http://direktno.hr/svijet/eu/zbog-austrije-i-slovenije-stotine-izbjeglica-bit-ce-deportirane-rhg-93089/
"Najviši sud EU-a odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama, pa bi se Hrvatsku mogle deportirati stotine izbjeglica kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji, prenose u srijedu agencije.
Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.
Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.
Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.
Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.
Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.
Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.
Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.
Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja".
"Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.
No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.
Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.
Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.
KOMENTAR:
Nezavisna lista ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI od prosle godine predlaze slijedece ophodjenje sa izbjeglima u Domovini Hrvatskoj, medjutim do danas nas prijedlog nije naisao kod Vlade RH na "otvorene usi". Prijedlog je slijedeci, CITIRAM:
Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.
Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.
Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.
Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.
Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.
Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.
Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja".
"Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.
No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.
Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.
Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.
KOMENTAR:
Nezavisna lista ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI od prosle godine predlaze slijedece ophodjenje sa izbjeglima u Domovini Hrvatskoj, medjutim do danas nas prijedlog nije naisao kod Vlade RH na "otvorene usi". Prijedlog je slijedeci, CITIRAM:
"Puna integracija
"izbjeglih migranata"
u mojoj izbornoj jedinici
u 8
točaka!
A)
Radna
obaveza za radno
sposobne "izbjegle" 4 sata
dnevno, pondejeljak-petak.
B)
Obavezno
učenje hrvatskog jezika za "sve
izbjegle" 90 minuta dnevno,
večernji kurs, ponedjeljak-petak. Učenje hrvatskog jezika održavati
na tečajevima jezika
za "izbjegle" u mojoj izbornoj jedinici.
C)
Obavezno
redovno pohađanje osnovne škole "djece izbjeglih"
zajedno
sa ostalom djecom u osnovnim školama
u mojoj izbornoj jedinici.
D)
Izbjeglima sa akademskim titulama i
majstorskim ispitima omogućiti brže
puno
zaposlenje posebice u područjima
medicine, turizma, poljoprivrede, informatike i programiranja.
E)
"Izbjegle", a posebice izbjegle
treće
dobi
hitno
uključiti
u kulturne udruge, sportske
udruge, humanitarne udruge, umjetničke
udruge, šahovske klubove, likovne radionice itd. s
ciljem brže pune integracije u društvo naše izborne jedinice te kvalitetnog rasporeda
"slobodnog vremena".
F)
"Izbjeglima"
koji imaju završenu srednju školu, te nakon dobro
savladanog hrvatskog jezika (tečaj u
trajanju min. godinu
dana) na
zahtjev omogućiti studiranje
na hrvatskim fakultetima po istim kriterijima kao i za hrvatske
studente.
G)
Nakon završetka
rata u zemlje iz kojih su
izbjegli migranti
došli te nakon što su te zemlje
proglašene "sigurnim za život" vratiti
izbjegle
u njihove zemlje da pomognu u ekonomskoj obnovi svojih zemalja.
H)
Izbjegli koji su posebno dobro integrirani
u našeoj izbornoj jedinici,
koji imaju stalno, puno zaposlenje i zarađuju svojim rukama za
život, kojima su djeca rođena na području izborne jedinice i koji pokažu posebnu
želju da ostanu dalje živiti
i raditi kod
nas omogućiti polaganje "Domovinskog
ispita za prijem u Hrvatsko
državljanstvo"
te nakon uspješno položenog
ispita pomoći
porodicama
da ostvare državljanstvo
Republike Hrvatske". Točka se
riješava na državnom nivou ali se zahtjev za hrvatsko državljanstvo
podnosi na području izborne jedinice.
Odlukom
Europske unije do kraja 2017. godine Republika Hrvatska treba primiti
1.617 izbjeglih migranta. Međutim postoji
realna mogućnost da ta brojka bude i nešto veća!
Svakog
izbjeglog migranta koji se uhvati u planiranju izvršenja
kaznenog djela, u pokušaju izvršenja kaznenog djela ili koji
je počinio kazneno djelo u Republici Hrvatskoj u roku od 48
sati deportirati u zemlju iz koje je po nalogu Europske
komisije "primljen" u našu zemlju. Deportiranim migrantima
izdati doživotnu zabranu ulaska na područje Republike Hrvatske!
Republika Hrvatska Ustavom garantira sigurnost svim građanima naše
zemlje, a Ustav RH stoji iznad utjecaja Europske komisije!"
SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
PARLAMENTARNI
PROGRAM nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU
JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:
Nema komentara:
Objavi komentar