Tražeći
temu za ovo poglavlje došao sam na gore navedenu ideju, te pokušao
preko googla pročitati nešto više o toj temi. Upisao sam u google
"alfa rukovodilac", poslije "alfa menadžer", te
dobio rezultat pretrage nulu. Na hrvatskom jeziku o tom pojmu nije
napisana ni jedna riječ.
Međutim
temu ćemo ipak obraditi.
Alfa
ljudi su rođeni vođe. Bilo da se nalaze u politici, vojsci,
ekonomiji, medicini oni su uvijek prvi.
Traže
najviše ali najviše i daju.
Nas
zanima kako utječe jedan "alfa rukovodilac" na tvrtku u
kojoj je zaposlen. Alfa čovjek je također čovjek sa svojim
vrlinama i manama. Znači nije nepogrešiv.
Općenito
karakteristike koje obilježavaju alfa čovjeka, tj. rukovodioca su
slijedeće:
- samouvjeren (posjeduje visoko samopouzdanje)
- visoko inteligentan
- postavlja visoke zahtjeve
- vrlo direktan u komunikaciji
- visoko discipliniran
- potiskuje emocije
Pošto
je alfa menadžer čovjek od krvi i mesa, sa svojim manama i
prednostima, on može pozitivno ali i negativno utjecati na
poslovanje tvrtke u kojoj je zaposlen.
Tvrtka
koja je uposlila alfa menadžera profitira njegovim radom kroz
slijedeće prednosti koje on posjeduje:
- ciljno odlučivanje
- izražena intuicija
- postizanje zacrtanih rezultata
- visoko zacrtavanje ciljeva
- poticanje drugih na uspješan rad
- visoka osobna produktivnost
- fokusiranost i objektivnost u poslu
Međutim
tvrtka koja je uposlila alfa menadžera mora računati i sa
slabostima koje on nosi u sebi:
- nestrpljiv u odlučivanju
- ne prihvaća tuđe mišljenje
- ne uočava važne detalje
- preveliki pritisak na podređene
- rezultat navedenog je moguća demotivacija suradnika i podređenih
Svi
mi koji imamo radno iskustvo sigurno smo se u našem poslu bar jednom
sreli sa "alfa tipom rukovodioca".
Četiri
temeljne funkcije menadžmenta su:
- Planiranje
- Organiziranje
- Vođenje
- Kontrola
Za
menadžere je opće poznato da imaju iznad prosječna primanja. Da li
su ta primanja opravdana ili ne o tome bi se moglo dugo diskutirati.
Posebno su dobro plaćeni visoki menadžeri banaka i autoindustrije,
kao i energetskih koncerana.
Njemačke
novine Augsburger Allgemeine 14. juna 2013 prikazale su listu
najbolje plaćenih menadžera u Njemačkoj u 2011. godini.
Redoslijed je slijedeći:
- Martin Winterkom (VW AG) - godišnje primanje 16,5 milijuna eura
- Josef Ackermann (Deutsche Bank) - godišnje primanje 9,4 milijuna eura
- Peter Löschner (Siemens AG) - godišnje primanje 8,7 milijuna eura
- Dieter Zetsche (Daimler AG) - godišnje primanje 8,6 milijuna eura
- Wolfgang Reitzle (Linde AG) - godišnje primanje 6,7 milijuna eura
- Jürg Gerßmann (REW) - godišnje primanje 6,4 milijuna eura
- Norbert Reithofer (BMW AG) - godišnje primanje 6,1 milijuna eura
- Herbert Hainer (Adidas) - godišnje primanje 5,9 milijuna eura
- Kasper Rorsted (Henkel) - godišnje primanje 5,4 milijuna eura
- Frank Appel (Deutsche Post) - godišnje primanje 5,2 milijuna eura
Portal
"Poslovni savjetnik.com" je 16.05.2011 na svojoj stranici
objavio listu najbolje plaćenih menadžera u Republici Hrvatskoj,
kako slijedi:
- Franjo Luković, Zagrebačka banka, te Božo Prka, Privredna banka, procjena oko 90.000 kuna/mjesečno
- Emil Tedeschi, Atlantik grupa, 87.900 kn/mj i menadžerski bonus 2,7 milijuna kuna
- Ivica Mudrinić, Hrvatski telekom, 83.300 kn/mj i menadžerski bonus 666.200 kn
- Irena Jolić Šimović, Hrvatski telekom, 62.900 kn/mj i menadžerski bonus 92.200 kn
- Božidar Poldrugač, Hrvatski telekom, 59.900 kn/mj i menadžerski bonus 225.700 kn
- Branka Skaramuča, Hrvatski telekom, 55.300 kn/mj i menadžerski bonus 215.700 kn
Iz
prikazanih lista vidimo da su menadžerska primanja i bonusi
astronomske sume.
Prosječna
plaća u Njemačkoj prema Saveznom uredu za statistiku je 28.000 eura
godišnje. Godišnja plaća šefa Volkswagena Martina Winterkoma je
16,5 milijuna eura. Uz malo matematike dolazimo do zaključka da
prosječni radnik u Njemačkoj da bi zaradio godišnju plaću
gospodina Winterkoma mora raditi 600 godina. Prosječna plaća u
Republici Hrvatskoj iznosi 5.000 kn. U omjeru sa menadžerskim
plaćama i bonusima u Republici Hrvatskoj prosječna zarada radnika
je premala.
Prva
zemlja koja se referendumom pobunila protiv nerealno visokih
menadžerskih primanja bila je Švicarska. Povod referendumu je bio
menadžer Daniel Vasella koji je prilikom odlaska iz tvrtke Novartis
trebao dobiti otpremninu od 60 milijuna eura kao nadoknadu da se u
budućnosti ne zaposli kod konkurencije. U ožujku 2013. Švicarci su
izišli na referendum, te se sa 67,9% glasova odlučili protiv
visokih isplata menadžerima. Inicijativa poduzetnika i neovisnog
političara Thomasa Mindera protiv visokih menadžerskih primanja
prethodila je referendumu.
Inicijativa
je zahtjevala da:
- Dioničari sami odlučuju o primanjima menadžera
- Otpremnine menadžera u milijunskim iznosima trebaju biti zabranjene
- Za nepoštivanje zakona kazna zatvora do tri godine i novčana kazna
Zahtjevi
"Minderove inicijative" u slijedeće dvije godine trebali
bi biti zakonom regulirani.
Primanja
Top menadžera su nerealno visoka. Isplatom tog novca direktno se
oštećuje tvrtka. Veliki koncerni gotovo da vode natjecanje tko će
svoje menadžere više platiti, te na taj način pokušavaju
osigurati vodeću poziciju u branši. To je štetna pojava kojoj se
treba suprotstaviti i u zemljama Europske Unije, a ne samo u
Švicarskoj.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.