Život na Zemlji do sada se suočio s pet masovnih izumiranja, od kojih
je danas najpoznatije ono koje je označilo kraj geološkog perioda Krede
i početak Tercijara, a zaslužno je za nestanak dinosaura i uspon
sisavaca.
Takozvano K-T masovno izumiranje započelo je udarom velikog kometa
ili asteroida u područje koje je danas Meksički zaljev. Udar je podigao
oblak prašine koji se u atmosferi zadržao možda i nekoliko desetljeća,
što je zasjenilo sunce i uzrokovalo izumiranje brojnih vrsta biljaka i
algi, čiji je nestanak potom za sobom povukao i izumiranje vrsti koje su
se hranile njima, i tako dalje duž cijelog hranidbenog lanca.
Živimo u doba masovnog izumiranja
Na Zemlji je danas u tijeku šesto globalno istrebljenje, takozvano
Holocensko masovno izumiranje, čiji je glavni uzročnik čovjek.
Holocensko masovno izumiranje započelo je prije 11-12.000 godina,
pojavom modernog čovjeka, koji je i prije razvoja industrije i
tehnologije već uspio biti zaslužan za istrebljenje brojnih životinjskih
vrsta.
S dolaskom industrije i globalnog zatopljenja, brzina izumiranja
višestruko se ubrzala. Biolozi sa američkog Sveučilišta Stanford
početkom ljeta su
objavili istraživanje koje je pokazalo da se izumiranje sisavaca ubrzalo 20 do 100 puta.
- Oružje koje je ubilo te vrste vrlo je očigledno, i dimi se u našim rukama, rekao je tada
Todd Palmer sa Sveučilišta u Floridi, koji je bio suradnik na istom istraživanju.
Od 1900. godine do danas izumrlo je 69 vrsta sisavaca, i još 400
drugih vrsta kralježnjaka. Unutar samo tri generacije, čovječanstvo bi
moglo ostati bez većine bioraznolikosti na koju je naviklo.
No, iako se radi o lošim vijestima po čovječanstvo, i lošim vijestima
po vrste koje će izumrijeti, postoje i dobre vijesti po život na
Zemlji: svako masovno izumiranje do sad potaklo je ubrzanu evoluciju
novih vrsta, i svojevrsni evolucijski napredak, poput onog koji je nakon
izumiranja dinosaura doveo do uspona čovjeka.
Tko će preživjeti?
U istraživanju Sveučilišta u Leedsu,
objavljenom prije nekoliko dana, znanstvenici su otkrili da
raširenost neke vrste ne pruža nikakvu zaštitu od masovnog izumiranja.
Četvrto masovno izumiranje, koje se dogodilo između Trijasa i Jure,
prije 200 milijuna godina, označilo je pad reptila i uspon dinosaura.
Tada je odumrijelo čak 80 posto životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji,
među njima i brojne vrste krokodila, tada najopasnijih mesoždera.
(Foto: University of Leeds)
Iako geografska raširenost inače uspješno štiti vrste od izumiranja,
kada je u tijeku masovno izumiranje ne postoji nikakva garancija
sigurnosti.
- Dinosauri, koji su bili dosta rijetki i ne pretjerano rašireni,
preživjeli su izumiranje i dominirali su kopnenim ekosustavima sljedećih
150 milijuna godina, izjavio je
Alex Dunhill, voditelj istraživanja.
No, postoji i druga strana masovnih izumiranja, koja otvaraju put nastanku novih vrsta.
- Iako razmišljamo o masovnim izumiranjima kao o vrlo razornim
događajima, ona često potresu status quo, i omogućavaju grupama koje su
prethodno bile na marginama da postanu dominantne, rekao je
Matthew Wilis, suradnik na istraživanju.
- Slično se kasnije dogodilo dinosaurima, čiji je nestanak napravio
prostor za sisavce, i time za nas. Naše istraživanje pokazalo je kako su
‘pravila’ preživljavanja za masovnih izumiranja drastično različita od
onih u ‘normalna’ vremena: ništa nije sigurno, kazao je Willis.
Ubrzavanje evolucije
Što će se dogoditi s biljnim i životinjskim vrstama nakon masovnog
izumiranja pokušali su odgovoriti programeri, koji su izradili detaljnu
simulaciju virtualnog scenarija masovnog izumiranja.
U istraživanju Sveučilišta u Austinu,
čiji su rezultati objavljeni jučer, znanstvenici su izradili
simulirane robote za hodanje, koji su mogli evoluirati uz nasumične
mutacije, i postepeno su se specijalizirali za različite niše u
virtualnom krajoliku.
Nakon nekoliko stotina generacija takve evolucije, nasumično bi
eliminirali robote u 90 posto svih niša, čime bi imitirali masovno
izumiranje.
Jedan od robota-hodača koji se pojavio u istraživanju (Foto: The University of Texas at Austin)
Nakon nekoliko ciklusa evolucije i izumiranja, ‘vrste’ robota koje su
preživjele bile su one koje su imale najviše sposobnosti za
evoluiranje, koje su imale najveći potencijal za razvoj novih ponašanja.
Također su otkrili kako su roboti koji su prolazili kroz masovna
izumiranja bili puno bolji hodači od robota u simulacijama u kojima nije
bilo izumiranja.
- Fokusirano uništavanje može dovesti do neočekivanih ishoda, rekao je
Risto Mikkulainen, profesor informatike i voditelj istraživanja.
- Katkad, morate evoluirati nešto što se čini objektivno lošije, kako
bi mogli razviti alate koji će vam omogućiti da postanete bolji,
objasnio je.
Njegovo istraživanje potvrdilo je neke teorije evolucionarnih
biologa, koji su tvrdili kako masovna izumiranja ubrzavaju evoluciju
vrsta bolje opremljenih za evoluiranje, onih koje brzo mogu razviti
korisne nove sposobnosti i vještine.
Što čeka čovjeka?
U geološkom vremenu, novo masovno izumiranje proteći će u tren oka.
Većina biljnih i životinjskih vrsta koje danas postoje vjerojatno će
nestati, no hoće li među njima biti i čovjek?
To je pitanje s previše faktora da bi na njega mogli pouzdano
odgovoriti. Naša brojnost i raširenost ne predstavljaju nikakvu zaštitu
od masovnog izumiranja u kojem živimo. Premda se ne događa ništa što nas
izravno ugrožava, mi ovisimo o biljkama i životinjama koje su nam
hrana, a one ovise o uvjetima u svojim staništima - o bioraznolikosti, o
drugim vrstama, o klimi, o brojnim faktorima.
Kada započne lom hranidbenog lanca, teško je predvidjeti koji će
segmenti opstati. Srećom, ljudi su svejedi koji mogu živjeti u izrazito
velikom rasponu staništa, i koji koriste svoju inteligenciju za bolju
prilagodbu promjenama u okolišu, te je opravdano pretpostaviti kako će
se ljudska vrsta u nekom obliku sačuvati.
Čak i ako preživimo, svijet u kojem će živjeti naši dalji potomci
teško da će nalikovati na svijet u kojem živimo danas. Nestat će brojne
vrste na koje smo navikli, a zamijenit će ih neke nove, vjerojatno
potpuno drugačije od bilo čega što smo vidjeli do sada, koje će biti
puno uspješnije u preživljavanju u novom svijetu.
Ako čovječanstvo izumre, njegovo će mjesto dominantne vrste gotovo sigurno preuzeti neka od danas zapostavljenih vrsta.
KOMENTAR:
Sama
biblija govori o tome da ce u posljednje dane biti unisteno 2/3
covjecanstva, medjutim ne i covjek kao vrsta na planetu. Medjutim da li
ce covijek dominirati u buducnosti na planetu ili od predatora postati
lovina interesantno je pitanje. Postoje razliciti scenariji unistenja
ljudske vrste odnosno unistenja naseg planeta. Intenzivno se radi na
tome da se u buducnosti osigura "biranim" predstavnicima ljudske vrste
napustanje naseg planeta i kolonizacija nekog drugog planeta u svemiru.
Filmovi naucne fantastike koji nas uvjek ponovo iznenade nekim novim
scenarijem govore o opasnosti na nasem
planetu od masina i softvera. To bi zaista mogla biti najrealnija
opasnost za ljudsku vrstu. Softver je postao svakodnevnica ljudskog
zivota. Gotovo da nema podrucja u kome nas ne prati. Softver upravlja
letjelicama, atomskim elektranama, ukljucuje i iskljucuje grijanje u
stanovima, preracunava (odredjuje) cijenu dionica na trzistu, upravlja
samohodnim vozilima, posluzuje robote, posluzuje smartfon i kompijutore
itd. Znanost ide toliko daleko da ce u skoroj buducnosti stopiti covjeka
i masinu, te upravljacku funkciju prepustiti softveru. Drugi scenario
koji se cesto prikazuje je unistenje ljudske vrste elementarnim
nepogodama, odnosno globalnim zatopljenjem. Medjutim taj scenario se
nece odviti u ovom stoljecu. Ovo je vrlo interesantna tema o kojoj bi u
nedogled mogli razmijenjivati misljenje. Ugodan dan i lijep pozdrav.
www.drazenkatic.blogspot.de