http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=8355
"Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveni skup, održat će se u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016.
Hrvatski iseljenički kongres postavio je sebi za cilj okupiti Hrvate na jednom mjestu kako bi mogli između sebe podijeliti različite ideje i stvoriti nove akvizicije s idejom izgradnje naše budućnosti i zajedničkog identiteta.
Kongres će raditi, uz uvodni i plenarni dio, u desetak panel-diskusija. Ideja je zaživjela prije dvije godine, kada je održan prvi Hrvatski iseljenički kongres, koji je rezultirao zbornikom radova.
Hrvatski iseljenički kongres postavio je sebi za cilj okupiti Hrvate na jednom mjestu kako bi mogli između sebe podijeliti različite ideje i stvoriti nove akvizicije s idejom izgradnje naše budućnosti i zajedničkog identiteta.
Kongres će raditi, uz uvodni i plenarni dio, u desetak panel-diskusija. Ideja je zaživjela prije dvije godine, kada je održan prvi Hrvatski iseljenički kongres, koji je rezultirao zbornikom radova.
Koji su ciljevi Kongresa?
Na službenoj stranici Kongresa navodi se njegovih osam ciljeva:
Na službenoj stranici Kongresa navodi se njegovih osam ciljeva:
• Rasvijetliti glavne teškoće i zapreke u odnosima između hrvatskih iseljeničkih zajednica i hrvatskoga političkog i gospodarskog sektora.
• Sustavno i cjelovito opisati i analizirati razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Posebno je važno cjelovito opisati i rasvijetliti ukupni prinos hrvatskog iseljeništva uspostavi hrvatske državne samostalnosti i razvitku na prijelazu u 21. stoljeće.
• Kritički rasvijetliti nove političke, društvene i egzistencijalne razloge iseljavanja iz Hrvatske.
• Analizirati i opisati glavne promjene u praksama i položaju iseljeničkih hrvatskih zajednica nastale nakon hrvatskog državnog osamostaljenja te glavne promjene i teškoće u čuvanju i osnaživanju hrvatskog etničkog i kulturnog identiteta.
• Kritički upozoriti na manjak institucija, ureda i služba potrebnih za razvijenu i odgovornu nacionalnu politiku spram hrvatskog iseljeništva.
• Govoriti o važnosti i ulozi hrvatskih katoličkih misija i hrvatskih iseljeničkih udruga u očuvanju nacionalnog identiteta.
• Raspravljati o mogućnostima, motivaciji, stanju i poteškoćama u procesu odluke o povratku iseljenika i potomaka iseljenika.
• Potaknuti bolju i uspješniju komunikaciju između hrvatskih iseljeničkih zajednica, kao i komunikaciju između zajednica ili njihovih krovnih koordinatora i institucija i drugih subjekata hrvatskoga društva (političkih, gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, sportskih).
O kojim će se temama razgovarati?
Kako bi se postigli ti ciljevi, raspravljat će se o sljedećih sedam osnovnih tema:
• Promjene i procesi u hrvatskim iseljeničkim zajednicama danas - analiza promjena, domašaja, smjerova i očekivanih posljedica u pojedinim hrvatskim iseljeničkim zajednicama u Europi, SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi, Južnoj Americi...
• Mogućnosti suradnje hrvatskog iseljeništva s domovinskom Hrvatskom - specifična analiza teškoća, blokade, ali i mogućnosti pravovaljane suradnje na posebnim područjima društvene prakse. Treba istaknuti kako je u suradnju ugrađena i potreba za promjenom negativnih demografskih procesa u hrvatskom društvu. U toj promjeni svakako treba sudjelovati i hrvatsko iseljeništvo. K tomu, treba kritički osvijetliti „slijepa“ mjesta u odnosima hrvatske države prema iseljeništvu, kao što su: dvojno oporezivanje; teškoće s dobivanjem državljanstva; otpori poduzetnicima iz hrvatskog iseljeništva; ideologijska stigmatizacija dijaspore; prešućenost hrvatskog iseljeništva u hrvatskim medijima; politička prava iseljeništva i dr.
• Institucijska ne/umreženost - pitanja i problematiziranja o manjku institucijske mreže na koju treba nasloniti pouzdanu i trajnu suradnju domovinskog društva i hrvatskog iseljeništva, kao npr. osnivanje Muzeja iseljeništva, Ministarstva hrvatskog iseljeništva; posebnog odjela Hrvatske gospodarske komore za suradnju s iseljeništvom; o svrhovitosti posebne banke s iseljeničkim kapitalom; o stvaranju posebnih medijskih adresa zaduženih za iseljenička pitanja i problematiku; o sveučilišnim i znanstvenim programima na koje bi se, ciljano, pozivali mladi ljudi iz hrvatskog iseljeništva; o olakšicama onim poduzetnicima koji bi bili spremni zapošljavati povratnike iz iseljeništva; o posebnoj agenciji za povratništvo, itd.
• Hrvatska kultura u iseljeništvu - Analiza općeg stupnja poznavanja imena i doprinosa u hrvatskoj javnosti značajnih pojedinaca hrvatskih iseljenika, kulturnih djelatnika i umjetnika, znanstvenika i pisaca, sportaša i političara te drugih istaknutih osoba koje su pridonijele znanosti, umjetnosti i kulturi zemalja primateljica, kao i u pojedinim slučajevima, svjetskoj kulturnoj baštini te njihova zastupljenost u programima osnovne, srednje i visoke naobrazbe. Na tom tragu bilo bi korisno otvoriti i kritičku raspravu o tome koliko su sadašnji institucijski okviri pogodni za optimalni razvoj kulturne suradnje između domovinske i iseljene Hrvatske.
• Demografski aspekti iseljavanja - povijesna i suvremena perspektiva, analiza stanja/promjena/posljedica za hrvatsko društvo, buduće projekcije, preporuke.
• Povratak iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku - stanje, motivi povratka s obzirom na dob/iseljeničku generaciju/ obrazovne kompetencije, poteškoće, očekivanja...
• Kultura, stanje i perspektive zajednica pripadnika hrvatskih manjina (identitet, integracija, asimilacija).
Održavanje veza između hrvatskih povijesnih iseljeničkih zajednica i Hrvatske kao domovine njihovih predaka od iznimne je važnosti za očuvanje njihova etničkog identiteta, jezika i autohtone kulture u okružju većinskih naroda susjednih zemalja. Te su hrvatske manjinske zajednice rasadište lobista i prirodni most Hrvatske prema susjedima, zbog čega treba posvetiti posebnu pozornost njihovu održanju, kulturnom razvoju i vitalnosti, a osobito povezanosti s Hrvatskom jer je to Zakonom i bilateralnim ugovorima sa susjednim zemljama zajamčena obveza Republike Hrvatske spram njezinih sunarodnjaka izvan hrvatskih nacionalnih granica.
Kako bi se postigli ti ciljevi, raspravljat će se o sljedećih sedam osnovnih tema:
• Promjene i procesi u hrvatskim iseljeničkim zajednicama danas - analiza promjena, domašaja, smjerova i očekivanih posljedica u pojedinim hrvatskim iseljeničkim zajednicama u Europi, SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi, Južnoj Americi...
• Mogućnosti suradnje hrvatskog iseljeništva s domovinskom Hrvatskom - specifična analiza teškoća, blokade, ali i mogućnosti pravovaljane suradnje na posebnim područjima društvene prakse. Treba istaknuti kako je u suradnju ugrađena i potreba za promjenom negativnih demografskih procesa u hrvatskom društvu. U toj promjeni svakako treba sudjelovati i hrvatsko iseljeništvo. K tomu, treba kritički osvijetliti „slijepa“ mjesta u odnosima hrvatske države prema iseljeništvu, kao što su: dvojno oporezivanje; teškoće s dobivanjem državljanstva; otpori poduzetnicima iz hrvatskog iseljeništva; ideologijska stigmatizacija dijaspore; prešućenost hrvatskog iseljeništva u hrvatskim medijima; politička prava iseljeništva i dr.
• Institucijska ne/umreženost - pitanja i problematiziranja o manjku institucijske mreže na koju treba nasloniti pouzdanu i trajnu suradnju domovinskog društva i hrvatskog iseljeništva, kao npr. osnivanje Muzeja iseljeništva, Ministarstva hrvatskog iseljeništva; posebnog odjela Hrvatske gospodarske komore za suradnju s iseljeništvom; o svrhovitosti posebne banke s iseljeničkim kapitalom; o stvaranju posebnih medijskih adresa zaduženih za iseljenička pitanja i problematiku; o sveučilišnim i znanstvenim programima na koje bi se, ciljano, pozivali mladi ljudi iz hrvatskog iseljeništva; o olakšicama onim poduzetnicima koji bi bili spremni zapošljavati povratnike iz iseljeništva; o posebnoj agenciji za povratništvo, itd.
• Hrvatska kultura u iseljeništvu - Analiza općeg stupnja poznavanja imena i doprinosa u hrvatskoj javnosti značajnih pojedinaca hrvatskih iseljenika, kulturnih djelatnika i umjetnika, znanstvenika i pisaca, sportaša i političara te drugih istaknutih osoba koje su pridonijele znanosti, umjetnosti i kulturi zemalja primateljica, kao i u pojedinim slučajevima, svjetskoj kulturnoj baštini te njihova zastupljenost u programima osnovne, srednje i visoke naobrazbe. Na tom tragu bilo bi korisno otvoriti i kritičku raspravu o tome koliko su sadašnji institucijski okviri pogodni za optimalni razvoj kulturne suradnje između domovinske i iseljene Hrvatske.
• Demografski aspekti iseljavanja - povijesna i suvremena perspektiva, analiza stanja/promjena/posljedica za hrvatsko društvo, buduće projekcije, preporuke.
• Povratak iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku - stanje, motivi povratka s obzirom na dob/iseljeničku generaciju/ obrazovne kompetencije, poteškoće, očekivanja...
• Kultura, stanje i perspektive zajednica pripadnika hrvatskih manjina (identitet, integracija, asimilacija).
Održavanje veza između hrvatskih povijesnih iseljeničkih zajednica i Hrvatske kao domovine njihovih predaka od iznimne je važnosti za očuvanje njihova etničkog identiteta, jezika i autohtone kulture u okružju većinskih naroda susjednih zemalja. Te su hrvatske manjinske zajednice rasadište lobista i prirodni most Hrvatske prema susjedima, zbog čega treba posvetiti posebnu pozornost njihovu održanju, kulturnom razvoju i vitalnosti, a osobito povezanosti s Hrvatskom jer je to Zakonom i bilateralnim ugovorima sa susjednim zemljama zajamčena obveza Republike Hrvatske spram njezinih sunarodnjaka izvan hrvatskih nacionalnih granica.
Tko ga organizira?
Organizatori Kongresa su: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva te Centar za kulturu i informacije Maksimir. Suorganizatori su: Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Društvo hrvatskih književnika, Međunarodni dječji festival Šibenik, Azijsko-pacifička gospodarska komora; Croatian Studies Centre - Macquarie University, Australija; Udruga - Domovinska i iseljenička zajednica; Klapa Adriaticum Šibenik; Hrvatski državni arhiv; Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Splitu - Filozofski fakultet.
Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, pokrovitelji Kongresa su: Ministarstvo kulture, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i gradonačelnik Šibenika dr. sc. Željko Burić, i to u prigodi obilježavanja 950. obljetnice tog hrvatskoga dragulja Mediterana."
Nema komentara:
Objavi komentar