INDKATOR - „RACIONALNO KORIŠTENJE ZEMLJIŠNIH POVRŠINA“

 Mjeri se u m²/ha površine koje se koriste za izgradnju stambenih i poslovnih prostora u odnosu na ukupnu površinu županije ili općine.

Pošto su ukupne zemljišne površine „ograničeni resurs“ prilikom planiranja i izgradnje stambenih i poslovnih prostora županije i općine trebaju povesti brigu o dva važna faktora:

1. Stvarna potreba stanovništva za novim stanovima, prodajnim centrima, poslovnim i radnim prostorima
2. Zaštita i umjerena upotreba zemljišnih površina kao „važnog resursa“

Nekontroliranom i pretjeranom upotrebom zemljišnih površina za gradnju činimo nepovratnu štetu u pravcu:

• gubitka obitavališta za biljke i životinje, te samim tim i redukciju flore i faune
• gubitka površina za uzgoj voća, povrća, žitarica, te ispašu sitne ili krupne stoke
  

  
  

  
  
• redukciju pčelarstva
• smanjenja apsorbcije vode „kišnice" ili topljenog snijega, te samim tim smanjenje količine pitke vode iz donjih slojeva zemljišne kore

Njemačka pokrajina Baden-Württemberg je 2012. godine imala udio izgradnje stambenih i prometnih površina u odnosu na ukupnu površinu pokrajine od gotovo 32%. Njemačka vlada je u okviru strategije održivog razvoja odlučila da do 2020. godine uporabu površina za izgradnju stanova i prometnica svede na 30 hektara /danu na području cijele Savezne Republike. Shodno tome pokrajina Baden-Württemberg ima za cilj minimirati uporabu površina na 3 hektara / danu do 2020. godine.

Do sada je upotreba zemljišnih površina iznosila oko 6,7 hektara / danu. Dugoročni cilj koji si je postavila pokrajina Baden-Württemberg je „Nula-neto cilj“, a to znači, koliko objekata se sruši (u m²) toliko će se novih objekata i prometnica sagraditi.

Taj cilj ukazuje na jaku želju za prosperitetom održivog razvoja. Ono šta sam ja primjetio u gradu Štutgartu je da se agresivno zadire u nove zemljišne površine, te nemilosrdno grade novi prodajni prostori i ogromne pjesačke zone pokrivene betonskim, odnosno kamenim pločama. Također sam primjetio da je u samome centru grada sve manje zelenila, manje drveća i manje travnatih površina. U ljetnim danima kada prigrije sunce postaje neizdrživo isijavanje topline iz gradskog betona, tako da stariji građani mogu tek navečer izići iz svojih stanova. Po meni grad Štutgart vodi potpuno krivu politiku gradnje i uređenja prostora, redovito ne pitajući građane za njihovo mišljenje i želje. U toj politici jedino dobro zarađuju poduzeća i tvrtke koje obavljaju radove po nalogu grada Štutgarta. Taj fenomen je postao javna tajna, pa se zna da određeni političari gaje „uski kontakt“ sa građevinskim firmama koje se redovito angažiraju za izvođenje radova u gradu.

Moje je mišljenje da postoji prevelika destrukcija flore u samome centru grada Štutgarta, a time i faune, nedovoljna cirkulacija svježeg zraka, te preučestala pojava alergija kod male djece i odraslih osoba koje žive u centru grada. Grad Štutgart je niz godina vodeći grad u Njemačkoj po visokoj koncentraciji CO2 i drugih štetnih oksida. Sadašnja vlast u Štutgartu koju čini koalicija Socijaldemokrata i Stranke zelenih nije učinila potrebne mjere da se stane na kraj zagađenju grada. Bivši glavni gradonačelnik grada prof.dr. Wolfgang Schuster (CDU) se zalagao za ekološki osvješteni grad, za razvoj elektromobiliteta i uporabu električnih bicikala, te pješačenje.

Nadam se da će ova kratka priča o gradu Štutgartu pozitivno utjecati na političare hrvatskih županija i općina, tako da prilikom uporabe zemljišnih površina za novogradnju posebno vode računa o ovom vrlo važnom indikatoru - „Racionalnom korištenju zemljišnih površina“!

 Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

ŠTO ĆE SE DOGODITI S GRČKOM I EUROZONOM? Ovo su tri najizglednija scenarija + KOMENTAR

 Citirani tekst je iz online portala "Jutarnji.hr", dana 06.07.2015,

"Grčka vlada mora nekako osigurati 2,2 milijarde eura mjesečno za plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalnu pomoć, dok istovremeno presušuju porezni prihodi zbog zatvorenih banaka.

Iako je nekoliko europskih lidera upozoravalo da bi grčko "ne" na referendumu značilo odluku o grčkom napuštanju eurozone, grčki premijer Aleksis Cipras rekao je da odluka birača ne znači mandat protiv Europe. Kako su se jučer 60-postotnom većinom grčki birači izjasnili za odbijanje europskih prijedloga kojim se novac uvjetuje nužnim reformama, otvara se logično pitanje o mogućem razvoju događaja.

BBC izdvaja tri moguća scenarija koji u svojoj srži problematiziraju budućnost grčkih banaka i fondove za hitne slučajeve Europske središnje banke (ECB). To su 'Grexit' nakon raspada pregovora, kolaps grčkih banaka što vodi ili 'Grexitu' ili spašavanju zbog mira u eurozoni, te posljednji scenarij koji priželjkuje da vođe eurozone pristanu na revidirani sporazum.
Većina komentatora kao najigledniju mogućnost vidi izlazak Grčke iz eurozone nakon propasti pregovora. Grčki premijer Cipras rezultat referenduma pokušava prikazati kao osnaženje njegovih pregovaračkih pozicija kako bi postigao održivi sporazum, ali većina europskih dužnosnika s druge strane stola ishod referenduma vidi kao kraj priče, te nužnost brze odluke o zatvaranju grčkih banaka. Primjerice, pomoćnik njemačke kancelarke Sigmar Gabriel sinoć je rekako da je grčki premijer "srušio zadnje mostove preko kojih bi Europa i Grčka mogle doći bliže kompromisu".

Danas slijedi sastanak Upravnog vijeća ECB-a, zatim samit vođa eurozone i sastanak ministara financija eurozone u utorak. No, općenito se ne očekuju vesele vijesti.
Sudbina grčkih banaka i dalje je neizvjesna. Ciprasova vlada obećala je da će se banke otvoriti u utorak, ali teško da će ih ECB napojiti s 89 milijardi eura hitne pomoći da zadrže likvidnost, pa su im dani praktički odbrojani. Dakako, postoji mogućnost da banke ponovno otvore vrata s paralelnom valutom prije ponovnog uvođenja upokojene grčke drahme.
Suočena s prijetnjom potpune propasti grčkog gospodarstva, Europska unija mogla bi se odlučiti rekapitalizirati grčki bankarski sustav. No, u tom slučaju mogle bi se pojaviti neželjene političke posljedice u drugim zemljama eurozone, poput primjerice Španjolske, gdje vladajućoj politici prijeti oporba koja se zalaže protiv mjera štednje. Španjolski premijer Mariano Rajoy prošlog je tjedna izjavio da bi izlazak Grčke iz eurozone bio "negativna poruka da je euro članstvo reverzibilno".
Najveći grčki kreditor, fond za spas eurozone EFSF, već je zaprijetio da će zbog grčkog neplaćanja lipanjske rate duga MMF-u zatražiti povrat 130,9 milijardi eura koje duguje Grčka.
U slučaju da se europski lideri suglase i da se izbjegne propast banaka, koliko god to sada izgledalo nemoguće, kriza će biti riješena. Treba se prisjetiti da je nekoliko dana prije referenduma grčki premijer predložio okvir za sporazum i reforme na koje bio mogao pristati, što nije bilo toliko daleko od zahtjeva kreditora.
Razlika je bila u tome da je tražio treći "bailout" težak 29,1 milijardu eura. Cipras sada ima i dodatni adut u obliku izvještaja MMF-a koji je objavljen tri dana prije referenduma, a u kojem se navodi da Grčka treba značajan oprost duga, gotovo 50 milijardi eura u razdoblju od tri godine.
Kako su grčke financije uopće zapale u takvo stanje? Od 2010. grčka se vlada oslanjala na dva spašavanja od bankrota koja su pružili EU i MMF u ukupnoj vrijednosti 240 milijardi eura. Zadnju isporuku novca od međunarodnih kreditora Grčka je dobila u kolovozu 2014. i kada je sporazum istekao 30. lipnja Ciprasova vlada nije uspjela platiti ključnu otplatu MMF-u u iznosu od 1,5 milijardu eura.
MMF to tehnički smatra "kašnjeme u otplati", ali EFSF tvrdi da je to ustvari bankrot.
Grčki dug sada iznosi ukupno više od 300 milijardi eura, što je oko 180 posto grčkog BDP-a.
Građani u Grčkoj sada na bankomatima mogu podizati maksimalno 60 eura gotovine dnevno, a grčka vlada mora nekako osigurati 2,2 milijarde eura mjesečno za plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalnu pomoć, dok istovremeno presušuju porezni prihodi zbog zatvorenih banaka.
Kako se do sada nikada nije dogodilo da jedna država članica napusti europsku monetarnu uniju, nitko doista ne zna što se može dogoditi. No, odluka ECB-a da zamrzne likvidnost grčkih banaka praktično je označila prvi korak u tom smjeru.
Šteta je već počinjena: deseci milijardi eura već su povučeni s privatnih i poslovnih računa. U slučaju forsiranog stečaja Grčka bi doživjela instantnu devaluaciju i inflaciju, a na međunarodnim bi tržištima kapitala godinama bila nepoželjna poput Argentine 2002. godine.
Turistički sektor, koji predstavlja jednu od najprihodovnijih grana grčke ekonomije, bio bi teško pogođen. Neki ekeonomisti pak smatraju da bi povratak drahmi u konačnici mogao imati blagotvoran učinak na grčko gospodarstvo, ali u kratkoročnim okvirima teško je vidjeti pozitivne strane takvog ishoda.
Jedna od najboljih potencijalnih mogućnosti je da Grčka provede "kontrolirani stečaj", pri čemu bi svi zaposleni koji primaju plaću iz državnog proračuna dobivali zadužnice, što bi funkcioniralo kao paralelna valuta.
Koliko grčka kriza može utjecati na ostatak Europske unije? MMF je upozorio da preostaju "rizici i ranjivosti", te se očekuje oštar pad svjetskih financijskih tržišta.
'Grexit' bi značio da ECB mora otpisati kao gubitak 118 milijardi eura posuđenih grčkim bankama i 20 milijardi eura potrošenih na kupovinu obveznica grčke vlade. Dakako, ECB bi se mogao dokapitalizirati pukim tiskanjem novca, no na takav potez bi se Njemačkoj digla kosa na glavi.

KOMENTAR:

Nakon danasnje ostavke grckog ministra financija tenzije ce se smanjiti. Da li ce Grcka dozivjeti bankrot ili ne to je potpuno nebitna stvar. I u ovom slucaju i u slucaju bankrota te izlaza iz eurozone Grcka nema novca za podmirenje dugova te za funkcioniranje drzavnog sektora. To konkretno znaci da ce Europska unija morati financirati u daljnjem periodu Grcku drzavu kao do sada. Dugorocno Europska unija si prizeljkuje drugacijeg politickog partnera pa ce Grcka vlada da bi ostala na vlasti morati bolje suradjivati s Unijom. Inace nece izdrzati politicke pritiske u zemlji i van nje. 

Sto se tice Republike Hrvatske ministar Lalovac izjavljuje da je Hrvatska gora od Grcke. To je uistinu tako. Republika Hrvatska je zemlja koja se nalazi u jednoj vrsti bankrota. Taj bankrot nije javno priznan i prozvan ali on postoji.  I sam porast BDP-a koji se nedavno povlacio po medijima je obicna manipulacija brojevima i statistikom u cilju izbjegavanja mogucih socijalnih nereda u vecem obliku. Europska unija si ne moze istodobno priustiti dva grcka scenarija i stoga radije igra na kartu "laganog porasta BDP-a" nego da se ocituje o realnoj financijskoj situaciji Republike Hrvtaske. 

Nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" predvidja 28 tocaka predizbornog programa od kojih su 7 tocaka posvecene ekonomskom napretku. Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/06/za-5-izbornu-jedinicu.html

INDIKATOR - "VOLUMEN MOTORIZIRANOG OSOBNOG PROMETA"

Mjeri se u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika. Ne uključuju se mopedi, električni bicikli i sl. Povećanjem broja osobnih automobila povećava se i korištenje zemljišta za parkirne prostore, emisija ugljičnog dioksida, buka itd. U "Baden-Württembergu" je do 2005. godine broj osobnih vozila na 1.000 stanovnika rastao, ali se u narednim godinama počeo smanjivati. Tako je 2012. godine u Baden-Württembergu bilo oko 600 osobnih automobila na 1.000 stanovnika.
Što je dovelo do pojave smanjenja broja osobnih automobila na 1.000 stanovnika od 2005. do danas?

Smatram da je razvoj ekološke svijesti zadnjih godina doprinio smanjenju broja osobnih automobila. Pored toga vrlo važnu ulogu su odigrale mnogobrojne alternativne ponude koje zamjenjuju posjedovanje osobnog automobila kao npr.:

• rent-a-car
• car sharing
• car2go

Razvojem ekološke svijesti ljudi korištenje osobnog automobila zamjenjuju gradskim prijevozom, električnim biciklom, pedelecsom ili pješačenjem. U gradovima Štutgartu i Ulmu građanima stoji na raspolaganju "car2go" projekt. U samom Štutgartu je građanima svakodnevno dostupno 400 električnih smartova sa besplatnim parkirnim mjestima. Čak je i dugogodišnji glavni gradonačelnik grada Štutgarta prof.dr. Wolfgang Schuster korisnik "car2go" projekta i ne posjeduje vlastiti osobni automobil. Posjedovanje ili ne posjedovanje osobnog automobila nije uvijek stvar statusa ili financija. Ekološka svijest je u nekim slučajevima presudna. Mi danas u velikim gradovima u prosjeku koristimo osobni automobil 5%, a 95% ostaje parkiran u garaži ili na parkiralištu. To je još jedna stavka koja mnoge ljude odbija od posjedovanja osobnog automobila, te potencira korištenje alternativnih mogućnosti.
Godinama sam koristio osobni automobil u Štutgartu i paralelno kupovao svaki mjesec mjesečnu kartu za javni prijevoz. Motiv kupovine mjesečne karte je bio da mi je do centra grada trebalo 5-10 minuta vožnje automobilom, a traženje slobodnog parkirnog mjesta je trajalo i do pola sata. Ponekad mi je umjesto 5-10 minuta vožnje automobilom od centra grada do stana trebalo i do 60 minuta. Razlog je bio velika gužva na cesti. Automobilom sam vozio daleko sporije nego da idem pješice. Pored svega navedenog automobil sam koristio samo jednom tjedno za odlazak u kupovinu ili obavljanje drugog posla. Nakon toga sam odlučio kupovati mjesečnu kartu za javni prijevoz. Na posao i u grad sam tada odlazio javnim prijevozom, dok je automobil stajao na parkiralištu.
Uvijek sam bio veliki obožavatelj lijepih automobila. Grad Štutgart ima dvije automobilske industrije: Daimler AG i Porsche AG. Grad je prepun skupocjenih osobnih automobila. Međutim kada zbrojite sve troškove koji nastaju posjedovanjem vlastitog osobnog automobila (kojeg vrlo rijetko koristite) možete shvatiti zašto je trend u Baden-Württembergu krenuo u pravcu korištenja alternativnih mogućnosti osobnog prijevoza.
Osobni automobil je oduvijek bio i ostati će vrlo važan statusni simbol. U Republici Hrvatskoj je posjedovanje osobnog automobila također statusni pokazatelj. Čak i bolje stojeće tvrtke i državna uprava kupuju skupocjene automobile da bi prezentirale svoj status. Nerijetko u našoj zemlji u familijama postoje i dva osobna automobila. Republika Hrvatska nema automobilsku industriju, izuzevši pojedinačnu maloserijsku proizvodnju električnih automobila (tvrtke Rimac i Dok-Ing). Međutim ljubav prema osobnim automobilima nije ništa manje nego kod Nijemaca.

"Broj ukupno registriranih cestovnih vozila u Hrvatskoj 2013. iznosio je 1.902.630, što je za 0,4 posto više u odnosu na 2012. godinu, pri čemu je broj prvi put registriranih vozila porastao za 15,3 posto, na 67.511, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pritom je broj registracija osobnih vozila porastao za 0,2 posto, na 1.448.299. Broj prvi put registriranih osobnih vozila u 2013. iznosio je 46.563, što u odnosu na 2012. predstavlja porast za 14,1 posto.

U vlasništvu fizičkih osoba je 1.302.376 osobnih vozila, a od toga ih je lani 32.038 registrirano prvi put.“ http://www.banka.hr/hrvatska/porastao-broj-registriranih-vozila-u-hrvatskoj

Gornje citirani tekst govori o porastu broja osobnih automobila u 2013. godini u odnosu na prethodnu godinu. Republika Hrvatske još nema toliko rasprostranjenu alternativnu ponudu posjedovanju osobnog automobila. S vremenom će se širiti elektromobilitet, pa se može očekivati u slijedećim godinama u našoj zemlji slični projekti poput „car sharinga“ i „car2go“.

Posljednjih godina zamjetio sam osjetno jačanje ekološke svijesti građana naše zemlje, pa je za pretpostaviti u budućnosti i povećanje javnog (gradskog) i željezničkog prijevoza putnika, te korištenje bicikala, električnih automobila, te pješačenje.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

BMW bi za Apple ili Google mogao proizvoditi automobile + KOMENTAR

Citat je iz online portala §Poslovni.hr", dana 03.07.2015

"BMW je otvoren za ideju proizvodnje automobila za druge kompanije poput Googlea ili Applea, rekao je šef proizvodnje njemačke kompanije, ali i dodao da trenutno nema takvih pregovora, piše Reuters.
'Živimo u svijetu partnerstva', odgovorio je Oliver Zipse na pitanje je li izvedivo da BMW radi automobile za softverske ili informatičke tvrtke poput Applea.
Dodao je da često razgovaraju s tehnološkim kompanijama, uključujući i Apple, oko pitanja povezivosti i BMW Connected Drive sustava.
'Razvoj automobila i proizvodnja nisu predmet tih razgovora', rekao je za kraj."

KOMENTAR: 

Apple i Google su dva industrijsko-informaticka giganta i elektricni automobil je za njih samorazumljiv i atraktivan proizvod. I Apple i Google su vec najavili proizvodnju elektricnih automobila u serijama. Da li ce sami proizvoditi elektricne automobile ili ce krenuti u kooperaciju sa nekim automobilskim koncernom otvoreno je pitanje. Google vec testira svoje "samohodno" vozilo i tu vidi apsolutnu buducnost. Takodjer i Daimler AG testira u Americi samohodne kamione. Sigurnost u prometu kao i segment vece ucinkovitosti i u ovom dijelu transportnog prometa igra veliku ulogu. 

Generelno mozemo sagledati buducnost prometa kod osobnih automobila u elektricnom pogonu, a kod kamiona i autobusa u pogonu na goruce celije. 

Kakvu ulogu igraju Apple i Google u proizvodnji elektricnih automobila? 

Moglo bi se reci vrlo veliku. Sam elektricni automoboil je jednostavno vozilo. Ima manje dijelova od klasicnog automobila i jednostavan je za upravljanje. Ono sto mu daje notu inovacije i daljnjeg progresivnog razvoja je softver. Softver ce uskoro u elektricnim automobilima igrati presudnu ulogu. 

Prosle godinen sam imao priliku u Stuttgartu prisustvovati promociji najnovijeg teslinog elektricnog modela. Automobil je estetski lijep, efikasan ali i pun softvera. Izmedju vozaca i suvozaca se nalazi monitor kojim koristimo kompijutor u automobilu, od reguliranja funkcija automobila, pa sve do racunanja optimalne rute voznje, surfanje internetom, telefoniranje itd. Jedino sto novi tesla jos nema to je funkcija "samohodnog vozila". Tezi se da u buducnosti automobili medju sobom komuniciraju softverom u cilju planiranja voznje, izbjegavanja prometnih guzvi, zastoja, opce sigurnosti itd. 

Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na slijedece parlamentarne izbore sa 28. tocaka programa. Vrlo vaznu stavku u izbornom programu igraju elektricna vozila: elektricni automobili, elektricni mopedi, elektricne brodice itd. Vise o nezavisnoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan vikend i lijep pozdrav iz prevruceg Stuttgarta. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/06/za-5-izbornu-jedinicu.html

U središtu Zagreba niknula plaža + KOMENTAR

Citat je iz portala "Poslovni.hr", dana 03.07.2015

"Užitku čitanja na Lumenovoj plaži na Zrinjevcu, s ležaljkama, suncobranima i velikim količinama knjiga, s veseljem su se prepustili mnogi zagrebački građani i turisti u petak, 03. srpnja, prvoga dana trodnevne manifestacije Prvo zagrebačko more knjiga u organizaciji nakladničke kuće Lumen.
Morski ugođaj u parku Zrinjevac izazvao je nepodijeljeno oduševljenje posjetitelja koji su u vrućem ljetnom danu pronašli svoje mjesto u ugodnoj hladovini, i uz dobru glazbu i koktele uživali u čitanju najnovijih svjetskih hitova na hrvatskom i engleskom jeziku.
U moru knjiga koje gosti manifestacije mogu tri dana besplatno čitati našli su se svi naslovi Lumen izdavaštva, među kojima i upravo objavljena Fatalna bliskost, intrigantan književni krimić Lynn Shepherd. Cilj manifestacije je popularizirati čitanje i ujedno ponuditi zanimljiv kulturni sadržaj u ljetnim danima, kada takvih sadržaj uglavnom nedostaje."

KOMENTAR:

Sto se tice plaza u sredistu grada, one nadopunjuju turisticku ponudu i daju opustajuci ugodjaj svakome gradu. Lijepo je da Zagreb ne zaostaje za tim novim trendom. 

Mi u Stuttgartu imamo nekliko slicnih plaza. Najomiljenija je plaza na krovu prodajne kuce "Kaufhof" gdje zaista imate osjecaj da se nalazite u nekoj tropskoj zemlji, a ne na vrhu prodajne zgrade. Takodjer manje plaze su organizirali nekoliko kafica koji nude ugodne lezaljke koje gosti mogu koristiti. U ove vruce ljetne dane svako razmislja na koji nacin ce se malo rashladiti. Tako u Stuttgartu postoji mogucnost u nekoliko fontana malo namociti noge i rashladiti cijelo tijelo. Obicno navecer kada zahladi, a ja zavrsim dnevne obaveze skoknem do "schlossparka" gdje se nalaze tri sahovska polja za igranje saha na otvorenom. Oko 23. sata izlaze u parku iz zemlje prskalice koje zalijevaju travu vodom. Jucer sam vidio neloliko mladih koji su se tusirali ispod prskalica. Uopce to nije losa ideja. Jedino covijek treba imati nesto za presvuci. Svaki grad je onoliko atraktivan koliko se njegovi gradjani u njemu osjecaju ugodno. Smatram da Republika Hrvatska mora bolje koristiti resurs turizma. Takodjer gradske plaze pripadaju u turisticku ljetnu ponudu. 

Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" u svome predizbornom programu apelira na jace koristenje turizma u Hrvatskoj. Taj apel se proteze preko tradicionalnog sezonskog turizma, preko medicinskog turizma i wellnessa, seoskog turizma i etno turizma, planinarenja i koristenja raftinga, lovnog turizma, biciklizma, itd. Vise o nezavisnoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan i lijep pozdrav iz vruceg Stuttgarta. 
Drazen Katic

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/06/za-5-izbornu-jedinicu.html

Pametna klupa svijetli i pritom puni mobitele + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Poslovni.hr", dana 02.07.2015

"Solarna e-klupa u Solinu može istodobno puniti četiri mobitela ili tableta, ima hotspot za internet, senzore za kvalitetu zraka, a noću služi kao javna rasvjeta. Pametne klupe energetski su neovisne, napajaju se putem solarnih ploča.
Klupa je autonomna, ima vlastitu "pamet" i sve procese kontrolira putem dva računala koja se nalaze unutar nje.
Pametna klupa inovativni je proizvod poduzetnika početnika Ivana Mrvoša, studenta koji je osmislio proizvod, te otvorio svoju tvrtku s kojom ju pokušava plasirati na tržište.
Cijeli projekt izrade klupe trajao je oko četiri mjeseca. Ideja se razvila od LED stolaca slična sadržaja, projekta kojim sam pobijedio na poduzetničkom kampu u Solinu prošle godine. Grad Solin financirao je materijal za izradu klupe, a ja sam posao odradio besplatno. Nastala je u mojoj sobi i dvorištu, a bez pomoći prijatelja s fakulteta Tonija Leje i Ante Parčine ne bih uspio, rekao je Mrvoš za 24sata."

KOMENTAR:

Ovaj proizvod pokazuje da su Hrvati vrlo inovativan narod. Nije to ni cudno.Gospodin Nikola Tesla rodjen u Smiljanima u Hrvatskoj je donio svijetu mnogobrojne izume koji su pomogli nasoj modernoj civilizaciji da danas ugodnije zivi. 

Pametna klupa pokazuje zapravo da trebamo jos vise koristiti energiju sunca kako za proizvodnju primarne energije tako i za moderne uredjaje koji su kombinacija fotonaponskih sustava i softvera. Bilo bi pozeljno nesto vise novca izdvojiti za slicne projekte ovom. Tim novcem bi se dodatno aktivirao izumiteljski duh u Hrvatskoj te otvorila i nova radna mjesta. Za kvalitetni proizvod uvijek je moguce naci kupca. 

Takodjer bi bilo pozeljnoi da se fakulteti bolje povezu sa industrijom te da zajednickim investicijama u znanje i proizvod dignu na veci nivo inovativnost. 

Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" je u svom izbornom programu predvidjela 28 tocaka. Mnoge od njih dubok zadiru u nove tehnologije, softver i solarnu energiju. Nase iskustvo iz svijeta te posebice iz Savezne Republike Njemacke pokusavamao projecirati u Republici Hrvatskoj i na taj nacin otvoriti bar malena vrata inovacijama, primjeni novih tehnologija, razvoju modernog softvera te proizvodnji neskodljive energije u nasoj zemlji. 

Pored novih tehnologija zauzimamo se i za primjenu modernih tehnologija u prometnoj infrastrukturi od koristenja elektricnih vozila pa sve do upravljanja prometnim sistemima modernim softverom. Vise o nasoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan i lijep pozdrav iz prevruceg Stuttgarta. Drazen Katic

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/06/za-5-izbornu-jedinicu.html

Veliko istraživanje pokazalo gdje u Hrvatskoj cijene nekretnina rastu, a gdje padaju + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Poslovni.hr", dana 01.07.2015

"Prema novom istraživanju Njuškala, provedenom na uzorku od 154 000 nekretnina oglašenih u lipnju 2015. godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju oporavak od 1 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na prošlu godinu prisutan pad cijena od 2 posto. Najnoviji podaci uspoređeni sa cijenama u lipnju 2011. godine, pokazuju njihov pad za 5 posto.
Većina županija na mjesečnoj razini pokazuje tendenciju pada u traženim cijenama. Zabilježen je rast cijena na mjesečnoj razini za Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku, Ličko-senjsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Na godišnjoj razini sve županije, osim Dubrovačko-neretvanske, Karlovačke i Bjelovarsko-bilogorske, pokazuju pad u traženim cijenama nekretnina.
Najveći pad cijena na godišnjoj razini prisutan je u županijama u istočnom dijelu Hrvatske; primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilježimo pad cijena nekretnina od čak 10 posto prema istom periodu prošle godine.
Kvadrat kuće u Dubrovniku pao ispod 2000 eura
Prosječna cijena kvadrata kuće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u lipnju je pala ispod 2.000 eura, dok su cijene kvadrata stana rasle za 6 posto prema istom mjesecu prošle godine. Prosječna cijena kvadrata u Starom gradu iznosila je 3.923 eura, dok je najjeftiniji kvadrat u u Opuzenu, 661 eura. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prosječne cijene kvadrata stana nastavile su rasti dok su cijene kvadrata kuće pale.
Cijene kuća u Zagrebu i dalje u padu, a najskuplji kvadrat je na Gupćevoj zvijezdi
U Gradu Zagrebu prosječna cijena po kvadratu za kuću u lipnju je iznosila 1.292 eura, što je pad od 6 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine. Kod stanova, prosječna cijena po kvadratu iznosila je 1.598 eura, odnosno 1 posto niže u odnosu na isti mjesec u prethodnoj godini.
Razlike u prosječnim cijenama po općinama u gradu Zagrebu
Cijene izrazito variraju kada analiziramo po općinama u Gradu Zagrebu te se kreću od najniže prosječne cijene u Brezovici od 961 eura po kvadratu za stan, do općine Gornji Grad – Medveščak od prosječne cijene od 2.038 eura po kvadratu za stan te 2.455 eura za kvadrat kuće.

Ksaver skuplji čak 11 posto
U lipnju, na godišnjoj razini, najveći pad u traženim cijenama stanova zabilježen je u Podsljemenskoj zoni s padom od 6 posto te u Brezovici koja iz mjeseca u mjesec bilježi pad u cijenama.
Dolac, Tuškanac, Šalata, Prekrižje i Gornji grad četvrti su sa najvišim cijenama kvadratu, no i među njima neke bilježe pad cijene nekretnina u odnosu na prošlu godinu, posebice Ribnjak i Voćarsko naselje."

KOMENTAR:

Cijene nekretnina razlicite su od drzave do drzave i od grada do grada. Medjutim za velike gradove poput Moskve ili New Yorka tipicno je da su cijene nekretnina vrlo visoke. Taj slucaj mozemo vidjeti od nedavno i u gradu Stuttgartu na mjestima gdje su izgradjena 2 velika poslovno-trgovacka centra. Najveci centar u Stuttgartu je "Milaneo" i u njegovoj neposrednoj blizini cijena kvadratnog metra stana dostize i do 10.000 eura. Za prosjecnog covjeka je to natprosjecna visoka cijena. Kada pogledamo zupanije u Republici Hrvatskoj cijene su takodjer razlicite. Obicno visoke cijene kotiraju u atraktivnim gradovima koji nude zaposlenje ili turisticku atrakciju. 

Cijene nekretnina ce vjerovatno jos neko vrijeme rasti. Bez obzira na krizu postoje gradjani koji imaju kapital i zele ga investirati u nekretnine za koje je poznato da nikada ne mogu izgubiti 100% vrijednost. S druge strane ulaganje u dionoce, fondove te druge oblike rizicnih kapitalnih ulaganja moze biti vrlo riskantno jer postoji mogucnost i 100% gubitka vrijednosti ulozenog novca. 

Pored nekretnina ulaganje u plemente metale je drugi vid ulaganja u kome ne postoji 100% gubitak vrijednosti. U posljednje 4 godine certificirano zlato je izgubilo oko 30% vrijednosti, medjutim nikada 100%. Ta trenutna niza vrijednost ljuti one gradjane koji su certificirano zlato kupili da bi ga ponovo prodali kada mu jos vise naraste vrijednost. I tu je temeljna greska. Zlato se ne kupuje da bi se sutra prodalo. One se kupuje kao sigurnost da u slucaju potrebe za papirnim novcem vrlo lako mozemo doci do njega. Svi oni koji su strpljivi i nemoraju prodati svoje zlato ce se za nekliko godina ugodno iznenaditi kada mu cijena preko noci eksplodira. 

Generalno mozemo reci da su plemeniti metali i nekretnine financijski proizvodi niskog rizika koji se ne kupuju da bu se sutra prodali. Oni se kupuju kao "osobna sigurnost". Ako zelimo spekulirati tada nam stoje na raspolaganju dionice i vrijednosni papiri, odnosno fondovo gdje mozemo preko noci puno zaraditi i puno izgubiti. 

Nasa nezevisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" od 28 tocaka predizbornog programa predvidjela je tocku "Pokretanje investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj". Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan i lijep pozdrav. Drazen Katic 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/06/za-5-izbornu-jedinicu.html