Nekretnine
su
kapitalno ulaganje u fizički proizvod.
Pod nekretnine možemo ubrojiti:
-stanove
-kuće
-kuće za odmor
-vikendice
Pod nekretnine možemo ubrojiti:
-stanove
-kuće
-kuće za odmor
-vikendice
-apartmane
-
hotele i kampove
-garaže
-vile
-poslovne prostore
Ono što sam zapazio u posljednje tri godine je pad cijene nekretnina. Drugi specifiični fenomen je da se posljednjih godina usprkos padu cijena nekretnine jako slabo prodaju.
U Štutgartu sam primjetio da ima puno novoizgrađenih stanova koji se ne prodaju, odnosno koji stoje prazni i čekaju novog vlasnika.
-garaže
-vile
-poslovne prostore
Ono što sam zapazio u posljednje tri godine je pad cijene nekretnina. Drugi specifiični fenomen je da se posljednjih godina usprkos padu cijena nekretnine jako slabo prodaju.
U Štutgartu sam primjetio da ima puno novoizgrađenih stanova koji se ne prodaju, odnosno koji stoje prazni i čekaju novog vlasnika.
Slična
situacija je i sa poslovnim prostorima. Postoje
poslovni prostori koja po dvije ili više
godina stoje potpuno
neiskorišteni.
Situacija ne bi bila apsurdna da u Štutgartu nema novca za kupnju nekretnina. On je industrijski grad za vrlo niskom stopom nezaposlenosti. U Njemačkoj građani imaju preko 5 bilijuna eura uloženih u različite financijske proizvode od štednih knjižica pa do životnih osiguranja, odnosno stambenih štednji. Kamata koju građani ostvaruju na oročenu štednju je manja od stope inflacije, a na normalnu štednju tri puta manja. Međutim građani Njemačke su daleko više naklonjeni financijskim proizvodima, nego ulaganju u nekretnine.
Prije godinu dana je na Hrvatskoj televiziji gostovao sa par drugih gostiju gospodin Nenad Bach, naš poznati glazbenik koji živi u Americi. Tema razgovora je bila ekonomska kriza u Republici Hrvatskoj. Gospodin Bach je iznio zanimljivih 10 točaka, odnosno mogućnosti riješavanja krize u našoj zemlji kroz te točke. Jedna od tih 10 točaka bila je "Akcija prodaje 1.000 stanova u Hrvatskoj u mjesec dana“.
U iznošenju te točke apel je bio usmjeren na iseljeništvo koje raspolaže dostatnim kapitalom za kupnju stanova. Ideja uopće nije bile nerealna.
Situacija ne bi bila apsurdna da u Štutgartu nema novca za kupnju nekretnina. On je industrijski grad za vrlo niskom stopom nezaposlenosti. U Njemačkoj građani imaju preko 5 bilijuna eura uloženih u različite financijske proizvode od štednih knjižica pa do životnih osiguranja, odnosno stambenih štednji. Kamata koju građani ostvaruju na oročenu štednju je manja od stope inflacije, a na normalnu štednju tri puta manja. Međutim građani Njemačke su daleko više naklonjeni financijskim proizvodima, nego ulaganju u nekretnine.
Prije godinu dana je na Hrvatskoj televiziji gostovao sa par drugih gostiju gospodin Nenad Bach, naš poznati glazbenik koji živi u Americi. Tema razgovora je bila ekonomska kriza u Republici Hrvatskoj. Gospodin Bach je iznio zanimljivih 10 točaka, odnosno mogućnosti riješavanja krize u našoj zemlji kroz te točke. Jedna od tih 10 točaka bila je "Akcija prodaje 1.000 stanova u Hrvatskoj u mjesec dana“.
U iznošenju te točke apel je bio usmjeren na iseljeništvo koje raspolaže dostatnim kapitalom za kupnju stanova. Ideja uopće nije bile nerealna.
U
Republici Hrvatskoj kao i u Njemačkoj ima previše praznih
stanova i poslovnih prostora. Prodaja
nekretnina pripada u važno
gospodarsko poslovanje svake zemlje i
osjetno pridonosi bruto društvenom
proizvodu.
Postavljaju se ključna pitanja:
Postavljaju se ključna pitanja:
- Zašto se nekretnine ne prodaju iako pripadaju u investicije "niskog rizika"?
- Da li su banake osnovni krivac za slabu prodaju nekretnina?
- Da li je zadnja kriza nekretnina prije nekoliko godina u Americi razvila odbojnost građana prema ulaganju u nekretnine?
Kriza
nekretnina koja je započela u Americi prije par godina nije do danas
završila. U to vrijeme mnogobrojni građani Amerike su ostali bez
svojih kuća zbog nemogućnosti plaćanja rate kredita bankama. Danas
se ta kriza ocrtava najoštrije u Španjolskoj. U toj zemlji svakim
danom deložacijom završi na ulici više familija zbog nemogućnosti
plaćanja rate kredita stana banci. U Republici Hrvatskoj deložacije
su također poznata pojava.
Građani
Hrvatske koji nisu u mogućnosti isplaćivati kredit banci ostaju
također bez svoje nekretnine.
Banke
nemaju milosti kada se radi o vraćanju kredita.
Kada
dignete kredit u jednoj banci za kupnju Vašeg stana ili kuće dok ne
isplatite zadnju ratu kredita banka je vlasnik tog objekta. Vi
stanujete u tome objektu, međutim ne posjedujete ga.
Ako
iz određenih razloga niste više u mogućnosti vraćati kredit,
banka će prodati nekretninu za toliko novca koliko joj Vi još
dugujete. Vi ćete biti deložirani iz tog objekta.
Tko
je najveći gubitnik u cijelom postupku kupnje nekretnina?
Prodajom
nekretnine banka je pokrila trošak kredita koji joj još niste
isplatili. Tom prodajom banka je također pokrila i kamate koje ste
ugovorili sa njom prilikom podizanja kredita. Te kamate su direktna
dobit banke.
Najbolje
u svemu tome je prošao novi kupac nekretnine koji nekretninu u
principu kupuje ispod tržišne cijene. Ako ste Vi kojim slučajem
već otplatili dvije trećine kredita, nekretnina je prodana samo za
jednu trećinu.
Vi
koji ste otplaćivali kredit za Vaš stan ste najveći gubitnik u
poslovanju sa nekretninama.
Novac
koji ste uplatili završio je u banci, a vi ne posjedujete ništa.
Jedina
loša utjeha je da ste za vrijeme otplaćivanja kredita banci smjeli
stanovati u tom objektu, pa tako niste morali plaćati podstanarstvo.
Nijemci
većinom žive u podstanarstvu i rijetko se odlučuju za kupnju
nekretnina. Jedan od razloga je da se zbog prirode posla često
moraju seliti u drugi grad ili pokrajinu. Kod nas je obrnuta
situacija. Većina građana Hrvatske ima vlasništvo nad nekretninom
u kojoj živi. Međutim to najčešće nisu novo kupljeni stanovi ili
kuće, nego su napravljeni još u doba bivše Jugoslavije, odnosno
naslijeđeni od svojih djedova, baka ili roditelja.
Mlada
generacija u Republici Hrvatskoj ima djelomično strah od podizanja
kredita u bankama iz već navedenih razloga.
Međutim
financijski kapital za kupnju nekretnina u našoj zemlji ne
nedostaje. Građani Republike Hrvatske imaju u obliku štednje u
bankama priličan financijski kapital.
Tradicionalno
se radije novac drži kao štednja u banci ili pohranjen u nekom
drugom financijskom proizvodu nego u fizičkim proizvodima.
Da
li strah od daljnjeg pada cijene nekretnina sprječava građane da
ih kupuju ili je kamata na štednju i oročenu štednju jača od
želje za kupnjom nekretnine možemo samo nagađati.
Najviše
pogođena krizom nekretnina je Kina. Kinezi su u zamahu ekonomskog
razvoja izgradili ogromne gradove koji su danas potpuno nenaseljeni
(tzv. gradovi duhova). Gradnja tih gradova tekla je entuzijastički,
a prodaja stambenih i ogromnih poslovnih prostora završila
katastrofalno.
Neki
njemački stručnjaci iz područja financija i burzovne špekulacije
smatraju da će idući val svjetske ekonomske krize nastupiti 2015.,
te biti iniciran krahom tržišta nekretnina u Kini.
Kako
će se kriza i prodaja nekretnina dalje razvijati ovisi jednim
dijelom o svima nama.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.