Montag, 29. Januar 2018

Agrokorovi dugovi mogli bi se sručiti na porezne obveznike + KOMENTAR!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "hr.n1info.com", 28.01.2018

http://hr.n1info.com/a276887/Vijesti/Agrokorovi-dugovi-mogli-bi-se-sruciti-na-porezne-obveznike.html

"Dok se privatne tvrtke bore za svaku kunu, zasad ostaje nepoznato kako će svoje tražbine u Agrokoru zaštititi državne tvrtke, banke, agencije, gradovi i općine čija potraživanja prelaze milijardu kuna. Ako budu otpisivali svoje dugove, pada u vodu tvrdnja da porezni obveznici neće platiti ni lipe Agrokorovih dugova.

Od samog starta državne intervencije u Agrokor, glavna mantra Vlade bila je ista - građani neće osjetiti krah Todorićeva carstva, no ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava: "Svi oni vjerovnici iz Vladinog sektora, ako budu otpisivali svoje dugove – to će ići na teret poreznih obveznika, tu nema nikakve dvojbe".
A što se ustvari događa?

Todorićeva uprava je za sobom ostavila dugove prema 5700 tvrtki i osoba – ti vjerovnici prijavili su ukupno 12.000 tražbina, a od toga je 1.100 potraživanja državnog aparata.

Daleko najviše otpada na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) – Agrokor je HBOR-u ostao dužan 539 milijuna kuna, druga državna banka HPB od Agrokora potražuje 327 milijun kuna, a HEP-u je Agrokor ostao dužan 43 milijuna kuna.

Sve tri tvrtke pitali smo koliko će tih milijuna otpisati i tko smije odlučiti o tome otpisu te je li ih dosad Ante Ramljak kontakirao – konkretne odgovore izbjegavaju.
HPB poručuje: O otpisu je preuranjeno govoriti. Vjerujemo da će doći do rješenja s kojim će svi biti zadovoljni.
HEP kaže: S obzirom na to da je još uvijek u tijeku proces postizanja nagodbe Agrokora i vjerovnika, nismo u mogućnosti iznositi pojedinosti u vezi s tijekom postizanja nagodbe.

HBOR navodi: Iznos prijavljenih tražbina u cijelosti je priznat te će HBOR nastaviti postupati sukladno spomenutom Rješenju. Ovlasti i nadležnosti Uprave definirane su Zakonom o HBOR-u
Dvije od te tri tvrtke spaja ista osoba. Član nadzornog odbora HBOR-a – bivši je zaposlenik Agrokora i već se izuzeo prije godinu dana od odluke o dodjeljivanju HBOR-ova kredita Agrokoru – no pitanje je može li se izuzeti opet i kod otpisa.

On je ujedno i jedini član skupštine HEP-a, a uprava HEP-a ne smije samostalno donijeti štetnu odluku za tu tvrtku – dakle odluka bi mogla pasti na skupštinu, odnosno, Zdravka Marića.
Upitan hoće li se i ovoga puta izuzeti ako dođe odluka do njega, Marić odgovara: "Ja takvu odluku, znači imamo Upravu, imamo Nadzorni odbor, a Skupština zna se koje odluke donosi, ako dođe na razinu Skupštine, bit ćete na vrijeme obaviješteni jer sam puno puta u takvim okolnostima dokazo i pokazao kako postupam".

Smije li uprava donijeti tu odluku o otpisu, pitanje je na koje Marić odvraća: "To ćete čuti od samog društva".

A hoće li isto biti za HBOR? - Na to pitanje kaže: "Isto, o tome ćemo svemu razgovarati, ima vremena, ne brinite".
Njegov prethodnik Boris Lalovac objašnjava – nije nužno da će primjerice HBOR otpisati jednako koliko i neke privatne banke – ovisno koliko su se zaštitili: "Svakako bi trebalo pitati upravu na koji su način štitili svoja potraživanja i na koji su način pratili cjelokupnu izloženost ili će to biti na odluci skupštine do nadzornog odbora".

Kako se točno HBOR osigurao, zasad ostaje nepoznato - no HPB sigurno jest u skupini neosiguranih vjerovnika – njihov otpis – otpis je javnog novca, jednako kao i otpis HEP-ovih milijuna.

"Ako HEP kao državna kompanija mora otpisati jedan dio svojih potraživanja to će ići na teret indirektno svih građana RH jer će HEP morati ili podići cijenu električne energije, ili od nekih svojih razvojnih projekata odustati", upozorava Novotny.

Jedan od argumenata koji se može čuti među vladajućima je da bi se ti državni otpisi ionako dogodili i da nije bilo posebnog Lexa, odnosno i da je Agrokor išao u regularni bankrot – no, tada se otvara i vječno pitanje – ako će država izgubiti otprilike jednako kao i da se nije uopće miješala – zašto je onda uopće intervenirala na ovaj način i tako se izložila stotinama tužbi?"

KOMENTAR:

Ovaj komentar pisem kao clan Glavnig odbora politickog pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI".

Da je koncern Agrokor drzavni koncern moglo bi se razmisljati o otpisivanju jednog dijela dugova koje ima prema HBRO-u, HEP-u i drugim drzavnim tvrtkama. 

Medjutim koncern Agrokor je bio i ostao privatno vlasnistvo, odnosno vlasnistvo dionicara. Samim tim hrvaske drzavne tvrtke i banka kojima Agrokor duguje novac mogu i trebaju Agrokorovo dugovanje namiriti zaplijenom imovine onih koji Agrokor posjeduju.

Agrokor je stvaran zajedno sa stvaranjem Hrvatske drzave. Koliko se drzavnog novca od 1990 pa do danas uplatilo grokoru to nitko ne zna. Medjutim cinjenica je da je Agrokor pokupovao profitabilne Hrvatske tvrtke kao sto su Jamnica, Jana, Ledo i niz drugih. Izvori pitke vode su temeljno ljudsko pravo i ne mogu postati nicije vlasnistvo u Hrvatskoj. Ali se to ipak dogodilo. 

Medjutim ono sto je narodu oduzeto, treba narodu vratit natrag. Drugim rijecima koncernu Agrokoru oduzeti vlasnistvo nad izvorima pitke vode te koncesije i vratiti ih u ruke gradu, odnosno opcinama, tocnije receno narodu.

Nas politicki pokret je definirao u svom izbornom programu problematiku privatizacije izvora pitke vode i koncesija, citiram:

"6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u mojoj izbornoj jedinici domaćim ili stranim ponuđačima.
"Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo grada ili općine! Voda pripada Svima nama!"


Nefunkcioniranje sadasnje Hrvatske vlade pokazuju slijedeci primjeri:

1) Obratio sam se u ime Glavnog odbora naseg Politickog Pokreta ministru financija Maricu sa "PRIJEDLOGOM za njegovu ostavku". Do danas ministar Maric na prijedlog nije odgovorio i ako ga na to obavezuje Hrvatski Ustav, citiram:

Članak 46.

Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.


Vise o prijedlogu za ostavku pod:


2) Nakon nedavna dva pokusaja silovanja Hrvatica u Zagrebu od strane stranih drzavljana koji uzivaju politicki azil u Domovini Hrvatskoj obratio sam se ministru policije gospodinu Bozinovicu sa zamolbom da "da televizijsku izjavu" za javnost te na taj nacin svojim autoritetom poveca nivo sigurnosti za djevojke i zene u Hrvatskoj. Do danas to nije ucinio. Takodjer mi nije odgovorio na moje pismo iako ga na to obavezuje Hrvatski Ustav, clanak 46.

Prvo pismo:



Drugo pismo:


3) Pismo ministrici dr.sc.Dalić - Žalba protiv Tržišne inspekcije Ministarstva Gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske!


Gospodin Plenkovic nije niti u jednom od gore navedena tri slucaja reagirao i pozvao spomenute ministre na odgovornost.
Pismo Puckoj pravobraniteljici gospodji Vidovic:


Premijer Plenkovic je pokazao da nema kontrolu nad svojim ministrima, da ne moze ili ne zeli  zastititi Domovinu Hrvatsku od pozara, Hrvatice od pokusaja silovanja te nasu Domovinu od zloupotreba drzavnih-financijskih sredstava i privrednog kriminaliteta..

S obzirom na gore cetiri navedene tocke Politicki Pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI dao je prijedlog parlamentarnoj opoziciji za "pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkovicu i cijelokupnoj Hrvatskoj Vladi"!

12.09.2017 poslano je pismo parlamentarnoj opoziciji
  



SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Politickog Pokreta ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 


PARLAMENTARNI PROGRAM Politickog Pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/07/xi-izborna-jedinica-hrvatsko.html

P.S. Prvi puta je Politicki Pokret Zauvijek Vjerni Domovini objavio 2014. godine svoj socijalno ekonomski program za razvoj Domovine Hrvatske na BLOGU www.drazenkatic.blogspot.de  

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen