četvrtak, 28. svibnja 2015.

Angela Merkel: Kršćanka sam, a vjera u Isusa Krista daje mi snagu, nadu i smjer u životu + KOMENTAR

Citirani tekst preuzet je iz online portala "Bitno.net", od 17 veljace, 2015

“Pripadam Evangeličkoj crkvi i kršćanka sam. Vjera mi daje snagu, nadu i orijentaciju, i važna je za mene kao nešto što daje smjer mom životu” – tako je odgovorila njemačka kancelarka Angela Merkel na pitanje što vjera znači za nju.
Razgovor iz kojeg je citirana ova njezina izjava objavljen je na internetskim stranicama njezina ureda, a povod mu je skorašnji susret najmoćnije političarke svijeta s papom Franjom. Merkel, naime, 21. veljače odlazi u audijenciju u Vatikan, te je tim povodom njezina PR služba objavila razgovor u kojem se šefica njemačkih demokršćana i kćerka evangeličkog pastora izjašnjava o svojoj vjeri.
“Za mene je ohrabrujuća spoznaja o tome da mi moja vjera pomaže proći i kroz teške trenutke”, rekla je kancelarka.
Upitana kako komentira sve veći val sekularizma koji prolazi Europom, pa i zemljom kojom ona upravlja, Merkel je rekla kako rješenje vidi u kvalitetnijem vjerskom odgoju. Posebice je važno da Europljani budu svjesni kršćanskih, ali i judaističkih korijena civilizacije u kojoj žive, naglasila je. Istodobno, rekla je i kako se slaže s Papom da vjera prelazi okvire kulturnog identiteta:
“Nije tu riječ o nekoj manifestaciji kulture, jer vjera je nešto što se događa duboko u čovjekovoj osobnosti.”
Na audijenciji s Papom, rekla je, razgovarat će o temama o kojima je i Franjo često govorio u javnosti: siromaštvu i zaštiti okoliša. Merkel je spomenula kako dijeli Papino nezadovoljstvo s lošim odnosom Europe prema imigrantima. Spomenula je i odnos prema islamu i ustvrdila kako kršćanska Europa mora njegovati odnos tolerancije s njim.
Ovo je njezin drugi susret s Papom. Prvi put su se susreli u svibnju 2013., nedugo nakon što je nadbiskup Buenos Airesa izabran.
Zanimljivo je kako je njezin odnos s Franjinim prethodnikom i njezinim sunarodnjakom Benediktom XVI. imao svoje loše faze. Njemačka kancelarka je svojedobno, neki smatraju potpuno nepotrebno, oštro kritizirala papu emeritusa zbog njegove odluke da popravi odnose s odmetnutim Bratstvom sv. Pija X. Problem je bio, kako ga je kancelarka vidjela, u biskupu bratstva Richardu Williamsonu koji je nekim svojim izjavama negirao holokaust. Vatikan je objasnio kako u vrijeme odluke o popravljanju odnosa s Bratstvom nije imao nikakva saznanja o Williamsovim stajalištima, te  je Sveta Stolica tražila od njega da ta stajališta korigira (Williamson je kasnije izbačen iz Bratstva).
Merkeličina kritika Vatikana bila je dočekana loše i u njezinoj stranci – Kršćansko-demokratskoj uniji, pa je jedan od uglednika stranke Willy Wimmer tada komentirao kako je njezin istup bio “potpuno nepotreban”."

KOMENTAR:

Europa je krscanski kontinent. Vecinom katolici i protenstanti medjutim i ortodoksni krscani te mnogobrojne druge krscanske zajednice koje nisu drzavno priznate cine krscansku strukturu u Europi. Smatram da je vrlo bitno da Europa cijeni svoje krscanske korjene. Takodjer je po meni bitno da Europski parlament u buducnosti definira Europsku uniju kao krscansku uniju. 

Mi smo u veljaci ove godine zapoceli predizbornu kampanju nase nezavisne liste koja nosi naziv "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI". Na pocetku kampanje stizale su zamjerke mome zivotopisu u kome sam ja naveo da sam katolik i vjernik. Do danas mi nije jasno koga to moze smetati. Ako netko nije krscanin ima pravo u demokratskoj Europi prakticirati neku od drugih religija, a ako je ateist ima pravo ne vjerovati. Medjutim nitko u krscanskoj Europi ne moze i nece osporavati krscanima pravo na vjeru i vjerovanje. Vise o nasoj nezavisnoj listi mozete pogledati pod slijedecim linkom. 

Ugodno vecer.Drazen Katic


Pismo bivseg Hrvata + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Index", dana 17.03.2014

"REDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji već neko vrijeme živi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna država i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrživo. Sada živi i radi u, kako kaže, "normalnoj Europi". I nema se namjeru vraćati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti: Pismo bivšeg Hrvata

"Pišem vam iz jedne velike europske zemlje u koju sam se sklonio od neučinkovite i tragično loše Domovine Hrvatske. Želio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bježe iz Hrvatske i koji su doista problemi zašto oni koji mogu biti uspješni biraju alternativu.

Rođen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspješan poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjećanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neću o čemu nešto kasnije.

Živio sam u obiteljskom okruženju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspješan u poslu pa je i majka ostavila državni posao da mu se pridruži. Uvijek smo davali manje sretnima od nas čemu nas je učio katoličko-kršćanski odgoj ali i osjećaj solidarnosti. U Crkvu smo išli redovito gledajući kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (čast izuzecima).

Srednju školu sam završio sa savršenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam išao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savršena obitelj Hrvata".

Moglo bi se reći da su moji s velikom srećom dočekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju više dokazivati od nas samih. U srednjoj školi sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obilježjima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogađalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zašto je lakše mrziti druge nego uvažavati sve?

Fakultet sam teže upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s lošim ocjenama. Plaćali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam završio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim časopisima. Mjesta za karijeru na Sveučilištu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savršenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Počeo sam s poduzetništvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od početka treba imati računovođu, početni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. Želim privređivati za sebe i državu ali me i u tome tjeraju da se mučim. Zašto? Nije me to zaustavilo, radio sam po čitave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapošljavao sam četiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam čak bio zahvalan drugima što ih nisu zaposlili. Problemi su počeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko traži "dlaku u jajetu"? To su meni tražili i našli. Inspekcija je bila kao streljački vod, prema meni su se ponašali kao na suđenju a zamislite tražili i ručak i kave. Nebitno o čemu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska računovođe za koju opet ide meni kazna.

Prokuhalo je u meni. Htio sam firmu držati radi radnika koje sam zavolio kao obitelj ali nisam više mogao. Nisam spavao dobro. Znao sam da tako više ne mogu. Kako sam izvozio često sam sa svojim kupcima pričao i oni su mi se čudili da želim tako raditi. Tada sam donio odluku. Zatvoriti firmu, otvoriti vani i preseliti se.

U roku od pola godine vani život mi se preporodio. Država ti pomaže, cijenjen si, posluješ bez problema. Prvu inspekciju koju sam imao najavili su mi mjesec dana ranije. Pronađene sitnice koje nisu bile usklađene su mi ukazali i pomogli da ih ne radim. Nije bilo kazne! Računovodstva gotovo i nema dok ne pređete određenu zaradu i sve je toliko jednostavno da mi to gotovo nije bilo jasno. Radim isti posao a zarađujem deset puta više. To je realnost. U zadnje vrijeme upoznao sam liječnika iz Zagreba koji je tu došao i koji govori gotovo iste stvari samo iz svoje branše. Prema nama kao strancima nema diskriminacije, živimo u društvu koje cijeni rad a uopće ne znam tko je kakve političke afiliacije niti koga to ovdje uopće zanima. Družim se i s Hrvatima i Srbima i Bosancima i domaćima. Nema neke solidarnosti među nama. Znate zašto? Ne treba je. Ako ste uspješni, uspješni ste a ako niste država pomaže. Jedini koji kopaju po smeću su narkomani tj. oni koji biraju takav život. Nesretni su i ti ljudi ali je teško pomoći onome koji ne želi pomoć.

Zato se vratiti nikad neću. Ovdje se budim i zaspem sretan. Obitelj mi fali, fale mi zagrebačke ulice ali sve manje. Ne idem više niti na Jadran jer sam vidio brojne druge prekrasne lokacije i zemlje u kojima sada uživam. Ljepote koje nisu ništa manje od onih kojima obiluje moja Domovina. Roditelji dolaze k meni a sa zaručnicom, uskoro suprugom, čekam i dijete. Zaručnica nije iz Hrvatske, dijete neće biti Hrvat a i ja ću uskoro dobiti novo državljanstvo.

Što to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokažem i slobodu. Zašto vam onda pišem? Jedino što mi je žao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego želja da kažem što je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer što god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje došli ali najviše je onih iz Hrvatske koji rade najplaćenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako želi opstati treba sljedeće. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se može podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakšati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem će se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovačkog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godišnje. Zašto toliko? Zato što se s time može osigurati jedna dobra plaća i jedna prosječna, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos može biti i veći ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve može platiti, uključujući i državi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace računovođe ne zato što su loši nego zato što se treba pružiti prilika da zarađujete više a tek onda da ste dužni birokraciji.

Želim reći još nešto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u državi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zašto? I tamo se sposobni šikaniraju.

Znate što sam kod računovođa u Hrvatskoj vidio. Oni kažu, izvući ćemo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to država koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji će opet tražiti rupe da vam pomognu. Ne zamjeram im, oni (računovođe) rade svoj posao najbolje što mogu ali to je sve skupa apsurdno.

Gledam vijesti iz Hrvatske i ne razumijem. Čuva se obitelj od "povampirenih homoseksualaca" a mladi nemaju s čim zasnovati obitelj. Priča se o ćirilici a ne o birokraciji i porezima. Nitko ne predlaže poreznu reformu za male. Među političarima nema očito nikoga tko je sam zarađivao za svoj kruh.

Vidim da vaš medij ganjaju zbog Student servisa a nitko se nikad nije zapitao da li su davanja koja morate inače dati jednostavno prevelika za vaš biznis. Zatvoriti, uništiti, kazniti kao da je moto nerazumnih i za Hrvatsku autodestruktivnih političara.

Za mene je kasno. Kao što sam rekao, neću se vratiti. Pišem zbog onih koji ustraju u ostanku. Njih treba spasiti.

Molim da ukoliko imate želju ovo pismo objaviti isto ne potpišete jer ne želim tati i mami priuštiti inspekcije. Oni ne žele napustiti Hrvatsku."


KOMENTAR:


Proces napustanja Domovine i odlazak u zemlje Europske unije i prekomorske zemlje je vrlo izrazen u zadnjih godinu dana. Pretpostavlja se da je oko 100.000 Hrvata posljednjih godinu-dvije napustilo Domovinu. Kao nekad njihovi pradjedovi i djedovi mladi ljudi odlaze trbuhom za kruhom. 

Mnogobrojni hrvatski iseljenici su se vratli u Domovinu pokrenuli vlastiti posao, a nakon odredjenog vremena, najkasnije par godina poslovanje nije funkcioniralo te su bili prisiljeni ponovo se vratiti tamo odakle su i dosli. 

Republika Hrvatska mora razmisliti kako da postane atraktivna za iseljenicki kapital, kako da garantira brzo birokratsko rijesavanje dozvola za pokretanje posla, kako da sprijeci proces korupcije prilikom otvaranja novih iseljenickih tvrtki u Domovini i na kraju kako da dugorocno veze uspjesne useljenicke tvrtke za domace "hrvatsko" trziste rada. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" donosi 28 tocaka predizbornog parlamentarnog programa. Vise o nasem programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom.

Ugodan dan. Drazen Katic
 

Ivan Vrdoljak poludio: "Nitko ne voli Hrvatsku više od mene!" + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Direktno.hr", dana 27.05.2015

"Sudjelujući na međunarodnoj stručnoj radionici u Splitu, ministar je Vrdoljak vidno uzrujan poručio kako nitko ne voli Hrvatsku više od njega i kako stručnjaci koji govore protiv istraživanja Jadrana nemaju pojima.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak poručio je u srijedu kako se neće odustati od istraživanja jadranskog podmorja unatoč otporima u dijelu javnosti te je najavio donošenje posebnog zakona o zaštiti priobalja. "Do ljeta ćemo donijeti zakon o zaštite priobalja tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, kakav nije postojao nikad ranije. To znači dodatnu zaštitu i sukladno je direktivi Europske komisije", rekao je Vrdoljak u Splitu sudjelujući na međunarodnoj stručnoj radionici "Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi".
Podsjetivši kako u javnosti postoje oni koji zagovaraju zaustavljanje aktivnosti na istraživanju ugljikovodika u jadranskom podmorju, Vrdoljak je više puta istaknuo kako se to neće dogoditi.
"Ne možemo stati s ovime jer države tako ne funkcioniraju. Moramo iskoristiti naše potencijale i na vrijeme krenuti s istraživanjem ugljikovodika na Jadranu, ali i na kopnu", rekao je.
Odbacio je i primjedbe kako će istraživanje jadranskog podmorja uništiti hrvatski turizam, rekavši kako već postoji 12 platformi u blizini Istre, ali je unatoč platformama Istra turistički najrazvijeniji dio Hrvatske.
"Tko ima pravo reći kako će se to uništiti turizam, tko ima ozbiljnosti pojaviti se u javnosti i reći da će se ovime uništiti turizam, koji su argumenti?", upitao je Vrdoljak.
Tijekom radionice došlo je i do verbalne prepirke ministara Vrdoljaka s profesorom splitskog Ekonomskog fakulteta Nevenom Šerićem koji je istaknuo kako u vezi projekta istraživanja ugljikovodika u jadranskom podmorju ne treba žuriti nego je nužno biti oprezan. Ustvrdio je kako "nitko ozbiljan zbog cijene neće doći bušiti i iznajmiti platformu", kako se tu radi o "procjeni rizika" te kako treba slušati i "glas naroda".
U višeminutnoj verbalnoj prepirci Šerić je, između ostalog, rekao kako ima pravo na svoje mišljenje, a ministar Vrdoljak uzvraćao kako on osluškuje geologe i naftne stručnjake.
"Bojim se slušati ljude koji sebi daju za pravo da su stručnjaci za marketing, turizam, naftnu geologiju, cijene nafte, geopolitičke odnose, Ruse, studije, tehnologije", kazao je Vrdoljak.
U izjavi novinarima ministar je potvrdio da će do ljeta biti potpisani ugovori s kompanijama u vezi istraživanja Jadrana.
"Ovo nije Vrdoljakov projekt, nego je projekt Republike Hrvatske i znanosti koja se u to treba uključiti", poručio je ministar gospodarstva."

KOMENTAR:

Posto Republika Hrvatska prakticki zivi od tradicionalnog turizma busotine u Jadranskom moru bi bile ekonomski i ekoloski "karahiri". Oni politicki elementi koji propagiraju busotine u Jadranu ne misle domoljubno. Ako netko misli da ce Hrvatska biti bogatija ako dopustimo eksploataciju nafte iz Jadrana grdo se vara. Pogledajmo na primjer africke zemlje iz kojim americke kompanije crpe naftu (Schell) ili zemlje u Aziji. Te zemlje grcaju u siromastvu, stanovnistvo nema ni za hranu, a kamoli da dijeli dobit od prodane nafte. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" bori se za ekolosku i ekonomski snaznu Hrvatsku ali ne za prodaju nafte iz Jadrana. Vise o nasem programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic 
 

srijeda, 27. svibnja 2015.

U Saboru predložen zakon za ukidanje ureda Stjepana Mesića + KOMENTAR


 Citirani tekst je iz internet portala "Direktno.hr", dana 26.05.2014

"Gotovo četiri milijuna kuna, koliko je na Ured bivšeg Predsjednika Stjepana Mesića potrošeno od njegova osnivanja, moglo se puno bolje iskoristiti, tvrdi jedini pravaški saborski zastupnik Ivan Šimunović (HSP AS), pa predlaže da se taj ured ukine.
Šimunović u prijedlogu zakonskih izmjena koji je uputio u saborsku proceduru navodi da je Mesićev ured osnovan 2010. te da je Hrvatska "na ured osobe koja nema nikakvu političku funkciju" potrošila 3, 9 milijuna kuna.
Troškovi Ureda podmiruju se iz državne blagajne, bivši predsjednik ima pravo na ured, dva službenika, osobnog vozača, službeno vozilo, fizičku zaštitu, pobrojava Šimunović i poručuje da se, s obzirom na hrvatske gospodarske (ne)prilike proračunski novac mora štedjeti i ulagati racionalnije u skladu "s nacionalnim interesima".
"Izdvajanje novca za postojanje Ureda donijelo bi još trajnije financijske štete Hrvatskoj, a vjerujem da to nikome nije u interesu", navodi zastupnik.
Svemu tome, Šimunović dodaje "zagonetnu" funkciju Ureda, o čemu je, navodi, u listopadu prošle godine postavio pitanje premijeru Zoranu Milanoviću, ali odgovor još nije dobio.
"Ured bivšeg Predsjednika nema nikakvu konkretnu funkciju te je kao takav nepotreban", zaključuje pravaš.
Svoj prijedlog Šimunović je konkretizirao u izmjene Zakona o posebnim pravima Predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti te ga poslao u saborsku proceduru. Hoće li i kada taj prijedlog ući u dnevni red ostaje za vidjeti."

KOMENTAR:

Ured bivseg predsjednika je u nekim zemljama opravdan i koristan. Zna se da nakon odlaska sa funkcije predsjednika on zadrzava veze i poznanstva naredne tri godine. Te veze i poznanstva mogu se koristiti za dobrobit odredjene zemlje na podrucju ekonomije, bilateralnih odnosa i sl. Nakon tri godine sve dotad stecene veze (u ovom slucaju predsjednicke) gotovo u potpunosti nestaju, a samim tim i korist za datu drzavu. 

Konkretno sto se tice bivseg predsjednika Mesica bilo bi dobro da dobrovoljno preda svoj ured posto se Hrvatska nalazi u prilicnim ekonomskim teskocama i svaku kunu koju drzava ustedi moze dalje uloziti u socijalne projekte i za poduporu socijalno slabih. 

Nasa nezavnsna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" nudi 7 tocaka iz socijalnog dijela programa i isto toliko iz ekonomskog, ekoloskog i politickog. Vise o programu nase liste mozete vidjeti pod slijedecim linkom.

Ugodan dan. Drazen Katic

Nachhaltigkeitstage-BW mit Atelier Baur


Sehr geehrte Damen und Herren, liebe Kunst Freunde

wir laden Euch zum Nachhaltigkeitstage-BW mit Atelier Baur am 13. Juni 2015 von 10.00 – 12.00 Uhr in das Atelier – Am Mühlkanal 17, in Stuttgart-Ost ein!

Die Gäste werden mit alkoholfreie Getränke und Kekse verwöhnt!

Die Ausstellung ist kostenfrei!

Wir freuen uns auf Euren Besuch,

Drazen Katic und das Atelier Baur-Team


P.S. Mehr über „Nachhaltigkeitstage-BW“

Mehr über „Atelier Baur“:

Die Kunst an und für sich selbst ist edel; deshalb fürchtet sich der Künstler nicht vor dem Gemeinen. Ja indem er es aufnimmt, ist es schon geadelt, und so sehen wir die größten Künstler mit Kühnheit ihr Majestätsrecht ausüben“!
Johann Wolfgang von Goethe

subota, 23. svibnja 2015.

ODRŽIVI RAZVOJ I POJEDINAČNO DEFINIRANJE INDIKATORA ZA MJERENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ


ODRŽIVI RAZVOJ MJERI SE SLIJEDEĆIM INDIKATORIMA:

A. INDIKATORI EKOLOŠKE KOMPONENTE
1. Poboljšanje zaštite okoliša (Mjeri se emisija ugljičnog dioksida u tonama po broju stanovnika)
2. Proizvodnja električne energije fotonaponskim sustavima (Mjeri se u ukupno instaliranim kilovatima fotonaponskih sustava po broju stanovnika)
3. Volumen motoriziranog osobnog prometa (Mjeri se u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika)
4. Racionalno korištenje zemljišnih površina (Mjeri se u postotku zemljišnih površina sa izgrađenim stambenim objekatima i prometnicama u odnosu na ukupnu zemljišnu površinu)
5. Jačanje zaštite nacionalnih parkova, parkova prirode te spomenika kulture (Mjeri se u postotku zaštićenih površina u odnosu na ukupnu zemljišnu površinu)
B. INDIKATORI EKONOMSKO-SOCIJALNE KOMPONENTE
1. Smanjenje nezaposlenosti (Mjeri se u ukupnom broju nezaposlenih po spolu)
2. Visoki nivo kvalifikacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije (Mjeri se po broju kvalifikacija, prekvalificija i dokvalifikacija na 1.000 zaposlenih)
3. Stvaranje novih radnih mjesta (Mjeri se u postotku zaposlenih na ukupan broj stanovnika između 18 i 65 godina)
4. Kvaliteta medicinske usluge (Mjeri se po broju liječnika na 1.000 stanovnika)
5. Visina nivoa sigurnosti (Mjeri se po broju evidentiranih kaznenih djela na 1.000 stanovnika)
6. Kvalitetna ponuda gradskih knjižnica (Mjeri se po ukupnom broju ponuđene literature, video zapisa, zvučnih zapisa, muzike, dnevnih novina, časopisa na 1.000 stanovnika)
7. Visina nivoa obrazovanja (Mjeri se po broju učenika koji su nakon završenog obaveznog osmogodišnjeg školovanja nastavili i završili srednju školu)
8. Poboljšanje socijalnih, sportskih i slobodnih aktivnosti za djecu i omladinu (Mjeri se u godišnjem proračunu za djecu i omladinu u odnosu na ukupni godišnji proračun općine ili županije)
C. INDIKATORI "ZA MJERENJE ODRŽIVOSTI" U OPĆINAMA I ŽUPANIJAMA
1. Ujednačena naseljenost (Mjeri se u broju doseljenih i iseljenih stanovnika u određenom vremenskom periodu na 1.000 stanovnika, odnosno migracijskim saldom)
2. Zastupljenosti žena u lokalnoj politici – npr. općinske ili gradske vjećnice (Mjeri se postotkom zastupljenosti žena u lokalnoj politici)
3. Energetski menadžment (Mjeri se po potrošnji energije u općinama i županijama po m2 uporabnih površina - stanovanje, radni i poslovni prostori u kilovatima)
4. Ekološki menadžment (Mjeri se u postotku utrošenog recikliranog papira koji koriste za svoje printere i fotokopirne uređaje općinski i županijski uredi)
5. Javni proračun - javna potrošnja (Mjeri se u postotku javnog duga općina i županija na broj stanovnika)
6. Demokratski anganžman (Mjeri se u postotku izlaska građana na glasovanje na lokalnim izborima - općinski izbori - izbori za načelnike i gradonačelnike)
7. Volonterski angažman (Mjeri se po broju registriranih udruga, volonterskih centara i slobodnih inicijativa građana na 1.000 stanovnika)



Navedenim indikatorima možemo vrlo precizno izmjeriti nivo održivosti u općinama i županijama, a samim time i nivo održivog razvoja naše zemlje. Samu "Održivu ekonomiju" u nekoj općini ili županiji možemo također izmjeriti koristeći se indikatorima:
1. Ekološke komponente
2. Ekonomsko-socijalne komponente
Klasična neoliberalna europska ekonomija koju mi danas prakticiramo u svim zemljama Europske Unije robuje bankarskom i krupnom kapitalu. Ona se mjeri jednim jedinim indikatorom – profitom i mega profitom. Takva neoliberalna ekonomija je autodestruktivna. Ona ignorira u potpunosti ekološku, a jednim dijelom i socijalnu komponentu. Kontinuiranim i nekontroliranim iscrpljivanjem prirodnih resursa neoliberalna europska ekonomija se gasi poput svijeće koja ubrzano dogorijeva. Klasični neoliberalni europski kapitalizam u potpunosti ignorira glavni postulat održivog razvoja "Međugenereacijsku solidarnost". Takav kapitalizam živi na račun budućih generacija.
Ako nas jednog dana djeca budu pitala "Zašto smo se tuširali i prali automobile pitkom vodom?", zar ćemo im odgovoriti da je to bilo potpuno normalno u doba neoliberalnog europskog kapitalizma!
S druge strane održivi razvoj koji se bazira na "Održivoj ekonomiji" ima za cilj dostojanstven i zdrav život građana, te "potrebama" iniciranu proizvodnju dobara, hrane i usluga.
U idućem članku ćemo podrobno analizirati indikatore za mjerenje održivog razvoja, odnosno "Održive ekonomije" u gradovima, općinama i županijama.

POJEDINAČNO DEFINIRANJE INDIKATORA ZA MJERENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Republika Hrvatska je nakon rušenje socijalizma krenula putem kapitalizma i počela izgrađivati neoliberalnu ekonomiju. Ratom osiromašena i razrušena zemlja počela je izgrađivati novi sistem u kome danas mali broj građana posjeduje velikim dijelom financijski kapital. To je dodatan šok građanima Republike Hrvatske koji su očekivali pravedniji ekonomsko-politički sistem od bivšeg socijalizma. Srednja klasa bivšeg socijalizma je u zadnjih 25 godina gotovo u potpunosti nestala. Novo društvo u kome građani Republike Hrvatske danas žive nudi: veliku nezaposlenost pogotovo mlade generacije, neisplaćivanje osobnih dohodaka, odlazak kvalificirane i visokokvalificirane radne snage u inozemstvo, siromaštvo umirovljenika i životnu bezperspektivu.
Da li će Republika Hrvatska i dalje ostati u tonućem brodu neoliberalnog kapitalizma ili će u potpunosti okrenuti kurs i početi ploviti u pravcu "Održive ekonomije" pokazati će nadolazeće vrijeme.
Mi ćemo se pozabaviti u ovome tekstu sa "budućnošću" kako sadašnjih tako i nadolazećih generacija.
Definirati ćemo i opisati svaki indikator pojedinačno kojim se mjeri "Održivi razvoj", ali i "Održiva ekonomija".
Održiva ekonomija je uži pojam i sastavni dio održivog razvoja. Održiva ekonomija u najgrubljim crtama znači neškodljivi način proizvodnje iniciran narudžbom. To je proizvodnja koja omogućava efikasno poslovanje bez stvaranja "mega profita". Održivi razvoj je vrlo širok pojam koji se po meni odnosi na uravnotežen i neškodljiv način života, proizvodnje i potrošnje svakog stanovnika našeg planeta. Razvoj je jedino održiv ako ne nanosi štetu nadolazećim generacijama.
 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!



petak, 22. svibnja 2015.

Pala nezaposlenost + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Poslovni dnevnik", dana 22.05.2015

"Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za travanj je iznosila 18,4 posto, što je za 1,3 postotna boda niža stopa u odnosu na stopu od 19,7 posto za ožujak ove godine, pokazuju prvi rezultati koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Travanj je tako drugi mjesec za redom u kojem se bilježi pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Naime, stopa registrirane nezaposlenosti je, nakon rasta od rujna prošle do siječnja ove godine, u veljači stagnirala, da bi u ožujku zabilježila blagi, a u travnju nešto intenzivniji pad.
Pod utjecajem sezonskog zapošljavanja nastavak pada stope nezaposlenosti može se očekivati i u svibnju.
Naime, dnevni podaci s web stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je trenutačno nezaposleno 280.108 osoba, što je gotovo 17 tisuća osoba manje nego krajem travnja, a trenutačno je objavljeno 12.076 slobodnih radnih mjesta.
Prema ranije objavljenim podacima HZZ-a, na Zavodu je krajem travnja bilo registrirano 297.088 nezaposlenih osoba, što je 22.123 osobe ili 6,9 posto manje nezaposlenih nego krajem ožujka, a 16,2 posto ili 57.361 osobu manje nego krajem travnja prošle godine.
Utjecalo je to i na smanjenje stope registrirane nezaposlenosti na godišnjoj razini za 2,7 postotnih bodova, odnosno s 21,1 posto u travnju lani, na 18,4 posto krajem travnja ove godine."

KOMENTAR:

Pad nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u sezoni ne rijesava ekonomsku problematiku. Naravno da dolaskom proljeca pocinju pripreme za novu turisticku sezonu i jedan dio nezaposlenog stanovnista privremeno nalazi posao. Dolaskom jeseni ti poslovi se zatvaraju te se nezaposlenost ponovo povecava. 

Trajno rijesenje ekonomske problematike Republika Hrvatska ne moze naci u sezonskim poslovima. Posto je turizam najjaca gospodarska grana u Hrvatskoj treba razmisljati korak dalje. 

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" je u 28 tocaka predizbornog parlamentarnog pograma predvidjela tocku "Razvoj medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj". Medicinski turizam i wellness traje 12 mjeseci u godini i moze Republici Hrvatskoj donijeti lijep novac. U tradicionalnom turizmu zaradimo do 8 milijardi eura godisnje, a isto toliko mozemo zaraditi medicinskim turizmom i wellnessom. Sa 16 milijardi eura godisnje bili bi opasno za petama Austriji koja zaradi oko 20 milijardi eura godisnje od turizma. Vise o programu nase nezavisne liste mozete pogledati pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic