ponedjeljak, 24. travnja 2017.

Iva Anzulovic - Novinarska turneja "Znate li pricu o Gavrilovicu?" - U susret prvog sudjenja za ratno profiterstvo!

SLOBODNA NOVINARKA - IVA ANZULOVIC

Novinarska turneja zapoceta 20.04.2017 u Dugoj Resi, a sa zavrsetkom u svibnju 2017. u Zagrebu!

Ova posebno interesantna prica gospodje Anzulovic u trajanju od 20 minuta sa temom "Znate li pricu o Gavrilovicu?" startala je kao novinarska turneja u gradu Dugoj Resi.

Tema koja nas precizno i opsirno informira o prvoj privatizaciji u Domovini Hrvatskoj koja je izvrsena pocetkom rata u radnickoj tvornici "Gavrilovic" navela me je na dublje razmisljanje. Tema je sama za sebe jedna vrsta tabua, ali i senzacija. Ona nas potice na razmisljanje upravo u trenutku prvog sudjenja za ratno profiterstvo u Republici Hrvatskoj.

Zapravo kao gradjani nase zajednicke Domovine mozemo se s pravom zapitati "Da li je uopce moguce nekoga u Hrvatskoj osuditi za ratno profiterstvo?"

Dosadasnji slucajevi su jasno pokazali da je to gotovo "nemoguca misija"!. Slucaj Gavrilovic ce pokazati postoji li trunka pravde u nasoj zemlji, postoji li trunka snage stati na put onome sto nije ispravno i postoji li trunka hrabrosti sudaca koji ce voditi taj proces.

Gospodja Anzulovic je hrabra osoba i hrabra novinarka. Cetiri godine svoga zivota je investirala u novinarsko istrazivanje slucaja prve privatizacije u RH. Da li smo mi spremni, svatko od nas investirati 4 godine naseg zivota za neku opcedobru ili plemenitu stvar? Rijetko tko ce od nas "na prvu" reci "da". Kada je bilo neophodno obraniti Domovinu s puskom u ruci hrabrosti nam nije nedostajalo, zasto nam danas nedostaje hrabrost?

Mozemo se mi jeftino pokusat izvuci i reci "Kriva je kletva kralja Zvonimira" ili "to je Hrvatska sutnja", medjutim hocemo li biti iskreni prema nama samima u tom trenutku?

Meni se izlaganje gospodje Anzulovic dojmilo. Nemojte propustiti slijedece izlaganje ako budete snasli malo vremena. Isplati se pogledati.

Nakon izlaganja je gospodja Anzulovic u rundi "Pitanje-odgovor" neumorno odgovarala na nasa pitanja vezana za izlaganje. Pitanja su bila interesantna, a odgovori strucni i direktni.

Najmanje sto sam mogao uciniti za gospodju novinarku je da napisem par rijeci o prethodnom skupu u Dugoj Resi, objavim par slika te ubacim par kratkih video zapisa u "youtube kanal". Naravno da ovaj materijal ne moze ni blizu zamijeniti "skup u zivo", on moze biti samo i jedino inspiracija zaposjetiti iduci skup i na njemu mozda pitati i nesto sto se u svakodnevnom zivotu ne bi samo tako usudili.

Kratke video zapise sa novinarske turneje gospodje Anzulovic u Dugoj Resi mozete pogledati pod slijedecim linkom:
  

Slijedece slike prate prethodno odrzan skup. Lijepo i ugodno vecer Vam zelim!


















Iva Anzulovic

Facebook profil:


petak, 14. travnja 2017.

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima! + KOMENTAR!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "Vecernji.hr", 14.04.2017

http://www.vecernji.hr/hrvatska/podignuta-optuznica-protiv-direktora-jer-nije-isplatio-place-radnicima-1163315?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=1163315&utm_campaign=FB+page+statusi

"Tvrtka je ostvarivala prihode, ali poduzetnik nije isplaćivao plaće u cijelosti.
Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je  optužnicu protiv 49-godišnjeg poduzetnika zbog počinjenja produljenog kaznenog djela neisplate plaće.

Tereti se da od siječnja do listopada 2015. godine kao direktor trgovačkog društva nije u cijelosti isplatio ugovorene plaće za pedeset zaposlenika u ukupnom neto iznosu višem od 590.000 kuna, iako je tvrtka ostvarivala prihode i imala dovoljno novca na računu za isplatu plaća.
Prijeti mu kazna do tri godine zatvora."

KOMENTAR:

Postavlja se pitanje da li je predviđena kazna za kazneno djelo "neisplate plaća" do tri godine zatvora i adekvatna kazna? Svi znamo kolike tvrtke posluju ili neke čak dobro posluju, ali izbjegavaju financijske obveze prema svojim zaposlenima.

Do tri godine znači da kazna zatvora može iznositi i 2 godine, ali i jednu godinu. Ako počinioc uopće i ode u zatvor  kod dobrog vladanja nakon odslužene polovice zatvorske kazne, zatvoreni se može pustiti na slobodu pa tako odslužiti samo 6 mjeseci, ....

Stvano su interesantni ti naši europski zakoni, temeljeni na zakonima rimskog prava.
Neisplaćivanje plaća radnicima koji pošteno rade za svoj kruh, posebice ako tvrtka posluje pozitivno je zaista najniži oblik poslovnog ponašanja poslodavca. "Radnici ti nemaju što da jedu, a ti voziš svake godine sve skuplji mercedes!". Da taj problem nije pravilo, već samo iznimka lako bi prešli preko njega.

Kada je u Dugoj Resi sagrađena tvornica za proizvodnju tekstila, tadašnji poslodavci su u neposrednoj blizini tvornice izgradili i stanove za radnike (naselje Kasar), javno kupalište, bolnicu itd. Iplata plaća u to vrijeme je bila samorazumljiva stvar. Poslodavac je u ta davna vremena želio da je njegov radnik zadovoljan i da sa voljom ide na posao, koji će obavljati dobro i savjesno. Tako je  tada bilo. Tadašnjim trojici vlasnika Pamučne industrije Duga Resa nije bilo ni na pameti da novac od profita strpaju u džep, a da njihovi radnici stežu remen.

U to vrijeme na pragu prijelaza iz feudalnog u rano kapitalističko društvo, kapitalist je najamnog radnika tretirao kao čovjeka, a ne kao potrošnu robu. On je dobro znao da bez njegovih radnika mašine neće same proizvoditi odjevne i druge predmete.

Egomanija koja je zahvatila novopečene kapitaliste stasane iz procesa privatizacije u Domovinskom ratu i nakon njega ozrcava se danas u slučaju Agrokora u svom punom izdanju. Da je Agrokor "jedini" i s tim bi se nekako izišlo na kraj. Agrokor je samo jedan u nizu tvrtki i koncerana koji je dopustio, odnosno koji su dopustili da se egomanija i pohlepa za novcem proširi Hrvatskom kao kakva zarazna bolest.

Čim se prije stane na kraj tom trendu, čim se prije zasuču rukavi i krene u izgradnju stabilne hrvatske ekonomije tim bolje za sve nas kako u Domovini tako i van nje. Hrvatsko Iseljeništvo iz godine u godinu gleda kako Domovina tone u kaos i siromaštvo kao u živi pjesak. Gleda, a ne može to promijeniti. Slanjem novca Domovini, našoj rodbini, ili pomaganje humanitarnih akcija u RH problem egomanije nije i neće se uspijet riješiti.

Ako jedemo više nego što nam je potrebno, zdebljat ćemo se, ulijeniti i na kraju i oboliti. To nas neće učiniti ni sretnim ni dobrim. Na kraju niti nam sav taj novac koji smo nagomilali ili pospremili u porezne oaze neće učiniti život dostojnim. Naravno samo parafrizirano.

S toga dragi kapitalisti, poslodavci, vlasnici i članovi upravnih odbora, razmislimo još jednom o pojavi egomanije. Shvatiti ćemo svi zajedno da je novac zapravo samo papir ili broj napisan virtalno na našem / vašem bankovnom računu. Novac je samo sredstvo, a ne i cilj. Etičnim načinom poslovanja učiniti ćete sretnijim sebe, svoju porodicu i svoje zaposlenike.

Želim Vam svima ugodne Uskršnje blagdane te više etike u poslovanju!



#HSRIzbori2017

četvrtak, 13. travnja 2017.

'Potpisan je ugovor o kreditu od 80 milijuna eura, kamatna stopa je 4,97 posto' + KOMENTAR!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "Vecernji.hr", dana 13.04.2017

http://www.vecernji.hr/hrvatska/sef-sberbank-hrvatske-mario-henjak-s-antom-ramljakom-razgovaramo-o-nastavku-suradnje-1163084?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=1163084&utm_campaign=FB+page+statusi

"Henjak je rekao da je kreditni aranžman od 100 milijuna eura omogućio predah i stabilizaciju poslovanja.

 Izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak izvijestio je danas da je s četiri hrvatske banke potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura, kredit je s kamatnom stopom 4,97 posto, na rok od 15 mjeseci.

Već je dan nalog da se ta sredstva puste u sustav grupe i svim dobavljačima tvrtki članica koncerna Agrokor. Već od sutra počinje plaćanje svim dobavljačima Konzuma, Tiska, Jamnice, Leda i svih kompanija unutar grupe, rekao je Ramljak u izjavi novinarima.

"Mislim da smo napravili veliku stvar. Isto tako, sve plaće su isplaćene. Tako da smo ovaj tjedna završili s vrlo pozitivnim i dobrim rezultatima", ocijenio je Ramljak.
Kako je najavio, prvi koji će dobiti novac od tog kredita bit će "nekoliko tisuća malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i srednjih poduzeća, koji mjesecima nisu bili plaćeni".
Izvanredni povjerenik Agrokora ne vidi nikakve probleme s "lex Mercatorom", koji je slovenska Vlada uputila parlamentu.

"U kontaktu smo s Upravom Mercatora i oni su potvrdili da nije bilo nikakvih plaćanja niti uzimanja likvidnih sredstava od Mercatora. Čak i pozdravljam odluku slovenske vlade da imenuje povjerenika koji će pratiti kako Uprava Mercatora funkcionira i kakva su plaćanja između Mercatora i Agrokora", kazao je Ramljak odgovarajući na upit kako komentira "lex Mercator".
Ramljak je potvrdio da je ugovor o kreditnom aranžmanu u iznosu od 80 milijuna eura potpisan s četiri hrvatske banke.

Razgovori sa Sberbankom oko daljnjeg kreditiranja Agrokora će se nastaviti, a razgovarat će se i s drugim bankama.

Naime, u danas ugovorenom kreditnom aranžmanu ne sudjeluju ruske Sberbanka i VTB banka.
Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak izjavio je ranije danas kako je kredit te banke u iznosu od 100 milijuna eura odobren Agrokoru prije mjesec dana omogućio stabilizaciju situacije u koncernu te kako zahtjev da taj kredit dobije status najstarije tražbine nije jedini uvjet te ruske banke za nastavak kreditiranja koncerna.

Henjak je u izjavi novinara danoj za vrijeme zasjedanja Vjerovničkog vijeća, izvijestio da je kredit od 100 milijuna eura Sberbank odobrio i pustio prije otprilike mjesec dana.
"Cijeli taj kredit je bio u funkciji stabilizacije situacije", rekao je Henjak.

Po njegovim riječima, 75 milijuna eura išlo je za plaćanje dobavljača, 21 milijun eura za plaćanje poreznih obveza i 4 milijuna eura za plaće zaposlenika.

"To je omogućilo predah i stabilizaciju poslovanja i, u konačnici, to je bio prvi korak prema zakonu koji je danas na snazi", ustvrdio je Henjak.
Na pitanje ostaje li Sberbank pri svome uvjetu da taj kredit dobije status najstarije tražbine i kako na to reagiraju ostali članovi Vjerovničkog vijeća, Henjak je odgovorio da se o tome upravo razgovara i da svi razumiju Sberbankovu poziciju.

"Taj kredit odobren je u vrijeme velike krize Agrokora i direktno je utjecao na stabilizaciju poslovanja", ponovio je.

Upitan je li dobivanje statusa najstarije tražbine za taj kredit prvi uvjet za Sberbankov nastavak kreditiranja Agrokora, odgovorio je da "to nije jedini uvjet te da Sberbank samo očekuje razumijevanje kako definirati ta sredstva u budućem praćenju Agrokora".
Henjak je na upit kakvi su odjeci takva stava odgovorio je - pozitivni.

Istaknuo je pritom da Sberbank godinama prati poslovanje Agrokora te da je prvi veliki plasman koji je ta banka odobrila išao u smjeru smanjivanja financijskih troškova koncerna. "Našim prvim kreditom je refinancirana obveznica i tada je smanjen trošak financiranja gotovo za duplo", kazao je Henjak, koji se potom vratio na sastanak Vjerovničkog vijeća.
Inače, kako je Hini rečeno u Sindikatu trgovine Hrvatske, radnici Velproa i Tiska dobili su u četvrtak plaću, a u Konzumu još nisu.

U Agrokoru su, pak, novinarima u četvrtak poslijepodne rekli kako su plaće isplaćene svim zaposlenicima koncerna."

KOMENTAR:

Drama oko koncerna Agrokor se nastavlja i danas. Očitovanje predsjednice RH o krizi Agrokora i luksuzan životni stil gospodina Todorića bili su dio prve današnje javne kritike predsjednice. Očito gospodinu Todoriću mnogi okreću leđa. Dok se je on redovito od političke elite od Hrvtske do Njemačke štitio u svakoj svojoj većoj aferi, koncern Agrokor je tonuo polako do dna.

Naravno da političari moraju štititi radna mjesta radnika bilo u državnim institucijama ili u privatnom sektou. Međutim postoje li granice do kojih se smije ići u beskompromisknoj zaštiti radnih mjesta?

Smije li politika sa obadva zatvorena oka tolerirati sve greške koncerana pa čak kada se radi i o privednom kriminalu, udruženju u kartele, dogovor tržišnih cijena koncerana, utaje poreza itd.

Da li je moralno podupirati privredni kriminal u cilju bezuvjetnog očuvanja radnih mijesta?

Na postavljena pitanja svako od nas ima individualni odgovor. Koji je odgovor ispravan i da li uopće postoji ispravan odgovor u tako komplelksnoj krizi u kojoj se Agrokor nalazi sada je teško reči, bar meni osobno.

Ugodno večer i lijepi uskršnji blagdani!



#HSRIzbori2017

IMAM IDEJU,VIZIJU, MOŽDA I KONKRETNU RJEŠENJE!


Sa obzirom da mi je poznato to prijašnje Ministarstvo iseljenika još od 2000 godine..U kojem sam bio tada par puta u posjeti.Ujedno sam jednom imao priliku posjetiti na dan otvorenih vrata i Banske dvore. 

Iz svega toga odlučio sam se nešto i napisati.Moja ideja i vizija bila bi, možda i konkretno rješenje, za osnivanje novog Ministarstva iseljenika,povratnika i useljenika sve pod jednim krovom. Ta ideja i vizija prolazi iz mojih uviđanja iz posjete,prijašnjem Ministarstvu za iseljenike i povratnike..Te iz daljnjeg moga radnog društvenog iskustva,prateći dosadašnju situaciju.

Iz čega proilazi sljedeće. Naravno nisam sam, prednost imaju visoko školovani i obrazovani ljudi,koji imaju znanje i dobru volju,nešto preokrenuti još na bolje i kvalitetnije.Vjerujem da takovih ljudi uz domaće i u iseljeništvo još ima i postoje. A to o Ministarstvo, iseljenika, povratnika i useljenika,- bi po mom mišljenju izgledalo ovako,sve pod jednim krovom. 

Na Vladi i Oporbi je da povuku prvi poteze kako,prije u smislu zatvaranja prethodnoga Ministarstva iseljenika, slično i za obnavljanje i moderniziranje novoga. Svaka čast uredu RH za Iseljeništvo i gospodinu Milasu...na njihovom radi i zalaganju.Ali ovdje se radi o vrlo složenim,demogravskim,iseljeničkim,povratničkim i useljeničkim,gospodarskim i socijalnim procesima.

U kojima je nemoguće govoriti samo o jednim uredu, već to zahtjeva jedno jako Ministarstvo sa više ovlasti..pod jednim krovom.Kako bi se moglo zajednički čim boljei složenije i kvalitetnije riješavati više problema od jednom. Eto tu se negdje vrtimo Za nadati se je,da bi to već bio,..jedan veliki iskorak,..k naprjedku te daljnjem zajedničkom dvosmjernom povezivanju, socijalnom i ,gospodarskom poslovanju,patnerstvo,i još mnogo čega drugoga više i bolje.. 

Josip Josef Mayer

utorak, 11. travnja 2017.

Trg sv. Jurja bit će nova vizura Duge Rese!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa internet portala "radio-mreznica.hr"!

http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/10-4-2017/trg-sv-jurja-bit-ce-nova-vizura-duge-rese


"Nova vizura Duge Rese je pred nama s uređenjem Trga svetog Jurja. Prostor će sa strane zgrade gradske uprave dobiti kocke, nogostup, štednu javnu rasvjetu, klupe i oglasnu ploču te stalke za bicikle, dok će strana uz obiteljske zgrade biti asfaltirana, a uredit će se i nova parkirališna mjesta.
Uz sve to, na Trgu sv. Jurja bit će napravljene dvije elektro punionice za automobile na struju, najavio je to danas v.d. gradonačelnika Duge Rese Tomislav Boljar.

Na Trgu svetog Jurja kroz desetak dana bit će zasađena i nova stabla, visoka šest do sedam metara, najavio je Boljar.  Tri stabla lipe bit će zasađena sa strane obiteljskih zgrada, dok će uz općinu biti zasađen javor.
Bageri izvođača započeli su tijekom prijepodneva s radovima na razbijanju asfalta kod zgrade Pošte.
Radovi uređenja Trga koštaju 275 tisuća kuna, a Boljar kaže da će sada prilikom prekopavanja, utvrditi i kvalitetu vodovoda te odvodnje, a pokaže li se ona upitnom, zamijenit će i te cijevi. Za to su osigurali 140 tisuća kuna.
Radovi bi trebali trajati 60 dana, a bude li mijenjanja cijevi, potrajat će i duže.


Preuzimam svu odgovornost za uređenje Trg, a stanari su pisali protiv stabala
- U potpunosti preuzimam svu odgovornost za buduće uređenje grada, rekao je Boljar kojeg su očito, iznervirale kritike Dugorešana o "maskaru" drveća te uređenju trga. Pokazao je pisma stanara s Trga sv. Jurja, jedno iz studenog prošle godine, te zadnje od 2. ožujka ove godine, gdje se njih osmero među ostalim, tuži da im korijeni stabala narušavaju statiku zgrade i predstavljaju sigurnosni problem.

- Nije bilo nikakvog neplanskog i stihijskog rušenja, dodao je.
Radove na Trgu sv. Jurja dobila je tvrtka Niskogradnja koja radi i Amfiteatar, a dobili su ga na javnom natječaju kaže Boljar. Tako će se strojevi iz parka samo "preseliti" na trg u centru.
Na Trgu će biti i dvije punionice za aute na struju
Stabla na Trgu bila su veliki sigurnosni problem, Šumarski institut utvrdio je da su veliki problem, a šest ih je bilo izuzetno opasno, pojasnio je Boljar.U izvješću među ostalim stoji i da su 4 stabla bila zdrava te ih se trebalo orezati ako ih se željelo očuvati.

Na Trgu sv. Jurja odsad bi trebala biti i dva mjesta odnosno punionice za električne automobile što Boljar smatra sjajnom stvari jer će dovesti grad na interaktivne karte web stranica koje vlasnicima ovakvih automobila sugeriraju gdje mogu "napuniti" vozilo.

Boljar je nanizao još neke projekte koje radi, a koji bi trebali Dugoj Resi dati "titulu" energetski neovisnog grada. Riječ je o sanaciji Donjeg mlina i izgradnji mini hidrocentrale za potrebe grada, a i radovima na Trgu kralja Tomislava.

- Radimo planski i pazimo na svaku lipu, poručio je.
Otvara se niz projekata, ali nemaju veze s izborima, tvrdi Boljar
Najavio je i skorašnje otvorenje inkubatora u Srednjoj školi te amfiteatra, no to što su izbori za mjesec i pol, po njemu, nema veze s otvorenjem ovih projekata.

Upitan kad misli konačno objaviti svoju kandidaturu za gradonačelnika, kao i one svojih zamjenika SDP-ove Katarine Srakočić i HSS-ovog Miroslava Furdeka, rekao je da trenutno ima puno posla u gradu, pa nema vremena za kampanju i sve što ona nosi."
 
Nezavisna lista ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI, HSS - DUGA RESA, SDP - DUGA RESA i nezavisna lista Dr. MIROSLAV FURDEK koalicijski su partneri na lokalnim izborima 2017 za grad Dugu Resu. 
Zajednicki koalicijski kandidat za gradonacelnika Duge Rese je sadasnji gradonacelnik gospodin TOMISLAV BOLJAR!