Ministri Grčić, Lorencin i Mrsić sazvali su presicu dan nakon objave vijesto o rastu stope BDP-a
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u subotu je najavio se može
očekivati novo porezno rasterećenje, čime bi se povećale plaće građanima
jer se pokazalo da to potiče osobnu potrošnju, a time i rast
gospodarstva.
"U idućem razdoblju od ove Vlade ili, bolje rečeno, od SDP-a u novoj
Vladi može se očekivati novi korak u povećanju plaća građana ili nova
faza poreznog rasterećenja plaća. Dokazano je da to utječe na
oživljavanje potrošnje naših građana i gospodarski rast", izjavio je
potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Grčić
na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, predstavljajući detalje
izvješća o bruto domaćem proizvodu (BDP).
Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio kako je u drugom tromjesečju BDP porastao 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, više nego u prethodnom kvartalu i najviše od 2008. godine.
Pritom su porasle sve sastavnice BDP-a, od osobne potrošnje, izvoza i
državne potrošnje, do investicija. Osobna potrošnja, najveća sastavnica
BDP-a porasla je u proteklom kvartalu 0,6 posto na godišnjoj razini,
što se, kazao je Grčić, zahvaljuje poreznom rasterećenju početkom ove
godine, koje je dovelo do rasta plaća za više od milijun ljudi, a time i
osobne potrošnje.
Grčić je, između ostalog, istaknuo da su investicije u proteklom kvartalu porasle po prvi puta od 2008. godine, što se zahvaljuje i povećanom povlačenju sredstava iz EU fondova. Prema podacima DZS-a, u proteklom su kvartalu investicije porasle za 0,8 posto na godišnjoj razini.
Prema nedavno objavljenom financijskom izvješću Europske komisije, Hrvatska je, pak, 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun. Taj višak znatno je veći nego u 2013., kada je Hrvatska bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine, pak, Hrvatskoj je iz EU proračuna isplaćeno 2,8 milijardi kuna u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 milijardu.
"Zar ovih 2 milijarde više investicija u šest mjeseci samo iz EU fondova, što je 6 posto rasta ukupnih investicija, nije direktni doprinos ove Vlade oživljavanju najvažnije komponente BDP-a, a to su upravo investicije", kazao je Grčić, osvrnuvši se na komentare iz oporbe da je gospodarstvo poraslo po inerciji, a ne zbog rada Vlade.
KOMENTAR:
Rast BDP-a je pozitivan pokazatelj bez obzira koliko je malen (1,2%). Takodjer najavljeno porezeno rasterecenje placa je takodjer pozitivan pokazatelj. Postavlja se pitanje koje place treba rasteretiti? Prosjek hrvatske place od 5.000 i nesto kuna je nerealan. Mi imamo mali sloj ljudi koji jako dobro zaradjuje te ogroman broj zaposlenih koji zaradjuju daleko manje od statistickog prosjeka u RH. Ako ce se porezno rasteretiti male place onda je to ispravan korak. Naravno da ako gradjani imaju vise novca tada mogu vise i kupovati, a samim time i potici rast gospodarstva. To je cinjenica koja je poznata od doba uvodjenja kovanog novca kao sredstva trzenja (vec nekoliko 1.000 godina). U clanku se ne spominju umirovljenici koji takodjer sudjeluju u rastu gospodarstva. Sa mirovinama je slicna prica kao i sa placama. Mali dio umirovljenika dobiva visoke mirovine, a cijela vojska umirovljenika zivi na socijalnom minimumu. Ako bude novca trebalo bi se razmisliti i o povecanju najmanjih mirovina u Hrvatskoj. Tako bi dodatno potaknuli jacanje gospodarstva. Ugodan dan.
www.drazenkatic.blogspot.de
Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio kako je u drugom tromjesečju BDP porastao 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, više nego u prethodnom kvartalu i najviše od 2008. godine.
Grčić je, između ostalog, istaknuo da su investicije u proteklom kvartalu porasle po prvi puta od 2008. godine, što se zahvaljuje i povećanom povlačenju sredstava iz EU fondova. Prema podacima DZS-a, u proteklom su kvartalu investicije porasle za 0,8 posto na godišnjoj razini.
Prema nedavno objavljenom financijskom izvješću Europske komisije, Hrvatska je, pak, 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun. Taj višak znatno je veći nego u 2013., kada je Hrvatska bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine, pak, Hrvatskoj je iz EU proračuna isplaćeno 2,8 milijardi kuna u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 milijardu.
"Zar ovih 2 milijarde više investicija u šest mjeseci samo iz EU fondova, što je 6 posto rasta ukupnih investicija, nije direktni doprinos ove Vlade oživljavanju najvažnije komponente BDP-a, a to su upravo investicije", kazao je Grčić, osvrnuvši se na komentare iz oporbe da je gospodarstvo poraslo po inerciji, a ne zbog rada Vlade.
KOMENTAR:
Rast BDP-a je pozitivan pokazatelj bez obzira koliko je malen (1,2%). Takodjer najavljeno porezeno rasterecenje placa je takodjer pozitivan pokazatelj. Postavlja se pitanje koje place treba rasteretiti? Prosjek hrvatske place od 5.000 i nesto kuna je nerealan. Mi imamo mali sloj ljudi koji jako dobro zaradjuje te ogroman broj zaposlenih koji zaradjuju daleko manje od statistickog prosjeka u RH. Ako ce se porezno rasteretiti male place onda je to ispravan korak. Naravno da ako gradjani imaju vise novca tada mogu vise i kupovati, a samim time i potici rast gospodarstva. To je cinjenica koja je poznata od doba uvodjenja kovanog novca kao sredstva trzenja (vec nekoliko 1.000 godina). U clanku se ne spominju umirovljenici koji takodjer sudjeluju u rastu gospodarstva. Sa mirovinama je slicna prica kao i sa placama. Mali dio umirovljenika dobiva visoke mirovine, a cijela vojska umirovljenika zivi na socijalnom minimumu. Ako bude novca trebalo bi se razmisliti i o povecanju najmanjih mirovina u Hrvatskoj. Tako bi dodatno potaknuli jacanje gospodarstva. Ugodan dan.
www.drazenkatic.blogspot.de
