U Saboru predložen zakon za ukidanje ureda Stjepana Mesića + KOMENTAR

 Citirani tekst je iz internet portala "Direktno.hr", dana 26.05.2014

"Gotovo četiri milijuna kuna, koliko je na Ured bivšeg Predsjednika Stjepana Mesića potrošeno od njegova osnivanja, moglo se puno bolje iskoristiti, tvrdi jedini pravaški saborski zastupnik Ivan Šimunović (HSP AS), pa predlaže da se taj ured ukine.

Šimunović u prijedlogu zakonskih izmjena koji je uputio u saborsku proceduru navodi da je Mesićev ured osnovan 2010. te da je Hrvatska "na ured osobe koja nema nikakvu političku funkciju" potrošila 3, 9 milijuna kuna.
Troškovi Ureda podmiruju se iz državne blagajne, bivši predsjednik ima pravo na ured, dva službenika, osobnog vozača, službeno vozilo, fizičku zaštitu, pobrojava Šimunović i poručuje da se, s obzirom na hrvatske gospodarske (ne)prilike proračunski novac mora štedjeti i ulagati racionalnije u skladu "s nacionalnim interesima".
"Izdvajanje novca za postojanje Ureda donijelo bi još trajnije financijske štete Hrvatskoj, a vjerujem da to nikome nije u interesu", navodi zastupnik.
Svemu tome, Šimunović dodaje "zagonetnu" funkciju Ureda, o čemu je, navodi, u listopadu prošle godine postavio pitanje premijeru Zoranu Milanoviću, ali odgovor još nije dobio.
"Ured bivšeg Predsjednika nema nikakvu konkretnu funkciju te je kao takav nepotreban", zaključuje pravaš.
Svoj prijedlog Šimunović je konkretizirao u izmjene Zakona o posebnim pravima Predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti te ga poslao u saborsku proceduru. Hoće li i kada taj prijedlog ući u dnevni red ostaje za vidjeti."

KOMENTAR:

Ured bivseg predsjednika je u nekim zemljama opravdan i koristan. Zna se da nakon odlaska sa funkcije predsjednika on zadrzava veze i poznanstva naredne tri godine. Te veze i poznanstva mogu se koristiti za dobrobit odredjene zemlje na podrucju ekonomije, bilateralnih odnosa i sl. Nakon tri godine sve dotad stecene veze (u ovom slucaju predsjednicke) gotovo u potpunosti nestaju, a samim tim i korist za datu drzavu. 

Konkretno sto se tice bivseg predsjednika Mesica bilo bi dobro da dobrovoljno preda svoj ured posto se Hrvatska nalazi u prilicnim ekonomskim teskocama i svaku kunu koju drzava ustedi moze dalje uloziti u socijalne projekte i za poduporu socijalno slabih. 

Nasa nezavnsna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" nudi 7 tocaka iz socijalnog dijela programa i isto toliko iz ekonomskog, ekoloskog i politickog. Vise o programu nase liste mozete vidjeti pod slijedecim linkom.

Ugodan dan. Drazen Katic

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Nachhaltigkeitstage-BW mit Atelier Baur

Sehr geehrte Damen und Herren, liebe Kunst Freunde

wir laden Euch zum „Nachhaltigkeitstage-BW mit Atelier Baur“ am 13. Juni 2015 von 10.00 – 12.00 Uhr in das Atelier – Am Mühlkanal 17, in Stuttgart-Ost ein!

Die Gäste werden mit alkoholfreie Getränke und Kekse verwöhnt!

Die Ausstellung ist kostenfrei!

Wir freuen uns auf Euren Besuch,

Drazen Katic und das Atelier Baur-Team

P.S. Mehr über „Nachhaltigkeitstage-BW“

www.nachhaltigkeitstage-bw.de

Mehr über „Atelier Baur“:

https://www.facebook.com/pages/Atelier-DK-Freie-Kunst/320359054835245

„Die Kunst an und für sich selbst ist edel; deshalb fürchtet sich der Künstler nicht vor dem Gemeinen. Ja indem er es aufnimmt, ist es schon geadelt, und so sehen wir die größten Künstler mit Kühnheit ihr Majestätsrecht ausüben“!

Johann Wolfgang von Goethe

ODRŽIVI RAZVOJ I POJEDINAČNO DEFINIRANJE INDIKATORA ZA MJERENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ODRŽIVI RAZVOJ MJERI SE SLIJEDEĆIM INDIKATORIMA:

A. INDIKATORI EKOLOŠKE KOMPONENTE
1. Poboljšanje zaštite okoliša (Mjeri se emisija ugljičnog dioksida u tonama po broju stanovnika)
2. Proizvodnja električne energije fotonaponskim sustavima (Mjeri se u ukupno instaliranim kilovatima fotonaponskih sustava po broju stanovnika)
3. Volumen motoriziranog osobnog prometa (Mjeri se u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika)
4. Racionalno korištenje zemljišnih površina (Mjeri se u postotku zemljišnih površina sa izgrađenim stambenim objekatima i prometnicama u odnosu na ukupnu zemljišnu površinu)
5. Jačanje zaštite nacionalnih parkova, parkova prirode te spomenika kulture (Mjeri se u postotku zaštićenih površina u odnosu na ukupnu zemljišnu površinu)
B. INDIKATORI EKONOMSKO-SOCIJALNE KOMPONENTE
1. Smanjenje nezaposlenosti (Mjeri se u ukupnom broju nezaposlenih po spolu)
2. Visoki nivo kvalifikacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije (Mjeri se po broju kvalifikacija, prekvalificija i dokvalifikacija na 1.000 zaposlenih)
3. Stvaranje novih radnih mjesta (Mjeri se u postotku zaposlenih na ukupan broj stanovnika između 18 i 65 godina)
4. Kvaliteta medicinske usluge (Mjeri se po broju liječnika na 1.000 stanovnika)
5. Visina nivoa sigurnosti (Mjeri se po broju evidentiranih kaznenih djela na 1.000 stanovnika)
6. Kvalitetna ponuda gradskih knjižnica (Mjeri se po ukupnom broju ponuđene literature, video zapisa, zvučnih zapisa, muzike, dnevnih novina, časopisa na 1.000 stanovnika)
7. Visina nivoa obrazovanja (Mjeri se po broju učenika koji su nakon završenog obaveznog osmogodišnjeg školovanja nastavili i završili srednju školu)
8. Poboljšanje socijalnih, sportskih i slobodnih aktivnosti za djecu i omladinu (Mjeri se u godišnjem proračunu za djecu i omladinu u odnosu na ukupni godišnji proračun općine ili županije)
C. INDIKATORI "ZA MJERENJE ODRŽIVOSTI" U OPĆINAMA I ŽUPANIJAMA

1. Ujednačena naseljenost (Mjeri se u broju doseljenih i iseljenih stanovnika u određenom vremenskom periodu na 1.000 stanovnika, odnosno migracijskim saldom)

2. Zastupljenosti žena u lokalnoj politici – npr. općinske ili gradske vjećnice (Mjeri se postotkom zastupljenosti žena u lokalnoj politici)

3. Energetski menadžment (Mjeri se po potrošnji energije u općinama i županijama po m2 uporabnih površina - stanovanje, radni i poslovni prostori u kilovatima)

4. Ekološki menadžment (Mjeri se u postotku utrošenog recikliranog papira koji koriste za svoje printere i fotokopirne uređaje općinski i županijski uredi)

5. Javni proračun - javna potrošnja (Mjeri se u postotku javnog duga općina i županija na broj stanovnika)
6. Demokratski anganžman (Mjeri se u postotku izlaska građana na glasovanje na lokalnim izborima - općinski izbori - izbori za načelnike i gradonačelnike)
7. Volonterski angažman (Mjeri se po broju registriranih udruga, volonterskih centara i slobodnih inicijativa građana na 1.000 stanovnika)



Navedenim indikatorima možemo vrlo precizno izmjeriti nivo održivosti u općinama i županijama, a samim time i nivo održivog razvoja naše zemlje. Samu "Održivu ekonomiju" u nekoj općini ili županiji možemo također izmjeriti koristeći se indikatorima:
1. Ekološke komponente
2. Ekonomsko-socijalne komponente
Klasična neoliberalna europska ekonomija koju mi danas prakticiramo u svim zemljama Europske Unije robuje bankarskom i krupnom kapitalu. Ona se mjeri jednim jedinim indikatorom – profitom i mega profitom. Takva neoliberalna ekonomija je autodestruktivna. Ona ignorira u potpunosti ekološku, a jednim dijelom i socijalnu komponentu. Kontinuiranim i nekontroliranim iscrpljivanjem prirodnih resursa neoliberalna europska ekonomija se gasi poput svijeće koja ubrzano dogorijeva. Klasični neoliberalni europski kapitalizam u potpunosti ignorira glavni postulat održivog razvoja "Međugenereacijsku solidarnost". Takav kapitalizam živi na račun budućih generacija.
Ako nas jednog dana djeca budu pitala "Zašto smo se tuširali i prali automobile pitkom vodom?", zar ćemo im odgovoriti da je to bilo potpuno normalno u doba neoliberalnog europskog kapitalizma!
S druge strane održivi razvoj koji se bazira na "Održivoj ekonomiji" ima za cilj dostojanstven i zdrav život građana, te "potrebama" iniciranu proizvodnju dobara, hrane i usluga.
U idućem članku ćemo podrobno analizirati indikatore za mjerenje održivog razvoja, odnosno "Održive ekonomije" u gradovima, općinama i županijama.

POJEDINAČNO DEFINIRANJE INDIKATORA ZA MJERENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Republika Hrvatska je nakon rušenje socijalizma krenula putem kapitalizma i počela izgrađivati neoliberalnu ekonomiju. Ratom osiromašena i razrušena zemlja počela je izgrađivati novi sistem u kome danas mali broj građana posjeduje velikim dijelom financijski kapital. To je dodatan šok građanima Republike Hrvatske koji su očekivali pravedniji ekonomsko-politički sistem od bivšeg socijalizma. Srednja klasa bivšeg socijalizma je u zadnjih 25 godina gotovo u potpunosti nestala. Novo društvo u kome građani Republike Hrvatske danas žive nudi: veliku nezaposlenost pogotovo mlade generacije, neisplaćivanje osobnih dohodaka, odlazak kvalificirane i visokokvalificirane radne snage u inozemstvo, siromaštvo umirovljenika i životnu bezperspektivu.
Da li će Republika Hrvatska i dalje ostati u tonućem brodu neoliberalnog kapitalizma ili će u potpunosti okrenuti kurs i početi ploviti u pravcu "Održive ekonomije" pokazati će nadolazeće vrijeme.
Mi ćemo se pozabaviti u ovome tekstu sa "budućnošću" kako sadašnjih tako i nadolazećih generacija.
Definirati ćemo i opisati svaki indikator pojedinačno kojim se mjeri "Održivi razvoj", ali i "Održiva ekonomija".
Održiva ekonomija je uži pojam i sastavni dio održivog razvoja. Održiva ekonomija u najgrubljim crtama znači neškodljivi način proizvodnje iniciran narudžbom. To je proizvodnja koja omogućava efikasno poslovanje bez stvaranja "mega profita". Održivi razvoj je vrlo širok pojam koji se po meni odnosi na uravnotežen i neškodljiv način života, proizvodnje i potrošnje svakog stanovnika našeg planeta. Razvoj je jedino održiv ako ne nanosi štetu nadolazećim generacijama.
 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Pala nezaposlenost + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Poslovni dnevnik", dana 22.05.2015

"Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za travanj je iznosila 18,4 posto, što je za 1,3 postotna boda niža stopa u odnosu na stopu od 19,7 posto za ožujak ove godine, pokazuju prvi rezultati koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Travanj je tako drugi mjesec za redom u kojem se bilježi pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Naime, stopa registrirane nezaposlenosti je, nakon rasta od rujna prošle do siječnja ove godine, u veljači stagnirala, da bi u ožujku zabilježila blagi, a u travnju nešto intenzivniji pad.
Pod utjecajem sezonskog zapošljavanja nastavak pada stope nezaposlenosti može se očekivati i u svibnju.
Naime, dnevni podaci s web stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je trenutačno nezaposleno 280.108 osoba, što je gotovo 17 tisuća osoba manje nego krajem travnja, a trenutačno je objavljeno 12.076 slobodnih radnih mjesta.
Prema ranije objavljenim podacima HZZ-a, na Zavodu je krajem travnja bilo registrirano 297.088 nezaposlenih osoba, što je 22.123 osobe ili 6,9 posto manje nezaposlenih nego krajem ožujka, a 16,2 posto ili 57.361 osobu manje nego krajem travnja prošle godine.
Utjecalo je to i na smanjenje stope registrirane nezaposlenosti na godišnjoj razini za 2,7 postotnih bodova, odnosno s 21,1 posto u travnju lani, na 18,4 posto krajem travnja ove godine."

KOMENTAR:

Pad nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u sezoni ne rijesava ekonomsku problematiku. Naravno da dolaskom proljeca pocinju pripreme za novu turisticku sezonu i jedan dio nezaposlenog stanovnista privremeno nalazi posao. Dolaskom jeseni ti poslovi se zatvaraju te se nezaposlenost ponovo povecava. 

Trajno rijesenje ekonomske problematike Republika Hrvatska ne moze naci u sezonskim poslovima. Posto je turizam najjaca gospodarska grana u Hrvatskoj treba razmisljati korak dalje. 

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" je u 28 tocaka predizbornog parlamentarnog pograma predvidjela tocku "Razvoj medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj". Medicinski turizam i wellness traje 12 mjeseci u godini i moze Republici Hrvatskoj donijeti lijep novac. U tradicionalnom turizmu zaradimo do 8 milijardi eura godisnje, a isto toliko mozemo zaraditi medicinskim turizmom i wellnessom. Sa 16 milijardi eura godisnje bili bi opasno za petama Austriji koja zaradi oko 20 milijardi eura godisnje od turizma. Vise o programu nase nezavisne liste mozete pogledati pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Njemačka 1. srpnja ukida radne dozvole za Hrvate + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Poslovni dnevnik", dana 22.05.2015

"Radne dozvole za Hrvate, Njemačka će ukinuti s 1. srpnjom tekuće godine, doznao je Croexpress u neslužbenom razgovoru s Klaus-Peter Wilschom, zastupnikom njemačkog Bundestaga iz redova CDU-a.
Wilsch je potvrdio da je politička odluka donesena te da se čeka da prođe parlamentarnu proceduru u koju će biti upućena pod brojem 242. Odluka o ukidanju, tvrdi Wilsch, bit će donesena u lipnju.
Njemačka je dužna odluku o produljenju ili ukidanju radnih dozvola za Hrvate donijeti do 30. lipnja 2015. Odluka tada može biti produljenje ili ukidanje radnih dozvola na razdoblje od iduće 3 godine, do 1. srpnja 2018. Ako se, kako tvrdi Wilsch, radne dozvole ukinu, ovaj datum za Hrvate će biti nevažan. Ako se pak dogodi da se radne dozvole ipak ne ukinu, do 30. lipnja 2018. morat će se odlučiti hoće li se ograničenje zapošljavanja produljiti za još dvije godine, kao što je bilo u slučaju Rumunjske i Bugarske."

KOMENTAR:

Ukidanje radnih dozvola za Hrvate u Njemackoj je kruna dugogodisnjeg mukotrpnog rada hrvatskog iseljenistva u toj zemlji. Hrvati su diljem svijeta poznati i priznati kao marljivi i pouzdani radnici. Zaposljeni su u raznim strukama, od jednostavnih poslova pa sve do znanstvenika, politicara i sveucilisnih profesora diljem svijeta. Da nije tako ukidanje radnih dozvola za Hrvate u Njemackoj bi potrajalo jos duze vrijeme. Njemacki parlamentarci u Bundestagu gotovo uvijek potvrdjuju ono sto politicari vec unaprijed dogovore pa ce tako gotovo sigurno biti i potvrda o ukidanju radnih dozvola za Hrvate.

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na slijedecim parlamentarnim izborima sa 28 tocaka predizbornog programa. Tih 28 tocaka programa rezultat su dugogodisnjeg rada i istrazivanja na podrucju moderne ekonomije, odrzivog razvoja, modernih tehnologija itd. 

Mnoge politicke frakcije koje izlaze na parlamentarne izbore nemaju jos ekonomski program razvitka Hrvatske. Cak ni velike vodece stranke u Domovini jos nisu prezentirale svoj ekonomski program razvitka. Pitam se sto cekaju? 

U dnevnoj hrvatskoj politici vlada demagogija, prepucavanje, podmetanje itd. To samo govori koliko je kvalitetna hrvatska politicka scena. O nasem programu mozete vise saznati pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Ovu temu započinjem citiranim tekstom iz moje prethodno objavljene knjige „Posljednja ruža hrvatska":
„Pojam održivog razvoja prvi puta je zabilježio 1713. u svome djelu "Sylvicultura oeconomica" Hans Carl von Carlowitz u kome govori da"..samo toliko šume smije biti iskrčeno koliko može kroz plansko pošumljavanje ponovo narasti"!
Drugim riječima održivi razvoj znači da smijemo samo toliko eksploatirati obnovljive resurse (sirovine) da se mogu sigurno obnoviti.
Prva međunarodna definicija "održivog razvoja" zabilježena je 1987. u završnom dokumentu UN-a, nazvanom "Naša zajednička budućnost", više poznatom kao "Brundtlandovo izvješće", u kome se navodi: (slobodni prijevod sa njemačkog) ..."Razvoj koji će imati budućnost znači da sadašnja
generacija zadovolji svoje potrebe na način da ne ugrožava mogućnost budućih generacija da i one zadovolje svoje potrebe."
Održivi razvoj se sastoji od tri komponente i vrlo je bitno da su one u ravnoteži:
1. Ekonomska komponenta
2. Socijalna komponenta
3. Ekološka komponenta
Ako bilo koja od tri komponente nadvlada, oslabiti će ostale dvije. Naš planet se nalazi u ravnoteži, a mi to stanje ravnoteže moramo samo podržati.
Održivi razvoj, odnosno održiva eksploatacija je posebno bitna za sirovine koje se sporo obnavljaju, a tu pripada iskorištenje nafte i plina, eksploatacija prašuma, iskorištenje ugljena, iskorištenje radioaktivnih ruda. Mi smo potrošili već danas sirovine budućih generacija tako da moramo radikalno promijeniti način razmišljanja, način proizvodnje, ali i potrošnje dobara i usluga.
Kod održivog razvoja vrlo je bitno voditi računa o racionalnoj upotrebi pitke vode u domaćinstvu i industriji.
Neškodljiva industrija i ekološka poljoprivreda trebaju biti temelj razvoja naše civilizacije. Pored toga ravnopravnu ulogu moraju igrati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i promet održivim prijevoznim sredstvima (električni automobili, hibridna vozila, električni bicikli, električni motocikli, te električna plovila).

Održivi razvoj podrazumijeva također i jedan poseban način življenja svakog od nas. Umjereno korištenje mesnih proizvoda, racionalna upotreba pitke vode u domaćinstvu, kupovina domaćih, a ne uvoznih proizvoda, minimiziranje kupljene ambalaže, isključivanje "stand-by" modusa za električne uređaje prilikom odlaska na spavanje, korištenje štedne rasvjete (LED) itd.
Također svaki fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije i za grijanje su doprinos održivom razvoju!

Održivi razvoj znači i ponekad ostaviti automobil na parkiralištu ili u garaži, te otići u kupovinu biciklom ili pješice.
U zadnjih 200 godina potrošili smo resurse budućih generacija, doveli zemlju do globalnog zagrijavanja i prouzročili efekt staklenika. Klima se na planetu poremetila."
U zemljama Europske Unije pojam održivog razvoja vrlo je poznat i raširen. U najmanju ruku teoretski. Međutim prakticiranje održivog razvoja ide nešto teže.
„Statista" (www.statista.com) nam pokazuje koje 4 europske zemlje proizvode skoro 2/3 ukupnog elektrootpada u Europskoj Uniji (podaci iz 2010. godine):

Njemačka 22,2%
Italija 16,6%
Velika Britanija 13,7%
Francuska 12,4%

Elektrootpad se najčešće izvozi u afričke zemlje gdje se reciklira te nereciklirani dio spaljuje ili ostavlja odbačen u prirodi. Na taj način se pridonosi "ne-održivom" razvoju našeg planete.



„Statista" nam dalje pokazuje koliko se često potrošač kod kupovine hrane ili pića odlučuje za kupovinu proizvoda iz održivog uzgoja (Njemačka 2009.):

Uvijek – 3%
Često – 24%
Ponekad – 40%
Rijetko – 19%
Nikad – 14%

„Statista" obrađuje i razmišljanje mlade generacije u Europskoj Uniji postavljajući slijedeće pitanje:
Da li si ikad razmišljao da li tvoj način života ili općenito ponašanje našeg društva može imati negativne posljedice za druge ljude ili za prirodu?

Da, o tome sam već razmišljao – odgovorilo je 64% mladih ispitanikaNe, o tome još nisam razmišljao – odgovorilo je 34% mladih ispitanikaBez odgovora – odgovorilo je 2% mladih ispitanika

„Statista" nam dalje prikazuje koliko nam je kao potrošačima bitno kod kupovine proizvoda da proizvodi dolaze iz održivog uzgoja, odnosno ekološke proizvodnje (podaci 2014.):

Dječja hrana – 37%
Meso, riba, salama – 29%
Voće i povrće – 27%
Kruh i peciva – 26%
Gotova jela – 25%
Mliječni proizvodi – 21%
Razna pića – 16%
7

Hrana za životinje – 15%
Proizvodi za njegu tijela – 14%
Proizvodi za higijenu – 14%
Proizvodi za domaćinstvo – 8%
Ostali prehrambeni proizvodi – 16%

Tražeći po internetu teme koje službeno obrađuju održivi razvoj u Republici Hrvatskoj naišao sam na slijedeće:

1. Na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH stoji:
   Republika Hrvatska je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja koji su usvojeni 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, te preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijske razvojne ciljeve usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. Republika Hrvatska sudjelovala je i na konferenciji UN-a o održivom razvoju 2012. godine i podržala je zaključni dokument konferencije „Budućnost kakvu želimo".
   http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
   

2. Službena stranica Ministarstva turizma RH:
Predstavljen regionalni projekt „Održivi razvoj turizma u Jugoistočnoj Europi"
ZAGREB, 4. 3. 2014.
U prostorijama Ministarstva turizma predstavljen je regionalni projekt „Održivi razvoj turizma u Jugoistočnoj Europi", kojega u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, a pod pokroviteljstvom UNIDO-a (Organizacija UN-a za industrijski razvoj - United Nations Industrial Development Organisation), što je dio krovnog projekta „Jačanje regionalne suradnje i umrežavanja s ciljem osnaživanja suradnje i promicanja prijenosa znanja te prilagodbe resursno i energetski učinkovite proizvodnje (RECP) u zemljama Jugoistočne Europe". Više možete vidjeti pod slijedećim linkom: http://www.mint.hr/default.aspx?id=12926
Održivi razvoj ne možemo promatrati poput trenda ili prolazne mode. On nije filozofija ili politika. Održivi razvoj je način življenja svakog od nas.
Održivi razvoj je put kojim spriječavamo destrukciju i uništenje planeta na kome živimo. To je put koji omogućava racionalno korištenje sirovina, put koji učvršćuje i podupire međugeneracijsku solidarnost.
Održivi razvoj nas udaljava od masovne (megalomanske) proizvodnje proizvoda i dobara, ali nam istovremeno omogućava umjereno i dugoročno uživanje u „potrebnim" proizvodima i dobrima.
Prakticiranje održivog razvoja započinje već u vrtiću, nastavlja se u školi, kasnije u tvrtci ili koncernu, a kruna takvog načina življenja postiže se u trećoj dobi.

Održivi razvoj u Republici Hrvatskoj ima vrlo veliku važnost kako u području očuvanja prirodnih ljepota, racionalnom korištenju prirodnih resursa, tako i u području brige i zbrinjavanja starijih i nemoćnih osoba, zapošljavanju mladih te brizi za predškolsku generaciju.

Ekonomija Republike Hrvatske nalazi se trenutačno na samome dnu. Daljnji pad ekonomije doveo bi do nelikvidnosti države i državnog bankrota.
Vrlo važno pitanje za sve nas je: Kako pokrenuti ekonomski razvoj Republike Hrvatske?
Ekonomiju Republike Hrvatske možemo usmjeriti u pravcu "Održive ekonomije" ili je dalje držati na kursu "Klasične neoliberalne ekonomije" koja se polako samourušava. Održiva ekonomija ima u Hrvatskoj potencijal, preduvjete i perspektivu.
Održivu ekonomiju možemo sagledati kroz slijedeći primjer!
Tvornica "XY" bavi se proizvodnjom proizvoda i na taj način sudjeluje u ekonomskom razvoju Republike Hrvatske. Zapošljava 50 radnika koji stanuju u bližoj okolici tvornice. Tvornica za proizvodnju proizvoda koristi sirovine iz Republike Hrvatske premda ih nešto skuplje plaća od sirovina iz uvoza. Gotove proizvode visoke kvalitete većinom izvozi u Europu, Aziju i Ameriku. Jednim dijelom tvornica proizvodnjom pokriva i potrebe Republike Hrvatske. Tvornica "XY"ostvaruje svake godine dodatnu dobit. Dodatna dobit se investira u daljnji razvoj, kupovinu najmodernijih strojeva i opreme, te socijalne projekte. Tvornica ima vlastiti vozni park od 5 automobila srednje klase od kojih su dva "Smarta na električni pogon". U augustu 2014. tvornica je zbog izuzetno dobrog poslovanja ostvarila nadprosječnu dobit (ekstra profit). Jedan dio te dobiti podijeljen je recipročno na sve zaposlenike tvornice. Na taj način je omogućeno da "roditelji zaposlenici" mogu svoju djecu nesmetano opskrbiti sa školskim knjigama i priborom za novu školsku godinu.
Prošle godine tvornica "XY" je financijski pomogla dovršenje gradskog vrtića. Na taj način je roditeljima zaposlenicima, ali i drugim građanima otvorena dodatna perspektiva u zbrinjavanju djece najmlađe dobi. Tvornica isplaćuje redovito plaće svojim zaposlenicima. Bolovanja radnika su gotovo na minimumu. Tvornica "XY" financijski nagrađuje svoje radnike u području inovacija i unapređenja tehnološkog procesa.
Proizvodi tvornice u skladu su sa svim europskim i svjetskim standardima. Posebno se pažnja poklanja ekološkoj komponenti proizvedenih proizvoda, te zaštiti radnika na radu i zaštiti okoliša.
Tvornica "XY" planira za iduću godinu od ostvarenog profita financirati mali "Eko park" koji bi bio na uživanje građanima i zaposlenicima tvornice. O održavanju parka brinuli bi se članovi obližnje ekološke udruge.
Navedeni primjer tvornice "XY" koja sudjeluje u Održivoj ekonomiji je naravno modificiran. Međutim on jasno pokazuje da pored ekonomske komponente (profit), tvornica ostvaruje socijalnu komponentu (financijsko nagrađivanje radnika, proporcionalnu raspodjelu ekstra dobiti, zufinanciranje gradskog vrtića, planirana izgradnja "Eko parka"), te jasno izraženu ekološku komponentu (ekološko proizvedeni proizvodi, zaštita okoliša)!
Iz navedenog primjera jasno je vidljivo da Održiva ekonomije nije "nemoguća misija". Ona nudi perspektivu kako sadašnje tako i nadolazećih generacija. Održiva ekonomija ne uništava prirodu već se pažljivo koristi njenim resursima. Ona se brine za svoje zaposlenike i sugrađane. Održiva ekonomije nije megalomanska proizvodnja proizvoda već redovita isporuka naručenih proizvoda. 
 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Otkriveno kako su prodane hrvatske zlatne rezerve + KOMENTAR

Citirani tekst iz internet portala "Poslovni.hr", dana 21.05.2015

"Raspadom SFRJ, Hrvatska je naslijedila zlatne rezerve koje je Hrvatska narodna banka prodala za vrijeme mandata Željka Rohatinskog.
Detalje prodaje zlata, Vlada RH otkrila je u sklopu odgovora na pitanje saborskog zastupnika Gorana Marića.
Kako Vlada navodi u pismenom odgovoru, sredinom travnja 2001. godine, Republika Hrvatska je nakon postignutog sporazuma o podjeli dijela imovine bivše SFRJ, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS), postala vlasnica 13,127 tona zlata koje je, knjiženo je po njegovoj tržišnoj vrijednosti na dan priljeva, tj. 13. lipnja 2001. godine, u iznosu od USD 114.939.321,71, odnosno 272,35 dolara po unci.
"Budući da zlato na gore navedenim računima (po viđenju) ne nosi nikakav prinos Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću HNB-a kontaktirala je Swiss National Bank, BIS i Bank of England, te komercijalne banke (Credit Suisse FB, UBS, Deutsche bank i Rabobank) s namjerom plasiranja zlata u kratkoročne depozite. Kako se tržište depozita zlata nalazi u Londonu, zlato locirano u New Yorku i Bernu premješteno je u London, te se zajedno sa zlatom lociranim u Londonu deponiralo kod BIS-a na rok od 2 mjeseca. Na taj je način po dospijeću depozita svo zlato HNB trebalo biti locirano u Londonu".
"Depoziti u zlatu plasirani su u dva navrata po ukupno tri iznosa, sa istim datumom dospijeća, 25. rujna 2001. godine. Prvo je dan depozit sa računa u Londonu, a zbog potrebne najave izvršenja transakcije zlato sa računa u Bernu i New Yorku imalo je datum namirenja 3 radna dana kasnije. Kamata na plasirane zlatne depozite obračunata je u dolarima po cijeni koja je bila aktualna na dan ugovaranja transakcija 20. srpnja 2001. godine, 268,10 dolara za uncu, a po dospijeću je isplaćena na dolarski račun HNB na FED-u."
Prodaju međunarodnih pričuva iz Vlade pojašnjavaju time što HNB tada nije bio zaštićen u slučaju pada cijene, te da je nemoguće predvitjeti kretanje cijene zlata, dok se kod instrumenata s fiksnim prinosom može procijeniti dobit u budućem razdoblju.
"Dana 22. kolovoza 2001. godine donijeta je odluka o prodaji zlata iz portfelja međunarodnih pričuva sa "forward" valutom 25. rujan 2001. godine, kada su dospijevali depoziti deponirani kod BIS-a. Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću HNB-a je, uz prethodnu analizu, predložila da se za donji limit prodaje postavi cijena od 276 dolara po unci. Ta je cijena osiguravala prinos u razdoblju držanja zlata od preko 5 posto, što je, s obzirom na kamate dolarskog tržišta novca koje su se u tom razdoblju nalazile na razini nižoj od 4 posto, predstavljalo zadovoljavajući prinos. Uz to je potrebno naglasiti da portfelj HNB nije bio zaštićen u slučaju pada cijene zlata. Naime, cijena zlata ima volatilnost bitno veću od okvira unutar kojeg se nalaze sve ostale investicije međunarodnih pričuva HNB, a prinos zlata u bilo kojem razdoblju može biti i negativan. Drugim riječima, zlato nema nikakvu očekivanu dobit, već njegova cijena fluktuira ovisno o mnogobrojnim tržišnim faktorima koje je nemoguće predvidjeti. S druge strane, portfelju instrumenata s fiksnim prinosom (depoziti, reverse repo sporazumi, obveznice i sl.) može se procijeniti dobit u određenom budućem razdoblju, a mogućnosti gubitka de facto nema".
"Nadalje, eventualna dobit ostvarena mogućim porastom cijene zlata ide direktno u Kapital HNB-a i nije uplativa u državni proračun, dok se zarada po kuponima i kamatama na depozite te obveznice, kao i realizirana zarada po ulaganjima u instrumente s fiksnim prinosom može uplatiti u državni proračun", navodi se u odgovoru Vlade.
Zlato je prodano s datumom 25. rujna 2001. godine, a prodajna cijena je iznosila 277,78 dolara za uncu.
Osim toga, Hrvatskoj je u procesu sukcesije, temeljem dokumenata potpisanih u lipnju 2004. i svibnju 2005. godine, pripao i 23-postotni udio u zlatu koje je bilo pohranjeno kod središnje banke Francuske i poslovne banke Credit Suisse, Zurich. To zlato je, kako navodi Vlada prodano po nalogu Ministarstva financija, u čijoj je ingerenciji raspolaganje imovinom bivše SFRJ, a na čijem čelu je tada bio Ivan Šuker.
"Prodaja zlata obavljena je 29. studenoga 2005. godine i to: 42.494,396 unci zlata prodano je za 21.058.097,94 USD po cijeni od 495,55 USD te 20.350,758 unci za 10.096.011,04 USD po cijeni 496,1 USD. Prodajom tog zlata Republika Hrvatska ostvarila je ukupno 31.154.108,98 USD.", stoji u odgovoru Vlade saborskom zastupniku Ivanu Mariću."

KOMENTAR:

Od 2005. godine pa sve do zakljucno kraja 2013. godine cijena zlata je kontinuirano rasla. Bolje receno cijena zlata kontinuirano raste od 1900 godine kada je unca iznosila ca. 20 $. Danas unca iznosi 1.084,25 eura. Da se bolje razjasni jedna unca zlata je teska nesto vise od 31 grama. 

Zlatne rezerve svake drzave ne sluze za trgovinu ili spekulaciju. Pogotovo ne posto one nisu u vlasnistvu jedne vlade, jedne politicke frakcije vec u vlasnistvu cijelokupnog naroda te drzave. Prodajom zlata 2005. godine tadasnja vlada RH zaradila je 31.154.108,98 USD. Ako pomnozimo prodanu kolicinu zlata sa danasnjom vrijednoscu unce vidljivo je da je to bio los poslovni potez. 

Medjutim da zlato nije u vlasnistvu jedne politicke frakcije vec hrvatskoh naroda moze se reci da je 2005. godine prodana imovina hrvatskog naroda ne pitajuci narod da li on to uopce zeli. 

U svakoj zemlji u svijetu zlatne rezerve su oslonac i baza financijskog sustava te pokrice papirnog i metalnog novca. Drzavno zalato se ne prodaje, ono se kupuje u momentima kada je niska cijena zlata i kada se iz drzavnog proracuna moze izdvojiti nesto novca za kupnju certificiranog cistog zlata. 

To sto je ucinjeno moze se okarakterizirati kao kriminalno djelo na najvisem nivou, posto je u to vrijeme prodaju izvrsila drzava uz odobrenje ministarstva financija. 

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na dolazecim parlamentarnim izborima sa svojim kandidatima i 28 tocaka predizbornog programa. Nas program je domoljuban, ekonomski, ekoloski i socijalan. Vise o nasem programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Hrvatska pri vrhu europskih zemalja po kvaliteti vode za kupanje + KOMENTAR

Citirani tekst je iz internet portala "Poslovni dnevnik", dana 21.05.2015

"Po kvaliteti vode za kupanje Hrvatska je pri vrhu europskih zemalja, no ipak nema toliko čisto more kao Cipar, Malta i Grčka, proizlazi iz studije o kvaliteti vode za kupanje u 2014. koju je jučer objavila Europska komisija.
Kako piše Večernji list, u Hrvatskoj je na 94 posto lokacija (testirano 918 morskih i 27 plaža u unutrašnjosti) zaključeno da je voda "izvrsne kvalitete" za kupanje, dok je na Cipru i Malti takvih lokacija bilo 100 posto, a u Grčkoj 97%.
Hrvatski prosjek kvari činjenica da je na 2,5% testiranih lokacija voda za kupanje bila "dovoljne", a ne "izvrsne" kvalitete, dok je na 0,3% (tri lokacije koje nisu imenovane) zaključeno da je voda loše kvalitete ili da nije u skladu s prihvatljivim vrijednostima."

KOMENTAR:

Voda kao prirodni resurs je najjaci fizicki/financijski proizvod Republike Hrvatske u buducnosti. Nasa zemlja je treca u Europi po izvorima pitke vode. Kako taj resurs postaje iz dana u dan sve skuplji, a nerijetko vec kosta litra vode vise od litre nafte lako ja zakljuciti koliko je on vazan za nasu zemlju. 

Privatizacija izvora pitke vode i daljnje izdavanje koncesija na te izvore moraju se automatski zaustaviti. Voda je temeljno ljudsko pravo i pripada svakom stanovniku Republike Hrvatske, a ne privatnim koncernima. U daljnjoj fazi Republika Hrvatska treba otkupiti natrag prodane izvore pitke vode od velikih koncerana. O kakvoci vode za kupanje treba voditi takodjer paznju, posto nam ona utjece direktno na bruto drustveni proizvod koji ostvarujemo od turizma.

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" je u svom predizbornom programu sacinjenom u 28 tocaka posebnu paznju posvetila izvorima pitke vode u hrvatskoj. Vise o nasem predizbornom programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Panika na Prisavlju: Dnevnik HRT-a najlošiji po gledanosti u povijesti + KOMENTAR

Citirani tekst je iz internet portala "Direktno Hr", dana 20.05.2015

"Panika je na Prisavlju, kaže insider direktno.hr-a. Prestižni proizvod svake javne televizije, središnja informativna emisija - u ovom slučaju Dnevnik HRT-a, pao je neki dan na 4% gledanosti AMR (Od ukupnog broja stanovništva RH).

Đurica Drobac, svjedoči insider direktno.hr-a, prvi je javno progovorio o tome na kolegiju. Lamija Alečković i Dragan Nikolić neko su vrijeme tajili tu informaciju, a to je najniža gledanost u povijesti.
I Dnevnik je najlošiji u povijesti, slažu se mnogi medijski stručnjaci, ali svojim prebacivanjem na neki drugi program, evidentno to pokazuju i gledatelji. Čak su RTL-ove informativne emisije, po posljednjim podacima, prestigle HTV-ove.
Podsjetimo se, kad je termin 'Dnevnika' premješten na 19 sati, najavljivan je pohod prema 15% i prvom mjestu po gledanosti. Informativni program je u rasulu, a cenzura koja vlada Milanovićev je rukopis, objašnjavaju insideri s Prisavlja.
"Pet dana nisu obavili film o ministru Orsatu Miljeniću i zapošljavanju preko veze stranačke članice. Da zaštite sebe, opet će smijeniti druge i baciti ih u geto. Samo su SDP-ovi aktivisti zaštićena vrsta: Mikleušević, Alfier...", objašnjava insider.
Gledanost i pozicija ozbiljno ugroženi
Po podacima koje je objavila u veljači ove godine sama HRT, Dnevnik HRT-a dvije subote zaredom bio najgledanija informativna emisija na svim televizijama i sa 642.506, odnosno 584.234 gledatelja imao je veću gledanost od dotad, duže vrijeme, nedostižnog Dnevnika Nove TV.
Prema tim podacima javne radiotelevizije, Dnevnik HRT-a prikazan 10. siječnja imao je gledanost od 15,7 posto, onaj od subote 17. siječnja 14,3 posto, da bi gledanost u subotu 24. siječnja pala na 13,3 posto kada je Dnevnik HRT-a s 543.140 gledatelja bio druga najgledanija informativna emisija. Tada je dnevnik išao u normalnom, tradicionalnom terminu, u 19:30 sati.
Mnogi su medijski stručnjaci upozoravali da promjena termina neće donijeti ništa dobro, jer je sadržaj Dnevnika loš i negledljiv u bilo kojem terminu, kao ni produžavanje na sat vremena, jer je ipak bolje pola sata "agonije" nego cijeli sat.
Jučer je, primjerice, poslovično posljednji, RTL-ov dnevnik pretekao HRT-ov, a skupa su imali 50 tisuća manje gledatelja nego Dnevnik Nove TV.
"Na potezu je Uprava, možda autore "uspješnog" novog Dnevnika koji je dosegnuo povijesno dno treba nagraditi ", kaže insider s Prisavlja."

KOMENTAR:

Mislim da je veliki problem pomicanje dnevnika sa 19.30 na 19.00 sati. Ljudi su se navikli vec godinama gledati dnevnik u isto vrijeme i tesko se prilagodjavaju na promjenu. Posebice je dnevnik u 19.00 sati nepovoljan u ljetno vrijeme kada je dug dan. Malo tko se moze prisiliti da u 19.00 sati  bude ispred televizije. 

Opcenito smatram da HTV kao drzavna televizija mora biti politicki objektivna i ne zastupati niti jednu politicku opciju kako pri izboru emisija tako i po izjavama koje daju televizijski voditelji. Poraditi na raznolikosti programa na HTV1 takodjer je bitna stavka. Vise znanstvenih emisija iz kojih djeca mogu puno nauciti, a manje sapunica bilo bi za sve bolje. 

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" je od 28 tocaka predizbornog programa predvidjela tocku: "Nadopuna dnevnika HRT1 od 10 minuta vijestima iz Iseljene Hrvatske". Samim time bi gledaoci dobili siri spektar informacija, a HRT1 bolju gledanost. 

Vise o programu nase nezavisne liste mozete pogledati pod slijedecim linkom. 

Ugodno vecer. Drazen Katic 
 http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Sufinancira se kupnja bijele tehnike, subvencija stiže u roku od 15 dana + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Poslovni hr", dana 20.05.2015

"Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović gostovao je u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada', piše HRT.
Vezano za projekte energetske učinkovitosti i sufinanciranje Ministarstva za kupnju energetski učinkovite bijele tehnike, ministar je izjavio da su to programi energetske učinkovitosti, programi Vlade od kojih građani mogu imati izravne koristi.
'Mi to radimo zbog smanjenja pritiska na okoliš. Jedan veliki dio potrošnje električne energije dolazi od tih uređaja i mi želimo da oni budu visoko energetski. Želimo skrenuti pozornost kupcima da treba voditi računa o energetskom razredu pri kupnji električnih uređaja. Ta investicija, koja se u početku čini nešto višom, poslije se isplati', rekao je.
'Poticaji će se moći ostvariti kod trgovaca, a akcija počinje u prvom tjednu lipnja. Postojat će popis uređaja na koje se može ostvariti popust. Trgovac će kupcima dati sve obrasce koje mora ispuniti, a ako je sve u redu, subvencija će doći u roku od 15 dana. Riječ je o subvenciji od oko 800 kuna po uređaju. Odaziv je dobar, zanimanje građana veliko', dodao je Zmajlović.
Ministar Zmajlović komentirao je i sufinanciranje nabave ekološki prihvatljivijih vozila građanima i tvrtkama.
'Krenuli smo prošle godine s javnim pozivom, interes je bio velik, u nekoliko tjedana je kompletan budžet bio potrošen. I u ovoj je godini taj javni poziv ponovno zatvoren u roku od nekoliko mjeseci zbog velikog interesa. Nama je cilj da postupno mijenjamo strukturu voznog parka u Hrvatskoj. Cilj nam je i čišći zrak', izjavio je.
Kad je riječ o energetskoj obnovi obiteljskih kuća, ministar je rekao da se stvari pomiču naprijed, i to znatno.
'Imamo 3-5 puta veći interes nego lani. Lani su građani bili skeptični, nisu bili sigurni mogu li ostvariti taj poticaj. Dvije trećine građana nije moglo ostvariti poticaj za obiteljsku kuću. To smo odlučili promijeniti i pojednostavniti proces prijave i ostvarenja poticaja. Svi građani, bez obzira na to gdje žive, u kojem dijelu Hrvatske, mogu ostvariti opticaje. Poticaji su od 40% do 80%, to ovisi na kojem području se kuća nalazi. Najveći poticaji idu na područja visoke državne skrbi', naglasio je Zmajlović.
Ove godine smo osigurali novac za oko 10.000 obiteljskih kuća, nastojat ćemo držati taj tempo idućih 7 godina kako bi se sve zgrade i kuće obnovile."

KOMENTAR:

Pozdravljam akciju ministarstva zastite oklisa. Naravno da stari uredjaji trose daleko vise elektricne energije nego novi. Samim tim indirektno utjecu na daljnje zagadjenje naseg planeta. Direktno gradjani koji imaju stare elektricne uredjaje u domacinstvu placaju visoku ratu struje te na taj nacin dodatno opterecuju mjesecni budzet. 

Nadam se da ce takovih akcija u Republici Hrvatskoj biti vise. Mozda za nekoga 800 kuna po uredjaju nije puno, medjutim ako imamo dotrajali uredjaj i zeljeli smo ga tako i tako zamjeniti novim, 800 kn ce biti lijep dzeparac za familiju bar u tome mjesecu. 

Nasa nezavisna lista "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na slijedecim parlamentarnim izborima sa 28 tocaka programa pred javnost. Od tih 28 tocaka, 7 tocaka je posveceno ekoloskom dijelu programa. Vise o nasem programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. 

Ugodan dan. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html