešto o čemu treba stručna javnost razgovarati. Mi kao društvo moramo donijeti tu odluku. Ministarstvo će i taj institut razmotriti. Sad će ići javna rasprava o ZKP-u, vidjet ćemo rezultate na jesen pa ćemo biti u prilici donijeti neku odluku.
Kazao je i da istovremeno jamstvo kao zaštita od bijega postoji u većini zemalja te da to ne treba ukidati.
I njegov kolega, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, smatra da situacija u kojoj samo imućni mogu koristiti neko pravo predstavlja ozbiljnu diskriminaciju građana.
Na izravno pitanje misli li da se institut jamčevine preširoko shvaća Ostojić je kazao da radi neovisnosti sudstva to ne smije komentirati, ali da bi se kao građanin s time složio.
Dodao je i da policija ne može nadzirati razgovaraju li braća Mamić sa svjedocima o istrazi jer sud nije odredio nikakve mjere opreza. “Koliko je meni poznato nema nikakvih mjera opreza prema tome nema ni razloga da tako nešto rade”, kazao je Ostojić.

KOMENTAR:

Zaista je jamcevina izmisljena samo za najbogatiji sloj drustva i diskriminira dodatno vec vrlo izrazene klasne podjele. Onaj tko danas ima novca moze si kupiti slobodu, bez obzira da li je kriv ili ne. To pokazuju samo u posljednjih godinu dana mnogobrojni slucajevi diljem Europe. Ne tako davno kupio je slobodu na bavarskom sudu i sef Formule 1 Berni Ecclestone. Bez obzira dolazi li izjava ministra Miljenica kao predizborna ponuda ukidanje jamcevine smatram ispravnim putem za jacanje socijalne jednakosti koja je u Europskoj uniji ozbiljno narusena.

Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

War die Kanzlerin nicht einfühlsam genug? + KOMMENTAR

Quelle: http://www.stuttgarter-zeitung.de/inhalt.merkel-und-das-fluechtlingsmaedchen-war-die-kanzlerin-nicht-einfuehlsam-genug.c0fc5f94-cdea-453e-ba57-5cecd36169ae.html

Angela Merkel bestimmt maßgeblich mit, wie sich Europa in der Flüchtlingsfrage verhält. In Rostock wird die Kanzlerin mit dem persönlichen Schicksal der Schülerin Reem konfrontiert. Zeigte die mächtigste Frau der Welt zu wenig Empathie?

Bundeskanzlerin Angela Merkel (CDU) in der Paul-Friedrich-Scheel-Schule in Rostock Foto: dpa
Bundeskanzlerin Angela Merkel (CDU) in der Paul-Friedrich-Scheel-Schule in RostockFoto: dpa
Rostock - Reem weint. Gerade hat das Mädchen palästinensischer Abstammung Bundeskanzlerin Angela Merkel (CDU) von ihrem Schicksal erzählt. Dass sie und ihre Familie jüngst kurz vor der Abschiebung standen und dass sie seit Jahren den Rest ihrer im Libanon lebenden Familie nicht mehr gesehen hat. Die Spannung in der Turnhalle der Rostocker Paul-Friedrich-Scheel-Schule ist an diesem Mittwoch deutlich spürbar. Die Kanzlerin wird beim Bürgerdialog „Gut leben in Deutschland“ vor 32 Schülern im Alter von 14 bis 17 Jahren direkt mit den Folgen der EU-Flüchtlingspolitik konfrontiert. Emotionaler Höhepunkt: Merkel geht zu der Sechstklässlerin und streichelt ihre Wange.

Aber die Kanzlerin, die als die mächtigste Frau der Welt gilt, macht auch deutlich, dass sie für das hübsche und aufgeweckte Mädchen nicht mehr tun kann. Sie spricht über die Anstrengungen der Bundesregierung, das Flüchtlingsproblem in den Griff zu bekommen. „Das ist manchmal auch hart - Politik“, sagt Merkel und kommt ein wenig ins Stocken.
„Du bist ein unheimlich sympathischer Mensch“, sagt Merkel. Aber Reem wisse halt auch, dass in den palästinensischen Lagern im Libanon noch Abertausende Flüchtlinge sitzen. Deutschland könne es nicht schaffen, allen Flüchtlingen im Nahen Osten oder denen in Afrika zuzurufen: „Ihr könnt alle kommen.“

"So kann man doch nicht mit einem kleinen Mädchen umgehen"

„So kann man doch nicht mit einem kleinen Mädchen umgehen“, sagt eine Lehrerin im benachbarten Raum des modernen Schulzentrums, wohin der Dialog live übertragen wird. Der Kanzlerin fehle doch jegliche Empathie. So sehen das auch viele User auf Twitter:
Andere verteidigen die Reaktion der Bundeskanzlerin:
Reems Schicksal geht den Zuhörern in der Turnhalle des Schulzentrums tief ins Herz. Seit vier Jahren ist sie erst an der integrativ arbeitenden Schule, hat in dieser Zeit fließend Deutsch und Englisch gelernt, etwas Schwedisch kann sie auch. Merkel ist beeindruckt und nimmt die Chance wahr, darauf aufmerksam zumachen, wie wichtig die Sprache bei den Integrationsbemühungen sind.
Der Hinweis trifft aber nicht die Lebenswirklichkeit von Reem. Ihr Vater habe früher als Schweißer gearbeitet, ohne Aufenthaltsgenehmigung dürfe er nicht beschäftigt werden. „Mir ging es hier an der Schule richtig schlecht.“ Jetzt sei zwar eine vorläufige Genehmigung da, aber noch immer sei die Familie im Wartestand. „Ich will auch meine Familie im Libanon wiedersehen“, sagt Reem.
Merkel wirkt kühl, als sie sagt, dass künftig keiner mehr vier Jahre auf einen Bescheid zum Asylantrag warten solle. Der Libanon gelte nicht als Bürgerkriegsland. Es seien dort zwar keine sehr guten Lebensumstände, aber es gebe viele Menschen, denen es noch viel schlechter gehe. „Jetzt wollen wir ein beschleunigtes Verfahren machen, davon könntest du vielleicht profitieren.“

"Ich habe Ziele, wie alle anderen"

Reem lässt nicht locker. „Ich habe Ziele, wie alle anderen.“ Sie möchte studieren. „Es ist wirklich sehr unangenehm zuzusehen, wie andere das Leben genießen können und man selber halt nicht.“ Manche werden zurückgehen müssen, ist ein Teil der Kanzlerin-Antwort.
Dann geht Merkel zu der weinenden Reem. „Du hast das doch prima gemacht“, sagt sie. Moderator Felix Seibert-Daiker hakt ein und erklärt, dass Reem sicher nicht vor Aufregung weine, sondern wegen der belastenden Situation, in der sich ihre Familie befinde. Daraufhin Merkel: „Ich weiß, dass das eine belastende Situation ist - aber trotzdem möchte ich sie einmal streicheln.“
Auf einer Seite der Bundesregierung hieß es in einem Bericht über das Gespräch mit den Kindern zunächst, dass Reem „vor lauter Aufregung weinen musste“. Inzwischen wurde der Satz geändert.
Am Ende gibt Moderator Seibert-Daiker der Kanzlerin noch eine Mahnung mit auf den Weg: „Wäre schön, wenn Sie das Gesicht des Kindes mitnehmen. Und immer wenn Sie über das beschleunigte Verfahren reden, rufen Sie sich das nette Gesicht des Kindes ins Gedächtnis.“

KOMMENTAR FÜR KROATISCHER LESER:

Problem ratnih, ekoloskih i ekonomskih izbjeglica koje pokusavaju u Europi posebice u Njemackoj zapoceti "novi zivot" opterecuje socijalni i ekonomski sistem Europske unije. Najcesci scenario koji se odvija je da porodica salje nepunoljetno dijete (15-18 godina starosti) za Europu, dijete pokusa dobiti Azil, a tada ima zakonsko pravo pr. u Njemackoj dovesti i cijelu svoju potodicu u tu zemlju.

Postavlja se pitanje socijalne pravednosti?
Da li je to pravedno za stanovnostvo Europske unije koje je preplavljeno emigrantima iz Azije i Sjeverne Afrike pretezno muslimanske vjeroispovjesti?

Njemacki politicari neprestano govore o potrebama za radnom snagom, a zapravo se zeli jeftina radna snaga, mozda cak radna snaga "modernog robovlasnistva". Samo u Stuttgart svaki mjesec dodje preko 300 novih izbjeglica. Kuda sa tim ljudima? Koja je njihova buducnost? Koja je nasa buducnost?

Trenutno cvjeta njemacka ekonomija i postoji potreba za radnom snagom. Sto ce se dogoditi kada za 5-10 godina dodje do kraha svjetske ekonomije, a samim time i njemacke. Gdje ce ti ljudi tada raditi, a jesti se mora svaki dan!?

Svi politicari u Njemackoj apeliraju da prihvatimo i dalje nove izbjeglice cak i predsjednik Gauck. Medjutim nitko od tih politicara ne zivi u blizini zgrade u kojoj su smjestene izbjeglice. Nitko, koliko je meni poznato od politicara nije udomio niti jednog jedinog izbjeglicu, a imaju dovoljno prostora u svojim stanovima.

Moje je misljenje da se ovdje radi o netazumnoj politici. Ja sam za to da se ljudima u nevolji pomogne, ali ne na taj nacin da mi u Europi ucinimo dugorocnu, nepopravljivú stetu za nas i za nadolazece generacije. Ugodan dan. Drazen Katic

NAJSKUPLJI HRVATSKI POLITIČARI Ovih šest zastupnika koštalo nas je 576.737 kuna, i to bez plaće! + KOMENTAR

Tekst je citiran iz online portala "Jutarnji.hr", dana 16.07.2015

U prvih sedam mjeseci ove godine troškovi saborskih zastupnika, ne računajući plaću, iznosili su nešto manje od 5,2 milijuna kuna, što je za 400.000 manje nego u istom razdoblju lani.
Sabor je jučer zaključio ljetno zasjedanje i zastupnici će se na Markovu trgu ponovno okupiti najranije sredinom rujna, pa je predsjednik parlamenta Josip Leko objavio podatke o radu i troškovima.
Najviše je novca otišlo za korištenje osobnih automobila - 1,7 milijuna. Za najam stanova za smještaj zastupnika u Zagrebu plaćeno je 1,4 milijuna, za naknade za odvojeni život 565.000, na zrakoplovne karte 512.000 kuna, za hotelski smještaj 329.000, za cestarinu 260.000, dnevnice 180.000, za režije u stanovima 193.000 te za ostale troškove poput taksija, reprezentacije, parkinga 46.000 kuna.
Od siječnja do srpnja Sabor je zasjedao 68 dana i raspravio 217 točaka. Doneseno je 89 zakona, a do kraja lipnja zastupnici su se za riječ javili nešto manje od 6000 puta.

Troškovnik ZASTUPNICI S NAJVEĆIM TROŠKOVIMA:
FRANO MATUŠIĆ
HDZ
- 127.399 kn
- 13.181 kn - dnevnice
Najviše je potrošio na korištenje automobila
- 60.760 kn
ANTE BABIĆ
HDZ
- 99.521 kn
Najviše je potrošio na korištenje automobila
-32.400 kn
INGRID ANTIČEVIĆ MARINOVIĆ
SDP
- 94.325 kn
Najviše je potrošila na korištenje automobila
-25.520 kn
ROMANA JERKOVIĆ
SDP
88.561 kn
najviše je potrošila na avionske karte
-26.970kn
BORIS BLAŽEKOVIĆ
HNS
94.300 kn
l najviše je potrošio na hotele -
42.582 kn
MLADEN MARELIĆ
SDP
72. 631 kn
l najviše je potrošio na korištenje auta
-41.600 kn

KOMENTAR:

Naravno da funkcija politicara nosi sa sobom i neizbjezne mjesecne odnosno godisnje troskove. Neki troskovi su opravdani, a o nekima bi se moglo diskutirati. Place saborskih zastupnika, zastupnicka dnevnica te putni troskovi su realni troskovi. Medjutim lepeza tih troskova kao sto govori gornji clanak proteze se i u sferu troskova luksuza.

Koristenej skupih sluzbenih automobila je jedan od tih. Danas je sve jaci trend u Europskoj uniji da politicari izbjegavaju skupocjena vozila. Pogledajmo zadnji posjet Pape koji je koristio vozilo srednje klase, a ne skupocjeni blindirani BMW. 

Gradonacelnik Stuttgarta prof. Fritz Kuhn koristi elektrosmart kao sluzbeno vozilo. Skromnije ne moze biti, a ipak sasvim dovoljno. 

Gledajuci Republiku Hrvatsku upitni troskovi su po meni: troskovi za odvojeni zivot i troskovi stanovanja zastupnika u Zagrebu. Naravno da zastupnik koji stanuje u Vukovaru ili Dubrovniku ne moze putovati svaki dan na posao od kuce i da je potrebno da ima smjestaj u Zagrebu te dobije novac za odvojeni zivot. Medjutim netko tko stanuje u krugu 100 km od Zagreba trebali to? Mnogi drugi radnici svaki dan putuju na toj relaciji i ne dobiju pomenute troskove. 

Moj dobar poznanik prof.dr. Reiner Rothfuss radi kao profesor na fakultetu u Tübingenu i svakodnevno putuje iz Bayerna (Algäu) vlakom na posao. U jednom pravcu mu treba 2,5 sata. Pitao sam ga zasto se ne preseli u Stuttgart zajedno sa porodicom da ne mora toliko vremena gubiti na put. Rekao mi je da je u Algäu lijepo za zivot za njega i njegovu porodicu pa da radije putuje, a usto u vlaku dok putuje moze obaviti hrpu posla. 

Dok sam radio kao drzavni sluzbenik u Zagrebu nekoliko godina sam putovao iz Duge Rese u Zagreb svakodnevno na posao. I ne samo ja nego i mnogi drugi moji poznanici. 5 sati svakodnevno samo na put. Zamislite da je nama drzava placala stan u Zagrebu, novac za odvojeni zivot itd. Koliko bi mi troskova tada prouzrocili?

Smatram da se treba realno gledati na cijelokupnu situaciju u zemlji, pa u onim zemljama u kojima narod siromasno zivi treba i troskove politicara prilagoditi toj situaciji. Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic 


KAPITALNA ULAGANJA


Za sve one koji se ne susreću često sa navedenim terminom kapitalno ulaganje se definirao kao ulaganje novca u neki financijski proizvod ili ulaganje novca u određenu materijalnu vrijednost sa ciljem da se novac "oplodi" ili da se taj novac zaštiti od gubitka vrijednosti.

Novac možemo uložiti u slijedeće financijske proizvode:
- štednja na štednim knjižicama
- oročena štednja
- ulaganje u životno osiguranje
- ulaganje u mirovinsko osiguranje (dopunsko)
- štambena štednja itd.

Ulaganje u materijalne vrijednosti kao kapitalno ulaganje može biti:
- kupovina nekretnina (stanovi, kuće, kuće za odmor, vile, poslovni prostori)
- kupovina pokretnina (automobil, avion, brod, jahta)
- kupovina zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, vrtovi, pašnjaci)
- kupovina šuma i ulaganje u vlasništvo nad dijelom prašuma
- kupovina umjetničkih vrijednosti (slike, skulpture, knjige, antikviteti)
- ulaganje u održive izvore energije (kupovina fotonaponskih panela, kupovina većih ili manjih vjetrenjača za proizvodnju struje, kupovina uređaja za proizvodnju eko-plina)
- ulaganje u plemenite metale (zlato, srebro...)
- ulaganje u drago kamenje (dijamanti, rubini...)
- ulaganje u bušotine nafte i plina
- ulaganje u izvore pitke vode
- ulaganje u udjele (dionice) u: tvornicama, kompanijama, konzernima, bankama, osiguranjima

Postavljaju se temeljna pitanja: Koja su dobra, a koja loša kapitalna ulaganja? Gdje se danas najviše isplati uložiti? Koja kapitalna ulaganja su rizična?
Na ta pitanja je gotovo nemoguće odgovoriti. Tržište se svakodnevno mijenja i ono što je danas dobro, sutra više nije. Kod kapitalnog ulaganja je bitno da se odlučimo za jednu od dviju temeljnih stvari:
  1. Viša dobit i veći rizik ulaganja
  2. Niža dobit te manji rizik ulaganja

Kada smo to odlučili tada u razgovoru sa neovisnim financijskim savjetnikom možemo potražiti odgovarajući proizvod za naše ulaganje.

Želio bih ukratko spomenuti "oročenu štednju" kao način kojim pokušavamo oploditi naš novac ili ga u najmanju ruku zaštititi od inflacije.

U Njemačkoj je najčešća kamata na oročenu štednju između 2,8 i 3,2% na godinu.
To znači da ste od 100 oročenih eura godišnje zaradili maksimalno 3,2 eura, a banka je godinu dana trgovala sa Vašim novcem i ostvarila profit.
Ako uzmemo službenu stopu inflacije u Njemačkoj od 3,2 % vidljivo je da ćemo oročenjem našeg novca zaraditi nulu eura. 

 
Međutim ako smo oročili veću sumu novca, te imamo kao pojedinac godišnju kamatnu dobit veću od 801 € ili kao bračni par veću od 1.602 €, tada još dodatno plaćamo državi slijedeće poreze:
  1. Porez na dobit 25%
  2. Porez na solidaritet 5,5%
  3. Porez crkvi 8% (ako smo član katoličke ili protestantske crkve)
Pošto smo kroz oročenu štednju zaradili nulu eura, moramo od toga još odbiti navedene postotke poreza kod većeg oročenog iznosa.

To je gorka stvarnost. Zaradila je banka, država i crkva, a mi smo u minusu.
Usprkos svemu tome građani Njemačke imaju preko 5 bilijuna eura u različitim financijskim proizvodima (normalna štednja, oročena, životna osiguranja itd.).

Republika Hrvatska je po štednji građana daleko iza Njemačke, međutim građani imaju na štednji u bankama Republike Hrvatske preko 161 milijardu kuna, a samo u Ljubljanskoj banci imaju "zarobljeno" 300 milijuna eura.

U većini banaka u Republici Hrvatskoj oročena štednja se dijeli na kunsku oročenu štednju i deviznu oročenu štednju, odnosno oročenu štednju u eurima. Kamate za kunsku oročenu štednju su nešto više nego kamate na štednju oročenu u eurima. Klijent najčešće može oročiti svoj novac od jednog mjeseca do tri godine i shodno tome dobija određenu kamatnu dobit.

Važno je istaknuti da u Republici Hrvatskoj država preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka "jamči za štednju građana" do iznosa od 400.000 kuna. Preko tog iznosa štednja ima karakter visokog rizika!

Da li ćemo mi naš novac uložiti u neki financijski proizvod ili u materijalnu vrijednost ovisi jedino o nama samima. Vrlo je važno prije ulaganja konzultirati dva neovisna savjetnika iz područja kapitalnih ulaganja. O prijedlozima treba dodatno razmisliti i odlučiti se za najpovoljnije ulaganje u tom trenutku.

Vrlo je bitno da Vaš novac nikada ne uložite samo u jedan financijski proizvod. Za preporučiti je kombinacija ulaganja "financijski proizvod plus materijalna vrijednost". U tom slučaju ako se i dogodi najgore izgubiti ćete samo jedan dio Vašeg kapitala.

Moram napomenuti da su pojedina kapitalna ulaganja podložna visokoj špekulaciji, pa je stoga neophodan dodatni oprez.

Moj osobni moto kod savjetovanja u području kapitalnog ulaganja je:

" Low risk. More sleep" – odnosno hrvatski rečeno "Nizak rizik, miran san"!

 
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
 


srijeda, 15. srpnja 2015.

Hrvati iz svih dijelova svijeta od 15. do 17. srpnja u Zagrebu!

Hrvati iz svih dijelova svijeta od 15. do 17. srpnja u Zagrebu

Hrvati_izvan-Hrvatske
Druga sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske će se održati od 15. do 17. srpnja u Zagrebu, u hotelu Sheraton. Ovaj je Savjet osnovala Vlada kako bi pomogao u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan granica Lijepe naše.
Program sjednice:
Srijeda, 15. srpnja
19.00 Radni sastanak Predsjedništva Savjeta
Četvrtak, 16. srpnja, svečana dvorana
8.30 – 9.00 Registracija sudionika
9.00 – 9.20 otvaranje sjednice Savjeta
Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH
9.20 – 9.30 Usvajanje prijedloga Dnevnog reda
9.30 – 10.30 Uvodna izlaganja predsjednika i potpredsjednika
Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta
Tomislav Žigmanov, potpredsjednik
(predstavnik hrvatskih manjina)
Luka Krlić , potpredsjednik
(predstavnik hrvatskih iseljenika iz europskih država)
John Kraljić, potpredsjednik
(predstavnik hrvatskih iseljenika iz prekooceanskih država),
Ilija Nakić, potpredsjednik
(predstavnik Hrvata iz BiH)
10.30 – 11.00 Uvodno izlaganje predstojnice Državnog ureda
11.00 – 11.15 Stanka
11.15 – 12.30 Usvajanje izmjena i dopuna Poslovnika o radu sjednice
12.30 – 14.30 Ručak
14:30 – 16:30 Rad po panelima
Gospodarstvo (Moderator: predstavnik državne uprave):
uvodničar – Caroline Spivak
Odbor za gospodarska pitanja i ulaganja
Kultura/obrazovanje/znanost (Moderator: predstavnik državne uprave):
uvodničar – Šimun Šito Ćorić
Odbor za povijest, zaštitu prava i interesa Hrvata izvan RH
Odbor za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan RH (zamjena E.L.Lothe)
Državljanstvo, osobne iskaznice, boravište, statusna pitanja,
moderator predstavnik državne uprave):
uvodničar – Josip Suvalj
Odbor za promidžbu povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku
16.30 – 17.30 Odvojeni sastanci koordinacija
17.30 – 20.00 Vrijeme za slobodne aktivnosti
20.00 Večera, Klub književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/1
Petak, 17. srpnja, svečana dvorana
Plenarna sjednica Savjeta
09.30 – 9.45 Predstavljanje rezultata panela
09.45 – 11.45 Rasprava
11.45 – 12.00 Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda, zaključne riječi
12.00 – 12.30 Usvajanje zaključaka
12.30 Ručak
14.00 Kraj programa
Članovi savjeta su:
– predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine:
1. ILJO KOPIĆ
2. ILIJA NAKIĆ
3. BRANKO IVKOVIĆ
4. JOSIP SUVALJ
5. DRAGO BILANDŽIJA
6. prof.dr.sc. NEVENKO HERCEG
7. ZORAN TOMIĆ
8. VLADO DŽOIĆ
9. prof. dr. preč. DARKO TOMAŠEVIĆ, predstavnik Katoličke crkve za Bosnu i Hercegovinu
– predstavnici hrvatske manjine:
1. SLAVEN BAČIĆ, predstavnik za Srbiju
2. PETAR KUNTIĆ, predstavnik za Srbiju
3. TOMISLAV ŽIGMANOV, predstavnik za Srbiju
4. GABRIELA NOVAK – KARALL, predstavnik za Austriju
5. STANKO HORVATH, predstavnik za Austriju
6. MIŠO HEPP, predstavnik za Mađarsku
7. FRANJO PAJRIĆ, predstavnik za Mađarsku
8. ĐANINO KUTNJAK, predstavnik za Sloveniju
9. FILIP BOŽIĆ, predstavnik za Sloveniju
10. JOSIP ROKO ĆOLAK, predstavnik za Bugarsku
11. ANDRIJA VUKSANOVIĆ, predstavnik za Crnu Goru
12. LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za Češku
13. ANTONELLA D’ ANTUONO, predstavnik za Italiju
14. SEBASTIJAN ČOLAKIĆ, predstavnik za Kosovo
15. SNJEŽANA TROJAČANEC, predstavnik za Makedoniju
16. PETAR HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku
17. RADOSLAV JANKOVIČ, predstavnik za Slovačku.
– predstavnici hrvatskog iseljeništva/dijaspore:
1. NENAD BACH, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
2. JOHN PETER KRALJIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
3. IVAN TOMIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
4. ZVONKO LABAS, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
5. NIKO HAZDOVAC, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
6. STJEPAN ASIĆ, predstavnik za Australiju
7. MLADEN LEKO, predstavnik za Australiju
8. LUKA BUDAK, predstavnik za Australiju
9. ZVONIMIR ANIČIĆ, predstavnik za Kanadu
10. IVAN TOMISLAV GRBEŠIĆ, predstavnik za Kanadu
11. CAROLINE SPIVAK, predstavnik za Kanadu
12. MONIKA ADŽAMIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
13. MIJO MARIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
14. IVICA ORLOVIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
15. JOSE MARIA VRLJIČAK, predstavnik za Argentinu
16. VJERA BULAT PETROŠIĆ, predstavnik za Argentinu
17. MARCO BUZOLIĆ BUZOLIĆ, predstavnik za Čile
18. FRANCO FERRERA CVITANOVIĆ, predstavnik za Čile
19. MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za Austriju
20. DUBRAVKA SIDONIJA ŠUTO, predstavnik za Brazil
21. YVAN CINDRIĆ, predstavnik za Francusku
22. LUKA KRILIĆ, predstavnik za Italiju
23. DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Južnoafričku Republiku
24. LEO PENZIĆ, predstavnik za Novi Zeland
25. JOSIP ZORICA, predstavnik za Švedsku
26. ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ, predstavnik za Švicarsku
27. MIRA MALOVIĆ – YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo
28. EDITA LEŠ LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku
29. ROBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.
Članovi Savjeta iz Republike Hrvatske:
1. mr.sc. DARIA KRSTIČEVIĆ, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
2. PETAR BARIŠIĆ, zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
3. zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova
4. zamjenik ministra unutarnjih poslova
5. zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta
6. zamjenik ministrice kulture
7. zamjenik ministra gospodarstva
8. zamjenik ministra poduzetništva i obrta
9. zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava
10. zamjenik ministra zdravlja
11. zamjenik ministrice socijalne politike i mladih
12. zamjenik ministra turizma
13. zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova
14. zamjenik ministra financija
15. zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske
16. mr.sc. MARIN KNEZOVIĆ, ravnatelj Hrvatske matica iseljenika
17. prof.dr.sc. MATEO MILKOVIĆ, predstavnik sveučilišne zajednice
18. dr.sc. IVAN KOVAČ, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku
19. VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik Hrvatske radiotelevizije
20. akademik MIRKO ZELIĆ, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
21. fra. JOSIP BEBIĆ, predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve)
22. DUNJA SEITER – ŠVERKO, predstavnica Nacionalne sveučilišne knjižnice
23. dr.sc. ZLATKO ŠRAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima
Hrvata izvan Republike Hrvatske
24. DAVORKO VIDOVIĆ, predstavnik Hrvatske gospodarske komore
25. DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtničke komore
26. IVAN MILOLOŽA, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca
27. prof.dr.sc IVAN LOVRINOVIĆ, predstavnik nevladinih udruga
preuzetohttp://croexpress.eu/

 izvor: http://hnl.org.rs/?p=2249

5 fotografija Grabar-Kitarović koje su oduševile iseljenike + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "CroExpress", dana 15.07.2015

"Hrvatsko iseljeništvo ogromnu je većinu glasova na predsjedničkim izborima dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Da predsjednica svoj posao obavlja na potpuno drugačiji način od svojih prethodnika, dokazuje i ovih pet fotografija.

Nakon radnog dana u Afganistanu, predsjednica je razgovarala s makedonskim predsjednikom Ivanovom o sigurnosnom stanju u Makedoniji. (foto: Instagram/KGK)

Predsjednica je noć provela s ribarima iz mjesta Kali na otoku Ugljanu. Nije joj smetalo da zaprlja ruke... (foto: Facebook / KGK)

U obilasku radova nove crkve u Kninu (foto: Instagram / KGK)

Na početku žetve u Brodsko-posavskoj županiji, Grabar-Kitarović uspela se u kombajn. Nije joj palo na pamet skakati s njega, kao što je jednom prilikom učinio premijer Milanović s tenka... (foto: Hina)

Tijekom utakmice između Hrvatske i Norveške na Maksimiru, predsjednica nije otišla u Vip ložu već sjela među građane (foto: Instagram/KGK)"
KOMENTAR:
Hrvatsko iseljenistvo pokusava pronaci kroz predsjednicu svoj novi identitet. Godinama se vodila jaka kampanja da se iseljenistvo odvoji od Domovine i u tome se uveliko i uspjelo. Kako ce dalje teci proces nove integracije iseljenistva maticnoj drzavi pokazati ce vrijeme. Iseljenim Hrvatima Hrvatska znaci jako puno, sto se zapravo ne moze razumijeti dok zivite u Hrvatskoj. Medjutim bolje pozicioniranje kako na politickoj tako i ekonomskoj sceni iseljenistva u Hrvatskoj bilo bi pozeljno. Inace postoji opasnost da se zauvijek razdvoje iseljena Hrvatska i Domovina, a od toga nitko ne bi imao koristi, osim oni koji to zarko zele. Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic 
 

Atomstreit mit dem Iran Nach 13 Jahren gibt es eine Einigung + KOMMENTAR

QUELLE:

 http://www.stuttgarter-zeitung.de/inhalt.atomstreit-mit-dem-iran-nach-13-jahren-gibt-es-eine-einigung.f7611fb8-0db7-446c-b97f-c381978bb2e1.html


"Die jahrelangen Auseinandersetzungen im Atomstreit mit dem Iran sind beigelegt. Die Euphorie ist groß, doch Israels Regierungschef Netanjahu nennt die Atom-Einigung einen „historischen Fehler“.

Federica Mogherini hat in Wien die Einigung mit dem Iran bestätigt. Foto: dpa
Federica Mogherini hat in Wien die Einigung mit dem Iran bestätigt.Foto: dpa
Wien - Die Atom-Einigung mit dem Iran hat angesichts weltweit ungelöster Krisen Erleichterung sowie Hoffnung auf eine Entspannung in Nahost und darüber hinaus ausgelöst. Die UN-Vetomächte, Deutschland und der Iran erzielten am Dienstagmorgen in zuletzt mehr als zweiwöchigen Marathonverhandlungen in Wien eine historische Übereinkunft zur Begrenzung des Atompotenzials der Islamischen Republik. Damit soll sichergestellt werden, dass Teheran keine Atombombe erlangt, aber Kernenergie zivil nutzen kann. Israel und Mitglieder im US-Kongress kritisierten das Abkommen mit scharfen Worten.

Die Einigung in dem 13 Jahre langen Atomstreit ist in Zeiten vieler Konflikte einer der wenigen überragenden diplomatische Erfolge. Sie markiert auch ein Ende der Eiszeit in den Beziehungen zwischen den USA und dem Iran. Seit dem Sturz des Schahs 1979 und der Geiselhaft von 52 US-Diplomaten standen sich beide Länder feindlich gegenüber.

Steinmeier: "Signal der Hoffnung"

US-Präsident Barack Obama lobte die Einigung als Garant für einen sichereren Nahen Osten. „Jeder Pfad zu einer Nuklearwaffe ist abgeschnitten“, sagte der Friedensnobelpreisträger. Außenminister Frank-Walter Steinmeier (SPD) sagte: „Vielleicht setzen wir mit dieser Vereinbarung ein Signal der Hoffnung den Kräften des Chaos’ im Mittleren Osten entgegen“.
Erbitterten Widerstand kündigte jedoch Israel an, das sich vom Iran in seiner Existenz bedroht sieht. Die Einigung im Atomstreit geißelte Regierungschef Benjamin Netanjahu als „atemberaubenden historischen Fehler“. Er fügte hinzu: „Die Welt ist heute ein sehr viel gefährlicherer Ort, als sie es gestern war“. Der Iran habe nun die Möglichkeit, ein „nukleares Arsenal“ aufzubauen und zugleich Terrororganisationen im Nahen Osten verstärkt zu finanzieren.
Netanjahu kritisiert seit Jahren jeden Versuch vor allem der USA, zu einem Kompromiss mit dem Iran zu kommen. Vor knapp drei Jahren erwog Israel damaligen Medienberichten zufolge sogar einen Präventivschlag seiner Luftwaffe gegen Atomanlagen im Iran. Nun bekräftige Netanjahu, sein Land fühle sich nicht an das Abkommen gebunden und behalte sich sein Recht auf Selbstverteidigung vor - eine neue Drohung in Richtung Iran.

Weitgehende Zugeständnisse

Dem Abkommen zufolge hat der Iran weitgehende Zugeständnisse gemacht. Demnach muss Teheran zwei von drei Zentrifugen zur Urananreicherung abbauen, seine Bestände an angereichertem Uran von fast 12.000 auf 300 Kilogramm reduzieren und sich intensive Kontrollen der Internationalen Atomenergiebehörde (IAEA) gefallen lassen. Bei Vertragstreue werden die Wirtschaftssanktionen des Westens gegen den Iran schrittweise aufgehoben. „Der Deal beruht nicht auf Vertrauen, sondern auf Überprüfung“, sagte US-Präsident Barack Obama.
Ähnlich wie Netanjahu gibt es auch im US-Kongress viele Mitglieder, die dem Iran misstrauen. Obama kündigte jedoch bereits sein Veto an, sollte der Kongress das Atomabkommen zu kippen versuchen. „Ich werde gegen jegliche Gesetzgebung ein Veto einlegen, die die Umsetzung dieses Deals verhindert“, sagte Obama am Dienstag im Weißen Haus.
Der Sprecher des Abgeordnetenhauses, der Republikaner John Boehner, kündigte an: „Wir werden alles tun, um es (das Abkommen) zu stoppen.“ Der Kongress, der das Abkommen binnen 60 Tagen überprüfen muss und mit einer Resolution noch stoppen könnte, benötigt dafür aber eine schwer zu erreichende Zweidrittelmehrheit in beiden Kammern, um ein Veto Obamas zu überstimmen.
Der israelische Iran-Experte Meir Javedanfar erwartet wegen des israelischen Widerstandes die „Mutter aller Lobbyschlachten“. Netanjahu werde alles versuchen, um die Vereinbarung mit Hilfe des US-Kongresses noch zum Scheitern zu bringen. Zu den Kritikern der Annäherung zählen auch die Golfstaaten, die eine Verschiebung des regionalen Machtgefüges zugunsten des Irans befürchten.
Nach Worten des iranischen Präsidenten Hassan Ruhani ist die Einigung jedoch für alle Seiten von Vorteil. „Diese Verhandlungen konnten nie mit einer Sieger-Verlierer-Lösung enden“, sagte der Reformer, es gebe nur Sieger. An die Adresse Israels sagte er: „Alle Anstrengungen des zionistischen Regimes (Israel) (...) sind heute gescheitert“. Dies gelte vor allem für die Unterstellung, sein Land wolle Atombomben bauen. „Wir wollten nie eine Atombombe, ob nun mit oder ohne Einigung im Atomstreit“.
Russland erwartet nach Worten von Außenminister Sergej Lawrow von den USA nun ein Ende der Pläne für eine Raketenabwehr in Europa. Obama habe 2009 gesagt, dass sich das Vorhaben bei einer Einigung mit dem Iran erledigen würde.
Mit einem Ende der Sanktionen kann der Iran auch wieder mehr Öl exportieren. Zudem erhält das Land Zugang zu mindestens 100 Milliarden Dollar (90 Milliarden Euro), die eingefroren waren. Von dem erhofften Boom könnte auch die deutsche Wirtschaft profitieren. Bereits am Sonntag wird Vizekanzler Sigmar Gabriel (SPD) - begleitet von Wirtschaftsexperten - in den Iran reisen.

KOMMENTAR FÜR KROATISCHER LESER:

Iako Iran preko 2000 godina nije vodio rat izvan svog teritorija, odnosno nije napao niti jednu susjednu zemlju trpio je dugogodisnje nerazumljive sankcije, pod izgovorom da pokusava sagraditi atomsku bombu. I to su bile sankcije zemalja koje samo posjeduju atomsko oruzje.

Medjutim Iran kao vojna velesila sada je potreban svijetu. Prije svega za borbu protiv teroristicke vojske ISISA. Jedino je Iran u mogucnosti da vojnim kopnenim snagama zaustavi taj terorizam.

U pricice o atomskom oruzju koje nam pocevsi od Iraka i Sadama Huseina nadalje serviraju ne vjeruju cak ni oni koji ih propovjedaju. Mi danas kao ljudska vrsta na ovom planetu imamo mnogobrojne druge vaznije probleme koji zapravo odlucuju o nasoj daljnjoj egzistenciji na zemlji. Problem zastite okolisa i zaustavljanje daljnjeg zatopljenja planeta je mnogo vazniji od borbe protiv tzv. graditelja atomskog oruzja. U tom pravcu bi s etrebalo daleko aktivnije djelovati.

Ugodan dan i lijepi pozdrav!

Drazen Katic
 

Dirljive sudbine mladih Hrvata koji odlaze izvan Hrvatske + KOMENTAR

Tekst je citiran iz portala "provjereno.dnevnik.hr", dana 11.06.2015


"Kristijana smo snimili na dan njegova odlaska, u petak 05. lipnja. 'Ne znam što me čeka. Nikad prije nisam bio ni u hostelu. uvijek saa imao neki smještaj, nekog kod kog bi došao kad saa negdje išao. Ali mislim da će biti sve ok. Pun sam samopouzdanja i ovo planiram već 2,3 mjeseca i stavrno saa razradio svaki korak', rekao nam je tog ranog jutra Kristijan, na dan kada je odlučio učiniti ono što i tisuće prije, a poslije njega.
Potom smo ga snimili na zagrebačkom aerodromu. 'Imam nekakve rezervacije od hostela za Dublin i Cork, isprintane životopise, certificiran prijevod potvrde o nekažnjavanju od javnog bilježnika i imam svoju svjedožbu. Vjerujem da sam se dobro pripremio, imam cijeli plan u glavi i nadam se da će bit ok', iskren je Kristijan.
Kristijan je električar. Ima 25 godina. Ima i posao, ali dosta mu je kaže životarenja. Odlučio je sam stvoriti priliku, jer kaže - od čekanje nema ništa. Spakirao je kovčege i otišao u Irsku. Tražiti posao. 'Da je bolja prilika ovdje naravno da bi ostao. Ja volim Zagreb, volim Hrvatsku ali ja znam da ja tu nemam budućnosti', kaže Kristijan.
Za razliku od Kristijana, 30-godišnji Dario iz Karlovca već nekoliko mjeseci radi u Njemačkoj. Supruzi kući dolazi tek na nekoliko dana. Snimili smo ga na dan ponovnog odlaska u Njemačku. 'Bio sam uzbuđen ali kad sam došao tamo jedno prva dva dana sam htio samo plakat. Dođete u novo mjesto gdje nikoga ne poznajete. Bilo mi je malo teško prvih mjesec dana ali sada kada sam upoznao neke ljude, sada je to već puno bolje', kaže Dario Rogoz.
Za mladog medicinskog tehničara radiologa, posla nije bilo. Stoga mu odlazak i nije teško pao. Kada si 2 i pol godine nezaposlen onda ništa nije teško. Naravno da ja to nisaa želio i to nije bio moj preostaje', kaže Dario.
Njegova supruga Ana medicinska je sestra. I dok ona svaki dan na posao putuje u 50-ak udaljen Zagreb, on se toga jutra spremao na posao, ali u okolicu Stuttgarta. Nedavno su se vjenčali. Premda ujedinjeni na papiru, u stvarnosti su odvojeni stotinama kilometara. 'Uvijek je to bila neka tema koja se usput spominjala, uvijek smo mislili - ma kad dođe vrijeme za to onda ćemo razmišljati, snaći ćemo se. Do tada će izići nešto novo, naći će se neki posaa ali nažalost ipak je to postala stvarnost', kaže Dario. 'Ali meni je malo teže jer sam ostala tu ali naviknut ćemo se. Vjerovatno ću i ja otići tamo. Naš prvi rastanak je bio jako težak, ali sada smo se već priviknuli', kaže Ana.
Oženjen je i Kristijan. Ali umjesto sa suprugom, trenutačno živi s bakom i djedom. 'Moja žena je trenutno u Novalji u restoranu, radi preko sezone. Nažalost to je još jedan od razloga zbog čega odlazimo - da si možemo priuštit stan i da možemo živjeti normalno', kaže Kristijan.
Baka i djed, u poznijim godinama. Sretni i nesretni. Emocije pomješane. Unuk odlazi u bijeli svijet. 'Od početka mi je bilo grozno ali s tim sam se poslije pomirila. Kad vidim kakva je situacija, da svi maldi odlaze. Žalosno. Iz te naše lijepe Hrvatske', kaže Božica Petrik, Kristijanova baka.
Baka i djed svog su Kristijana tog 5. lipnja ispratili iz Zagreba. 'Ostavljaš obitelj, ostavljaš prijatelje. Ostavljam ženu - malo mi je stvarno teško ali sve gledam pozitivno. Ako ja uspijem moja žena će doći gore u 9. mjesecu kad završi sezonski posao i mislim da ćemo konačno krenuti s novim životom', optimističan je Kristijan. 'Razmišljam o onom što me čeka. Već sam 99 posto plana napravio. Što kad dođem, šta kako, kojim putem krenuti ali opet tu ima puno prostora i sigurno će se neštio promijeniti. Sigurno će me dočekati neke nepredviđene situacije. Malo sam napet zbog toga ali mislim da će biti sve ok', iskren je Kristijan dok se vozi autobusom za Zadar odakle ima let za Dublin.
Kristijan odlazi rekli bismo na blef. Posao nema dogovoren. Ali uvjeren je da će uspjeti. Uspjeli su drugi, pa zašto ne bi i on. Irska je posljednjih nekoliko godina uz standardne iseljeničke oaze poput Njemačke, Austrije i Švicarske - postala hit. U nju se odselio i kuhar Tomislav s djevojkom. Prije 8 mjeseci kupili su kartu i zagrebačke vidike zamijenili irskima. 'Otišli smo radi boljih uvjeta, radi novaca. Ja sam radio, nije da nisam imao posao, imao sam dobru plaću dobar posao kao kuhar i bio sam zadovoljan sa poslom i šefom ali jednostavno ti nisi mogao s tom plaćom ništa', kaže Tomislav.
'Ima ljudi koji očekuju da će sve to biti lakše. Ja sam u Corku našao posao nakon 3 dana, a mojoj je curi trebalo malo duže. Dobila je prvo posao nakon mjesec dana, pa je dobila otkaz za Božić, pa je opet našla nakon 2 mjeseca. Tako da nije sve tako lako', dodaje Tomislav.
Kalkulacije, koliko je Hrvata u posljednjih nekoliko godina otišlo, koliko će otići - ostaju upravo na tome - kalkulacijama. Nabacuju se brojke i i do četvrt milijuna Hrvata koji će uskoro kupiti kartu u jednom smjeru. Ali pravih podataka nema. Samo na stranici idemo u svijet - Njemačka više je od 40 tisuća onih koje ova tema zanima. 'Nisam očekivala takav odaziv ali u principu sad se ne čudim s obzirom kakva je situacija', kaže Jadranka Guy, administratorica Facebook stranice 'Idemo u svijet - Njemačka'.

'Moj cilj nije zaraditi neke basnoslovne novce nit se to može preko noći. To ipak treba puno truda rada i odricanja ali mislim da ćemo imati za neki dostojanstven život i čak možda i moći ostaviti nešto sa strane svaki mjesec što u Hrvatskoj definitivno nismo mogli', kaže Kristijan dok čeka let iz Zadra.
Zadarska zračna luka nekoliko puta tjedno ima liniju koja povezuje taj grad s Dublinom. Glavnim gradom Irske. Dovodi turiste. Odvodi Hrvate. 'Ne znam je li Irska najbolje mjesto jer je mnogo ljudi iz Irske otišlo u inozemstvo kako bi našli posao', kaže Irkinja Emma Sunderland koja je komentirala i činjenicu da je mnogo Hrvata sada otišlo u Irsku te da su jako zadovoljni - 'To je bilo možda prije 5 godina kada je puno ljudi došlo ali mislim da sada nije najbolje vrijeme za migraciju u Irsku', uvjerenja je ova Irkinja.
I dok Krisitijan još u glavi razmišlja što čini, u čekaonici je još desetak mladih poput njega. Oni povratnu kartu nemaju: Abel Kasun iz Siska, Marko Milobradović iz Petrinje i Miroslav Švaljeg iz Križevaca. Svi kažu da u Irsku idu na blef i da imaju neke prijatelej ondje za koje se nadaju da će im malo pomoći.
Dario s početka priče, koji već neko vrijeme radi u Njemačkoj tvrdi da ima samo dobra iskustva. 'Ima ljudi koji nisu zadovoljni ali to je manja skupina. Generalno su svi ljudi zadovoljni koji odu. Naravno, to ovisi i o struci kojoj se bavite i koji posao radite tako da ima više faktora koji na to utječu. Generalno su ljudi zadovoljni', kaže Dario.
Generalno je tako. No ima i onih koji nisu bili te sreće. Zna to i Jadranka koja je sa problemima iseljenika dobro upoznata. 'Ima i prevara, ima i u Njemačkoj prevara. Ima ih pogotovo u građevini, u kućnoj njezi i u ugostiteljstvu. Treba se dobro pripremiti i naučiti osnove jezika jer sve počinje od popunjavanja formulara. Čovjek se izgubi vrlo lako i onda je puno lakše kada je čovjek pripremljen. I ne snalaze se svi', poručuje Jadranka Guy.
'Naravno da bi volio ovdje živjeti, ali tu su uvjeti života dosta lošiji nego vani. A moje mišljenje je da se u narednih 15 godina ovdje ništa značajno promijeniti. Tako da se vidim vani', kaže Dario.
Kristijan koji je otišao u Irsku nakon nekoliko je dana pronašao prvi posao. 'Nije nešto, ali je dobro za početak', poručio je.
Ovo je njihova priča. Gastrabajterska priča koja je tek započela. Kako će se nastaviti? Nadajmo se dobro. Koliko je god teško gledati da naši prijatelji, djeca, unuci, susjedi odlaze i to u velikom broju svako ima pravo na sreću. Na uspjeh. Na priliku. Ono što mnogi nažalost u svojoj zemlji, nisu imali!"

KOMENTAR:

Hrvatska mladez je prisiljena zbog lose ekonomske situacije u Hrvatskoj ici trbuhom za kruhom kao sto su to cinili njihovi pradjedovi. Vrlo cesto se odlazi u Irsku i Englesku zbog poznavanja engleskog jezika. Medjutim omiljena destinacija hrvatskog iseljenistva je i dalje Njemacka. I ako ona nije vise obecana zemlja danasnje mlade generacije pokusavaju u toj zemlji pronaci minimum ljudske i materijalne egzistencije. Eurpa je daleko prakticnija za iseljavanje od prekomorskih zemalja. Tko odluci otici u Ameriku, Kanadu ili Australiju ne moze se za tri tjedna ponovo vratiti kuci. Iako su u mnogobrojnim europskim zemljama ukinute radne dozvole za Hrvate problemi nadnice i konkurencije na trzistu rada nece se u narednim godinama poboljsati. 

Fenomen useljavanja izbjeglica iz Azije i Sjeverne afrike koji je doslovno preplavio Njemacku nudi poslodavcima vrlo jeftinu radnu snagu koja ce direktno konkurirati europskoj radnoj snazi. po mome misljenju rad s emora platiti i covijek mora od svog rada moci zivjeti. Moderni kapitalizam koji radniku nudi nadnicu kojom moze pokriti troskove stana i hrane je istovjetan bivsem robovlasnickom sustavu u kome je rob imao stan i hranu. 

Maksimiranje kapitala i profita na ustrb placa radnika je negativan fenomen novo-kapitalistickog drustva koji vodi u direktnu destrukciju tog istog drustva. 

Svim novim useljenicima u Njemacku i druge europske i prekomorske zemlje zelim da pronadju bar jedan mali dio Domovine u tim zemljama i u Njemackoj pa makar to bilo i u nekom hrvatskom klubu ili hrvatskoj katolickoj misiji. Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic 

www.drazenkatic.blogspot.de