SMOKVE! Čudesno voće s mnogobrojnim dobrobitima za ljudsko zdravlje + KOMENTAR

Clanak je citiran iz portala "Dnevno.hr", dana 11.08.2015

Autor: T. Pšenko 

 

Smokve, slatko voće koje uspijeva samo u toplijim krajevima svijeta, zbog svojih se ljekovitih i nutritivnih vrijednosti izdiže u vrtlogu mnogih voćki.

Narodnom se predaju ističe da će vas, jedete li smokve, zaobilaziti sve bolesti modernoga doba. Uz to, smokve se nazivaju i najstarijim ljekovitim voćem, a neizostavan su dio mnogih domaćih recepata.

Biljka koja malo traži, a puno daje, kako joj se također tepa u narodu, sadržava visok udio magnezija koji je jedan od temeljnih elemenata zaštite živčanog sustava od stresa, sjajan je za kosti, imunitet, usporava starenje organizma. Osim toga, smokve obiluju željezom, kalcijem, kalijem, bakrom, vitaminima B6, C, kao i betakarotenom. Masnoća gotovo i nemaju, dok su s druge strane bogate vlaknima koja “čine čuda” kada je u pitanju probavni sustav. Pektin iz smokvi smanjuje kolesterol u krvi, a vlakna triptofana pomažu kod problema s cirkulacijom i nesanicom.

Svi ljubitelji smokvi uvijek će ih opisati kao vrlo slatko voće – s razlogom, pune su prirodnih šećera koji potiče rad mozga. Dijabetičari s njima trebaju biti oprezni, osobito kada se radi o suhim smokvama koje su gotovo dvostruko slađe od svježih. Suhe se smokve pak preporučuju sportašima kao nutritivno vrijedan međuobrok, osobito u kombinaciji s orašastim plodovima. Osim visokog postotka šećera, smokve sadrže čak 80 posto vode.

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Stari Grci i Rimljani smokve su nazivali rajskim voćem jer su primjećivali njihova ljekovita svojstva. Mnogi bi se s tom sintagmom složili i danas, osobito ako znaju da je njihova ljekovitost i znanstveno dokazana.

KOMENTAR:

Smokve, voce koje raste u mediteranskim zemljama je vrlo malo zastupljeno u trgovinama. Najcesce ih mozemo kupiti kao osuceni proizvod. Vrlo je rijetka ponuda u trgovinama u Stuttgartu svjeze ubranih smokvi. To me zaista cudi, posto u trgovinama postoje proizvodi iz cijelog svijeta, egzoricno voce i tko zna sto sve ne. Tko ima srecu da provodi godisnji odmor na Jadranu moze na svakoj gradskoj trznici ili od OPG-a kupiti to ukusno i zdravo voce. Mozda bi se u Republici Hrvatskoj trebalo razmisliti o plasmanu svjezih smokvi na trziste zemalja Europske unije! Pitanj je samo postoji li dovoljno smokvi za izvoz, ili u njima mogu jedino uzivati turisti koji trenutno borave na Jadranu. Ugodan Dan. Drazen Katic.

www.drazenkatic.blogspot.de

DŽIHADISTI BEZ MILOSTI 'Ubili smo Hrvata zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu protiv Islamske države' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 12.08.2015

• 
  Vlado Kos / CROPIX, SITE Intel Group

Autor:  Hina

Islamska država objavila je da je odsijecanjem glave pogubila Salopeka te je na svom Twitteru objavila fotografiju za koju tvrdi da je fotografija njegova tijela.

Agencija France presse piše da još nije potvrđena autentičnost fotografije, a isto tvrdi i Reuters dodajući da uz fotografiju stoji i naslov: "Ubojstvo hrvatskog taoca zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu protiv Islamske države, nakon što je istekao rok".
Reuters napominje da uz fotografiju dekapitiranog muškarca stoji kopirani tekst vijesti iz arapskih medija s naslovima: "Hrvatska potvrđuje potporu Egiptu u naporima u borbi protiv ekstremizma i terorizma" i "Hrvatska potvrđuje kontinuiranu potporu Kurdistanu".

Glasnogovornik egipatskog ministarstva unutarnjih poslova rekao je za Reuters: "Vidjeli smo ovu vijest na internetu, ali upravo radimo svoje vlastite provjere. Ako potvrdimo da je to istina, informirat ćemo medije putem priopćenja".

KOMENTAR:

Smaknuce Tomislava Salopeka pokazuje da za ISIS ne vrijede nikakve ratne konvencije, moralni ili pravni zakoni. Smaknuce koje se nicim ne moze opravdati. Iskrena sucut porodici pokojnog Salopeka i neka mu laka hrvatska zemlja!

ISTOVREMENO MAJKA I BIZNIS ŽENA

Ova tema zahvaća u sve većem broju žensku populaciju. Prije je svijet bio jednostavan. Muškarci su išli na posao, radili cijeli dan i donosili novac kući, a žene su odgajale djecu.

Sedamdesetih godina pojavio se pokret "emancipacije" i svijet se preko noći okrenuo na glavu. Žena domaćica je preuzela djelomično mušku ulogu i pokazala svoje kvalitete.

Pogotovo na području određenih zanimanja dogodilo se čudo. Do tada takozvana "muška zanimanja" pala su u ruke nježnijem spolu. Žene su postale profesionalni vojnici, inženjeri, vozači autobusa, piloti, kirurzi itd.

Pojava emancipacije je dodatno poljuljala mušku patrijarhalnu poziciju, jer su u nekim ekstremnim slučajevima uloge muškarca i žene u potpunosti zamijenjene. Završni udarac "patrijarhatu" donijela je ekonomska kriza 90-tih godina koja egzistira do danas. Puno muškaraca je izgubilo zaposlenje, te su morali zamjenski preuzeti ulogu "rada u kućanstvu". Žene su bile prisiljene ići raditi.

Zbog sve manjih primanja i sve skupljeg životnog standarda danas često obadva supružnika moraju ići na posao. Nerijetko muškarci preuzimaju i dio porodiljskog dopusta, pogotovo ako žena ima veća primanja od muškarca.

Tradicionalno je žena bila ta koja je odgajala djecu i bila kod kuće. Taj svijet više ne postoji. Sve više žena preuzima rukovodeće funkcije u politici i privredi. To su radna mjesta koja često zahtijevaju dvanaestsatno, a ponekad i duže radno vrijeme.

Međutim kod kuće dijete želi majku. Kako to spojiti?

Dali su danas djeca žrtve ekonomske krize i karijere pod svaku cijenu?

Kod mojih poznanika je prije 12 godina bila slična situacija. Moj poznanik je izgubio posao i bio otpušten iz tvrtke kao tehnološki višak. Njegova supruga je bila zaposlena kod grada Štutgarta, te imala tzv. "siguran posao". Znači egzistencija im nije bila u pitanju. Dobili su prvo jednu bebu, a dvije godine kasnije i drugu. U Njemačkoj porodiljski dopust se ne plaća, pa žene nerijetko ostaju kraće vrijeme na porodiljskom, te odlaze ponekad i nakon 6 mjeseci ponovo na posao. Kada se poznanikova supruga ponovo vratila na posao djeca su još bila mala. Zaposlenici koji rade za grad Štutgart imaju najčešće radno vrijeme od 09.00 do 17.00 sati. Međutim ako radite za grad, često se događa da zbog obima posla i nedovoljnog broja zaposlenika prekovremeni sati postaju pravilo, a ne iznimka. Pogotovo ako radite na nekoj rukovodećoj funkciji 9 do 10 sati dnevno je česta svakodnevnica.

Ta sudbina je pogodila i suprugu mog poznanika. Zbog prirode posla obavljala je privremeno funkciju zamjenice šefa, a nakon određenog vremena i službeno postala zamjenica. Dolazak sa posla je bio često između 18.00 i 20.00 sata navečer, te ponekad i rad vikendom. Djeca su odlazila u vrtić, kasnije počela u školu, rijetko viđajući svoju mamu. Poznanik je bio kod kuće, te preuzeo glavnu brigu o djeci, te rad u kućanstvu.

Danas su djeca velika i cjelodnevni rad njihove mame nije im više problem. Međutim kada sam bio u posjeti dok su djeca još bila mala, nebrojeno puta su pitala gdje je mama i kada će se vratiti s posla?

Znači da otac koji je bio cijeli dan na raspolaganju djeci nije mogao kompenzirati nedostatak socijalnog kontakta djece sa njihovom majkom.

Moja sestra i ja smo odrasli u nešto boljoj situaciji. Kod nas su obadvoje roditelja radila, a bili su raspoređeni u suprotne smjene, tako da nam je jedan od njih bio uvijek polovicu dana na raspolaganju. U toj situaciji su zapravo trpili naši roditelji jer su se vrlo rijetko viđali.

Koji bi bio zapravo idealan model po kome će žena zadovoljiti svoju potrebu "ići na posao", a

istovremeno imati vremena za odgoj svoje djece?

U današnjoj ekonomskoj krizi u kojoj čovjek mora biti zadovoljan ako uopće ima posao, teško je tražiti idealan model koji bi u praksi bio primjenjiv.

Model po kome muškarac radi puno radno vrijeme, a žena 4 sata dnevno, te ostatak provodi sa djecom bi bio teoretski idealan. Međutim vrlo je teško naći poslodavca koji će pristati da njegov rukovodeći kadar dolazi samo par sati na posao. Ako bi poslodavac i pristao na to, tada biznis žena ne bi mogla ispuniti dnevne rukovodeće zadatke na poslu, te bi ostatak dana morala raditi kod kuće. U tom slučaju ne bi se mogla adekvatno posvetiti odgoju djece.

Prema Državnom zavodu za statistiku u Republici Hrvatskoj je u 2011. godini radilo sa visokom i višom školskom spremom:

• Žene 26,0%
• Muškarci 18,3%

U političkoj vlasti 2012. u Republici Hrvatskoj je bila slijedeća raspodjela:

• Dužnosnici, visoki državni i javni službenici – žene 29,6%, muškarci 70,4%
• Veleposlanici – žene 14,5%, muškarci 85,5%

Nezaposlenost u 2012. prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je iznosila:

• Žene 53,1%
• Muškarci 46,9%

U Pravosuđu je 2011. bio slijedeći odnos sudaca - žena i muškaraca:

• Suci vrhovnog suda – žene 48,8%, muškarci 51,2%
• Suci općinskih sudova – žene 70,4%, muškarci 29,6%
• Suci trgovačkih sudova – žene 68,0%, muškarci 32,0%
• Suci prekršajnih sudova – žene 72,0%, muškarci 28,0%
• Suci županijskih sudova – žene 58,0%, muškarci 42,0%
• Suci ustavnog suda – žene 38,5%, muškarci 61,5%

Obrazovanje 2011. pokazuje slijedeći omjer:

• Magistri znanosti, magistri i sveučilišni specijalisti – žene 56,9%, muškarci 43,1%
• Doktori znanosti – žene 56,8%, muškarci 43,2%

Iz statistike Državnog zavoda je za zaključiti da su žene u Hrvatskoj dobro obrazovane, te primjereno zastupljene u privredi i sudstvu, a nešto manje na političkim funkcijama.

Na koji način te poslovne žene usklađuju posao sa odgojem djece najbolje bi nam one same mogle odgovoriti. Iz tih odgovora bi se sigurno mogla napisati još jedna zanimljiva knjiga!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

'AJMO DEČKI, DVA PUTA TJEDNO MORATE POLIZATI TURISTIČKU ZONU' Ljuti Bandić u 4 ujutro uzeo šmrk u ruke i pokazao čistačima kako se to radi + KOMENTAR!

Citatirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 11.08.2015

• 
  Foto: www.zagreb.hr

Autor: Sandra Golemac

Osebujni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ponovno je dokazao kako mu je omiljena krilatica "idemo delat".

Uzeo je šmrk u ruke i s gradskim čistačima gradonačelnik Milan Bandić jutros u 4.30 sati prao je ulice od Trga bana Jelačića, Praškom, do Berislavićeve kako bi, kaže, polizao prometnice nakon što je jučer bio zgrožen stanjem kada je ujutro otvarao obnovljenu tržnicu Dolac.

- Ovo je moja podrška radnicima. Časno je raditi svaki posao, ali treba malo više vode i malo bolja organizacija da bi sve bilo besprijekorno. Ovo nije moj PR, svi znaju da ja znam radit. Jedino nisam rađao, ali ostalo sve znam – poručio je zorom radnicima Čistoće, te dodao da 18 posto više noćenja stranaca u Zagrebu zaslužuje da grad bude čišći. Na pitanje novinara je li riječ o njegovoj predizbornoj kampanji, Bandić je samo kratko poručio da njegova kampanja traje 365 dana u godini.

Iz centra grada zaputio se, potom, na Zagrebačku aveniju gdje se na dionici Selska-podvožnjak Savska uređuje južni kolnik. Najavio je da će radovi vrijedni 2,4 milijuna kuna biti završeni do 15. kolovoza.

Već oko 7 sati gradonačelnik je otputovao u Milano gdje će dogovarati mogućnost sudjelovanja Zagreba na manifestaciji EXPO 2015.

KOMENTAR:

Cistoca velikih gradova koji su svakodnevna meta turista igra veliku ulogu. Kada turist posjeti neki grad obratiti ce paznju na kulturne znamenitosti, gastronomsku ponudu i cistocu grada. Na osnovu ta tri parametra prenijeti ce dalje informaciju o gradu koji je posjetio te ga preporuciti svojim prijateljima i poznanicima ili ih odgovoriti od posjete tom gradu. Republika Hrvatska nikako da odskoci od svakogodisnjih 7-8 milijardi eura od turizma, pa stoga turisticka ponuda grada Zagreba moze pomoci da se konacno probije ta godisnja dobit. Austrija ostvaruje godisnje 20 milijardi eura od turizma, a da nema ni mora. Znaci mnogo se moze uciniti da se hrvatski turizam poboljsa. Promocija hrvatskih gradova je samo jedan segmenat doprinosa turizmu. Lijep pozdrav.

Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

Britanci oduševljeni: Ovaj hrvatski otok je odgovor na španjolsku Mallorcu! + KOMENTAR!

Clanak je citiran iz portala "Vecernji.hr", dana 09.08.2015

Otok nema za ponuditi samo svjež i zdravi zrak. More je tirkizno i odlično, piše britanski Daily Mail

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Što je Mallorca za Sredozemno more, to je Lošinj za Jadransko. Tako bar tvrdi britanski Daily Mail koji ovaj hrvatski biser naziva jadranskim odgovorom za najpoznatiji španjolski otok Mallorcu.

List piše kako se nešto veliko događa na Lošinju s obzirom na to da hotelska grupa Jadranka ulaže pravo bogatstvo kako bi ovaj otok pretvorila u jednu od najuzbudljivijih destinacija na svijetu.
Izgradili su i obnovili niz luksuznih hotela, a planiraju čak graditi golf-igralište sa 18 rupa i međunarodni aerodrom.
– Otok nema za ponuditi samo svjež i zdravi zrak. More je tirkizno i odlično. Talijani su preplavili otok zato što su, kaže nam naš vodič, ljubomorni na vodu – piše Daily Mail.
Gradovi Veli i Mali Lošinj sa svojim marinama i pastelnim vilama slični su talijanskim gradovima San Remu i Portofinu i jednako lijepi.
Mali Lošinj je jedan od najvećih otočnih gradova na Jadranskom moru, dok je Veli Lošinj gradić, iako ima puno zanimljiviju prošlost. Tu su građeni skupi brodovi od borovine za Mlečane i vjerojatno Osmanlije. Gradska crkva sv. Antuna je bazilika s nekoliko baroknih oltara.
– Sa suprugom i dvoje djece odsjeo sam u hotelu Bellevue u Velom Lošinju. Inače ne mogu podnijeti velike hotele, ali ovaj hotel sa 200 soba potpuno nas je iznenadio. Sve je posve novo, a atmosfera je luksuzna. Naša je soba imala spektakularan pogled na more, a na ogromnom balkonu smo imali i hidromasažnu kadu – opisuje svoje iskustvo novinar poznatog britanskog lista.

KOMENTAR:

Kao dijete cesto sam odlazio sa roditeljima na Veli Losinj. Posto je Pamucna industrija imala svoje odmaraliste na tom otoku bila je to prigoda koja se mogla koristiti svake dvije godine. Otok je zaista lijep i interesantan. Takodjer valja napomenuti da je Losinj poznat po lijecenju plucnih bolesti jer ima posebno dobar zrak. Kulturne znamenosti i arhitektura otoka su takodjer lijepe. Cijene su za strane turiste prihvatljive, medjutim za domace nije bas jeftino. Zato je ukidanje radnickih odmaralista, odnosno njihovo zapostavljanje, a kasnije propadanje lose ucinjen privatizacijski korak. Svima onima koji ce provesti ove godine godisnji odmor na Losinju zelim ugodan provod. Drazen Katic 

www.drazenkatic.blogspot.de

NERAVNOMJERNA RASPODJELA FINANCIJSKOG KAPITALA

Stručnjaci tvrde da naš planet može prehraniti 15 milijardi stanovnika. Nas ima samo 7 milijardi, a od tih 7 gotovo jedna milijarda ljudi danas nema pitke vode, a niti dovoljno hrane za jedan obrok dnevno.

Dalje se govori kada bi se podijelio sav novac ovog svijeta svi bi bili milijuneri.

Danas se zna da 0,1 posto stanovništva našeg planeta posjeduje 81 % ukupnog kapitala.

Drugim riječima 99,9% stanovništva našeg planeta ima samo na raspolaganju 19 % bogatstva. Ponekad se pitam kako je to moguće? Teško je naći razuman odgovor.

Brojčano to izgleda ovako:

• 0,001% stanovništva posjeduje 16,7 bilijuna $ (30% ukupnog bogatstva)
• 0,01% stanovništva posjeduje 10,7 bilijuna $ (19% ukupnog bogatstva)
• 0,1% stanovništva posjeduje 17,4 bilijuna $ (32 % ukupnog bogatstva)
• 99,9% stanovništva posjeduje 10,3 bilijuna $ (19% ukupnog bogatstva)

Prema američkom časopisu "Fabes magazine" na svijetu postoji 793 milijardera koji zajedno posjeduju 2,4 bilijuna $.

Prvih nekoliko najbogatijih ljudi svijeta bi bilo:

1. Meksički vlasnik telekomunikacija Carlos Slim Helu sa 69 milijardi $
2. Microsoft osnivač Bill Gates sa 61 milijardu $
3. Američki investitor Warren Buffett sa 44 milijarde $
4. Suosnivač Aldija Karl Albrecht sa 25,4 milijarde $

Kada pogledamo "milijarderske" gradove svijeta, tada poredak izgleda ovako:

• New York sa 55 milijardera
• London sa 28 milijardera
• Moskva sa 27 milijardera

Po kontinentima raspodjela bogatstva izgledao kao što slijedi:

• Sjeverna Amerika
• Europa
• Južna (Latinska) Amerika
• Bliski Istok
• Afrika

Iz gornjeg poretka je uočljivo da je po financijskom kapitalu Afrika na posljednjem mjestu. Začuđujuće je da je Afrika koja je izrazito bogata resursima s druge strane financijski toliko siromašna.

Koliko $ dnevno stoji na raspolaganju stanovništvu našeg planeta?

• Preko 80% svjetskog stanovništva živi sa manje od 10$ na dan
• Preko 50% svjetskog stanovništva živi sa manje od 2$ na dan
• Preko 20% svjetskog stanovništva živi sa manje od 1,25$ na dan

Da sam obožavatelj "teorije zavjere" odmah bi rekao: "Zločeste banke su krive za to. To je bankarski plan financijskoga porobljavanja svjetskog stanovništva!"

Međutim treba uvijek trijezno razmišljati. Da li su zaista samo banke i veliki koncerni jedini krivci za ovakvu raspodjelu kapitala?

Kako je 0,1 % posto stanovništva u zadnjih 150 godina došlo u posjed tako ogromnog kapitala?

Mogu razumjeti generacijsko naslijeđe kao i kraljevstva koja posjeduju bogatstva duže od 1.000 godina.

Također mi je jasno da su neki ljudi postali jako bogati koji su nešto izmislili ili koji su pokrenuli jedinstveni biznis na planetu.

Međutim tih je vrlo malo, pa se postavlja pitanje kako su ostali došli do nesrazmjernog bogatstva?

Zapravo rascjep između bogatih i siromašnih svakim danom je sve očitiji. Siromašni imaju svaki dan sve manje, a bogati sve više. Poznato je da "novac privlači novac", međutim postavlja se pitanje što će zapravo dogoditi na kraju ako se pretoči i tih 19 % financijskoga kapitala bogatima?

Da li je zapravo ta cijela priča o financijskom kapitalu jedna iluzija, a novac samo trik kojim se ostvaruje određeni cilj?

Danas postoji samo 2% novca u fizičkom obliku (papirni novac i kovanice), a 98% je prebacivanje brojeva sa jednog bankovnog računa na drugi, odnosno virtualne transakcije putem internetskog plaćanja i plaćanja karticama, čekovima i sl.

Da li ste ikad pomislili da nestane "internet" kako bi tada bilo financijsko bogatstvo raspodijeljeno? Vi dođete u Vašu banku i želite podignuti Vaših 1.000 eura, a bankar vam da samo 20 € i kaže :"To je vaš novac, ostatak ćete dobiti kada opet budemo imali internet"!

Novi fenomen je da čak i u Švedskoj koja je glasila kao izuzetno socijalno uređena zemlja dolazi do sve jačeg rascijepa između bogatih i siromašnih.

Raspodjela bogatstva se definira "Gini indeksom". Razvio ga je talijanski statističar Corrado Gini po kome je indeks i dobio naziv. Kada je bogatstvo potpuni jednako među svima raspoređeno Gini indeks je tada 0. Kada je sve bogatstvo u rukama samo jedne osobe, Gini indeks tada iznosi 100. Što je Gini indeks manji, to je bogatstvo ravnomjernije raspoređeno.

U 2011 godini Gini indeks je iznosio kao što slijedi:

• Norveška 22,9
• Švedska 24,4
• Hrvatska 31,0
• Europska Unija 30,7
• SAD 48,0
• Kolumbija 58,8

U Republici Hrvatskoj je raspodjela bogatstva približna kao i u Europskoj Uniji. U Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi i Africi je bogatstvo prilično neravnomjerno raspoređeno, te postoje vrlo visoke razlike između bogatih i siromašnih.

Nakon brojnih statističkih podataka u ovom poglavlju još uvijek ostaje ključno pitanje:

"Kako je 0,1 % posto stanovništva u zadnjih 150 godina došlo u posjed 81% ukupnog kapitala?

Na to pitanje do danas nisam našao jasan odgovor. Vjerojatno se radi o cijelom nizu čimbenika, događaja, te raznih zakona koji su omogućili stvaranje tolike neravnomjerne raspodjele. Činjenica je da cijeli svijet trpi progresiju siromaštva.

Što će se dogoditi ako ostalih 19% kapitala prijeđe u ruke bogatih? Da li je moguće taj proces zaustaviti, te na koji način? Dosadašnja borba protiv siromaštva urodila je jedino daljnjim kontinuiranim povećavanjem siromaštva. Da li je ta borba bila fingirana ili je vođena na krivi način? Nadam se da će netko od Vas čitatelja naći odgovore na postavljena pitanja.

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

ZA DAČIĆA SU ŠEŠELJ I THOMPSON ISTI 'Zašto da ga hapsimo zbog paljenja zastave kad Thompson poziva na ustaštvo, a slobodan je?'+ KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 08.08.2015

• 
  CROPIX

Autor:  Hina

Šef srpske diplomacije Ivica Dačić poručio je da ne vidi zašto bi Srbija uhitila lidera radikala i haškog optuženika Vojislava Šešelja zbog novog paljenja hrvatske zastave kad hrvatskim dužnosnicima ne pada na pamet da uhite pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji je tijekom proslave "Oluje" u Kninu, kako govori Dačić, otvoreno pokazivao ustaške i fašističke simbole.

"Nisam primijetio da je vlastima u Hrvatskoj palo na pamet uhititi pjevača Thompsona, koji je otvoreno pozivao na ustaštvo s fašističkim porukama. Neka oni srede svoje dvorište, a ne nama da traže da uhitimo Šešelja", rekao je Dačić u intervjuu listu "Kurir", čije dijelove prenosi Tanjug .
"Srbija poštuje svoje zakone. Kao što smo već u prosvjednoj noti rekli, potez tijekom obilježavanja 'Oluje' u Hrvatskoj je necivilizacijski i suprotan antifašističkoj tradiciji i EU", istaknuo je Dačić.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je Srbiji uputilo prosvjednu notu zbog paljenja hrvatske zastave u Beogradu, da bi kasnije istog dana prosvjednu notu uručilo i srbijansko ministarstvo zbog, kako je navedeno, 'uzvikivanja parola tijekom proslave Oluje koje su poziv na linč i uništenje Srba'.

KOMENTAR:

Paljenje hrvatske zastave nije se dogodilo samo u Srbiji pod pokroviteljstvom Seselja, vec i u Republici Hrvatskoj. Zasto to netko radi u Republici Hrvatskoj u kojoj i zivi? Ignoriranje hrvatske pobjede u Domovinskom ratu ne moze promijeniti bas nista na korist Srbije. Hrvatska je clanica Europske unije i Srbija ce trebati hrvatski glas za ulazak u Uniju. S toga je i neprimjereno neprijateljsko ponasanje prema onome koga ces sutra trebati. Za ponasanje Seselja je direktno kriv Haski sud koji ga je prije svega pustio na slobodu, a nakon nacionalistickih ispada nije ponovo pritvorio. Ugodan dan. 
Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

ETIKA U POSLOVANJU

Etika je nauka o moralu, a etika u poslovanju su moralna načela koja trebamo primjenjivati kod poslovnih zahvata u odnosu:

• prodavač - mušterija i obrnuto
• tvrtka - radnici i obrnuto
• tvrtka - zajednica / država i obrnuto

Općenito je vrlo malo napisano o etici u poslovanju, pa ćemo zato produbiti tu temu, kako teoretski tako i primjerima iz prakse!

Ono što je mene uvijek fasciniralo to je ne samo japanska disciplina i lojalnost tvrtci, nego i druga etička načela koja se primjenjuju u poslovanju. U nekim japanskim tvrtkama do dan danas postoji "bushido" kodeks srednjevjekovnih japanskih ratnika samuraja. Bushido u prijevodu znači "Put ratnika". To je kodeks ponašanja, filozofije i moralnih normi. Bushido čine 5 glavnih načela: Vjernost (odanost), uljudnost, hrabrost, iskrenost i jednostavnost.

Kao što sam već naveo u japanskim tvrtkama postoji trag tih pravila do danas. Japanci imaju pravo na 10-20 dana godišnjeg odmora, ovisno o radnom stažu. Ako u tvrtci vaš stariji radni kolega nije još koristio godišnji odmor, nećete ga ni vi uzeti iako imate zakonsko pravo na to. U japanskim tvrtkama "bushido" kodeks često stoji iznad državnih zakona.

Moralna načela ponašanja u poslovanju ne postoje samo u industriji već i u trgovini. Napisati ću par riječi o trgovini u Njemačkoj. U trgovini postoje dvije strane, a to su prodavač i kupac. Etika u poslovanju se odnosi kako na veliku prodajnu kuću, tako i na samostalnog prodajnog zastupnika. Ako je prodajni proces zaključen po moralnim normama tada će obadvije strane ostvariti dobit, engleski zvano "win-win", te će obadvije strane osjetiti zadovoljstvo nakon procesa prodaje , odnosno kupnje.

U Njemačkoj prodavač mora na najbolji i najkorektniji način prezentirati proizvod, te navesti i nedostatke koji su vezani za njega. Prešućivanje nedostataka nije dozvoljeno po moralnim načelima. Pošto većina proizvod imaju više prednosti nego nedostataka, dobar prodavač će proizvode uspjeti prodati.

S druge strane mušterija se "moralno" obavezuje da će kupiti proizvod od tog prodavača sa kojim je i obavila prodajni razgovor, a ne od nekog drugog ili kupiti isti proizvod dva dana kasnije u internetu.

Etika u poslovanju se može ocijeniti prema AA 1000 AccountAbility principima nastalim 2003. Taj internacionalni standard određuje načela kvalitete: pravednost, objektivnost i neovisnost, stručno i profesionalno ponašanje, te poštovanje subjekata u poslovnom procesu.

Republika Hrvatska je mlada država koja je iz faze "socijalističkog samoupravljanja" skočila u hladnu vodu kapitalizma i tržišnog gospodarstva. Kapitalistički sustav prožet socijalnom komponentama (poput Danske, Švedske) ne može se izgraditi u 20 godina. Radne navike socijalističkog samoupravljanja su se izmiješale s novim društvenim poretkom. Vrlo brzim tempom u postupku privatizacije "zajedničkog socijalističkog dobra" određeni pojedinci postaju vlasnici: tvornica, hotela, benzinskih postaja, trgovačkih lanaca, radničkih odmarališta i sl. Ono što nakon toga slijedi ima malo zajedničkoga s etikom u poslovanju.

Novonastali kapitalisti definiraju kapitalistički sistem u hrvatskoj poput "američkog kapitalizma"!

Međutim taj sistem često nazvan "divlji kapitalizam" nema čak ni američke komponente.

Vrlo brzo stasaju mnogobrojne negativne, zakonski nedopuštene, a ne samo neetične radnje:

• neprijavljivanje radnika (neplaćanje socijalnog i mirovinskog osiguranja radnicima)
• neredovito isplaćivanje plaća ili neisplaćivanje plaća dugi vremenski period
• plaćanje minimalne radničke nadnice, te prijetnje otpuštanjem
• neplaćanje prekovremenih radnih sati
• tjeranje radnika na dulje radno vrijeme od 12 sati dnevno
• uskraćivanje radnicima godišnjeg odmora
• uskraćivanje radnicima dnevnog odmora
• zabrana odlaska na bolovanje i sl.

Istovremeno kapitalist stječe neprimjerenu dobit, proširuje proizvodnju, kupuje druga financijski slabija poduzeća i tvrtke. Vrlo često k tome povećava i "osobnu imovinu" kupujući skupocjene automobile, vile i jahte.

Navedene radnje nemaju nikakve veze sa etičnosti u poslovanju, već prije spadaju u domenu privrednog kriminala.

Drugi fenomen koji je nastao kao sporedni proizvod novog kapitalističkog sistema je "fenomen neplaćanja". Svako je svakome dužan i to postaje pravilo, a ne iznimka.

Na taj način ekonomski ciklus proizvodnje i prodaje usluge i dobara, te naplata istih ne funkcionira. To dodatno dovodi do destabilizacije tržišne ekonomije i mlade kapitalističke države.

Borba sindikata za radnička prava trebala bi biti vrhunac etičkoga djelovanja. Nažalost kroz godine se primjećuje da je sindikalnim vođama daleko bitnije zadržati funkciju koju obavljaju, te prilično visoka primanja, nego borba za radnička prava.

Vođenje politike je također posao. Ako kao političar imate mjesečna primanja, te živite od tog novca znači da ste u istoj poziciji kao radnik ili inženjer u tvornici. Fenomen koji je ove godine posebno izazvao ljutnju građana na političare je bio nedolaženje na saborska zasjedanja. Saborski zastupnici su birani od građana Republike Hrvatske da po najboljoj savjesti zastupaju interese tih istih građana. Te interese mogu zastupati na svome radnom mjestu, a ono se zove Sabor Republike Hrvatske. Pošto ne postoje kazne u našoj zemlji za neopravdano nedolaženje na saborsko zasjedanje, nedolasci se mogu pripisati neetičnom ponašanju.

Također donošenje zakona koji nisu u interesu građana Republike Hrvatske može se smatrati neetičnim.

"Lažna bolovanja" zaposlenika u javnom i privatnom sektoru pripadaju u neetičnost poslovanja, pošto na taj način zaposlenici oštećuju tvrtku ili državu.

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

BRITANSKI MEDIJI PAD APPLEA USPOREDILI S NAŠOM EKONOMIJOM 'U dva tjedna na burzi izgubili su više od BDP-a Hrvatske'+ KOMENTAR

Citirani clanak objavljen je u internet portalu "Jutarnji.hr", dana 07.08.2015

• 
  AFP

Autor: Portal Jutarnji.hr

U posljednja dva tjedna ova je najveća svjetska kompanija izgubila 15 posto na vrijednosti svojih dionica, što konkretno iznosi 123 milijarde dolara

Burzovne dionice kompanije Apple u srijedu su doživjele pad veći od 2 posto i s 112,1 dolara dosegnule su svoju nanižu vrijednost u posljednjih šest mjeseci, ponajviše zbog značajnog usporavanja rasta prihoda od prodaje iPhonea.

U posljednja dva tjedna ova je najveća svjetska kompanija izgubila je 15 posto na vrijednosti svojih dionica, što konkretno iznosi 123 milijarde dolara. Britanski Telegraph je, za usporedbu, naveo kako ta svota iznosi daleko više od cijelog godišnjeg BDP-a Hrvatske ili Maroka.
Na pad Appleovih dionica najviše je utjecala procjena Bank of America da se očekuje značajno usporavanje rasta prihoda od prodaje iPhonea, dok drugim Appleovim segmentima, kao što su Apple Watch, Apple Pay i Apple Music, treba vremena za tržišni razvoj.

Također, pojačana konkurencija u Kini, gdje Apple prodaje četvrtinu svojih mobitela, mogla bi predstavljati prepreke razvoju Applea na tom iznimno značajnom tržištu.
Kako ulagači očekuju neprestani rast, i na temelju toga donose svoje odluke, prodanih 47,5 milijuna iPhoneova u trećem kvartalu nije ih usrećilo, iako je to rast za više od trećine Appleovih mobitela prodanih u istom razdoblju prošle godine. Naime, analitičari su očekivali više od 49 milijuna prodanih iPhoneova, pa sve manje od toga investitori doživljavaju kao razočaravajuće rezultate.
U ukupnoj prodaji Appleovih proizvoda iPhone zauzima ak 70 posto, Mac računala 10 posto i iPad 9 posto. Dodatnih 9 posto odnosi se na prodaju usluga, kao što je iTunes, a preostalih 2 posto donosi prodaja drugih proizvoda, poput iPoda i Watcha.
Bez obzira na trenutno raspoloženje investitora, Apple je i dalje u vrlo jakom položaju, o čemu svjedoči i količina gotovine kojom kompanija raspolaže: krajem ožujka na računu im je ležalo 194 milijarde dolara. Također, valja podsjetiti da tržišna kapitalizacija Applea iznosi vrtoglavih 658 milijardi dolara.
Pametni sat Apple Watch, prvi veliki proizvod koji je kompanija pustila na tržište nakon smrti svog osnivača Stevea Jobsa, u travnju se prodavao na američkom tržištu u zadivljujućih 200 tisuća primjeraka dnevno u prvom tjednu. No, prodaja je nakon toga pala na manje od 20 tisuća dnevno, prema analizi tvrtke Slice Intelligence.
No, očekuje se da će Watch u tržišnom smislu zasjati punim sjajem uoči božićne šoping groznice, a u sljedećih nekoliko mjeseci Apple će predstaviti i svoj iPhone sljedeće generacije.

KOMENTAR:

Nekada je cijenu dionica diktirala ponuda i potraznja. Nekada se nije na burzama trgovalo hranom, poput psenice, soje, kukuruza. Danas vrijednost dionica racunaju posebni programi "algoritmi", a ponuda i potraznja ne igra presudnu ulogu. Dionice su umjetna tvorevina koja bi trebala predstavljati vrijednost nekog proizvoda ili usluge. Medjutim ta vrijednost je podlozna manipulaciji, te ju mozemo kreirati onako kako nam odgovara. U nas zivot se sve vise i vise uplecu programi i inteligentni programi. Burze su samo jedan primjer. Da li je to dugorocno dobro za covjecanstvo pokazati ce skora buducnost! Ugodan dan. Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO U BORBI PROTIV MEGAKONCERANA – BORBA DAVIDA I GOLIJATA

Uzmimo kao primjer malu trgovinu prehrambenim proizvodima u našem susjedstvu.

Mala obiteljska trgovina, zaposlenici su članovi familije, a kupci obližnji susjedi.

Takve male obiteljske trgovine u Njemačkoj se nazivaju "Tante Emma Laden", odnosno trgovina kod tetke Emme. Kada sam prije više godina došao u Štutgart još je bilo za vidjeti po koju trgovinu tog tipa, a danas su one prava rijetkost.

Međutim vratimo se našem susjedu trgovcu. On nudi gotovo sve proizvode koje trebamo, izbor nije prevelik ali je zadovoljavajući.

Samo koji kilometar dalje nalazi se konkurencija našem susjedu.

Golijati zvani: Aldi, Lidl, Spar, Kaufland nude veliki asortiman proizvoda. Čak i po desetke različitih marki istog proizvoda. Kako bi se za ispravan proizvod odlučili trebate oko pola sata istraživanja marki ili konzultaciju sa ljubaznim prodajnim osobljem.

Naš susjed koga možemo nazvati "Davidom", bori se svakog dana da preživi, plati porez i da kupi nove proizvode za svoju trgovinu.

Da li je to zaista borba Davida i Golijata?

U Starom zavjetu je zapisano da se David suprostavio Golijatu i pobijedio ga na kraju. Međutim biblijski David je imao praćku, te je kamenom pogodio Golijata u glavu i oborio ga.

Da li i naš susjed "David" koji vrijedno radi svakog dana da prehrani svoju obitelj ima praćku?

Svi znamo da je to neravnopravna borba. Da mali i srednji poduzetnici imaju malu konkurentsku šansu u borbi sa velikim koncernima.

Mi kao susjedi i građani možemo biti ta praćka koju "David" treba. Kupujmo lokalno, kupujmo od obližnjeg seljaka domaće proizvode, kupujmo kod našeg susjeda u maloj trgovini.

Tko kaže da je hrana uvezena iz Španjolske i Nizozemske zdravija i bolja od hrane proizvedene kod nas na selu. Malo i srednje poduzetništvo predstavlja temelj gospodarstva u Europskoj Uniji, te zapošljava više od dvije trećine zaposlenika u privatnom sektoru. U Republici Hrvatskoj malo i srednje poduzetništvo čini 99,5 % ukupnog gospodarstva, koje ostvaruje više od 50 % udjela u BDP-u.

Državu naš susjed "David" pretjerano ne interesira iako se u javnosti prikazuje sasvim suprotno.

Pri Ministarstvu poduzetništva i obrta Republike Hrvatske postoji "Uprava za malo i srednje poduzetništvo". Na WEB stranici ministarstva nalazi se ovo opširno objašnjenje zadataka i djelatnosti Uprave:

" Uprava za malo i srednje poduzetništvo i obrt prati stanje u području malog i srednjeg poduzetništva, obrta, zadrugarstva te klastera s ciljem prepoznavanja i otklanjanja prepreka za njegov brži razvoj, predlaže politiku mjera za sustavni razvoj kroz promidžbu, izobrazbu, informiranje, stručnu pomoć, formiranje i dodjelu poticajnih sredstava, nadzire namjensko trošenje sredstava potpora, izgradnju institucionalne podrške, primjenu inovacija i usklađivanje pravnih propisa; potiče međusobno povezivanje subjekata maloga gospodarstva, te njihovo povezivanje s velikim gospodarskim subjektima; prati djelovanje i predlaže unaprjeđenje instrumenata gospodarskog sustava; osmišljava mjere gospodarske politike za malo i srednje poduzetništvo, obrt, zadrugarstvo i klastere, predlaže i organizira stručno usavršavanje poduzetnika, prati podatke o malom i srednjem poduzetništvu i obrtu te trendove njegova razvoja; obavlja stručne poslove koji se odnose na prilagodbu propisa propisima Europske unije; surađuje s drugim tijelima državne uprave,

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, stručnim i znanstvenim institucijama.

Izrađuje nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa iz nadležnosti Uprave; izrađuje prijedlog državnog proračuna vezano za aktivnosti Uprave, daje stručna mišljenja i objašnjenja u vezi s primjenom i provedbom zakona i drugih propisa; prati i predlaže izmjene propisa, priprema izradu i izrađuje nacrte prijedloga međudržavnih ugovora iz nadležnosti Uprave; vodi upravni postupak i upravni nadzor u upravnim stvarima iz nadležnosti Uprave, ako ti poslovi ili dio tih poslova zakonom, drugim propisom ili ovom Uredbom nisu stavljeni u nadležnost druge unutarnje ustrojstvene jedinice ili upravne organizacije u sastavu Ministarstva; prati primjenu i osigurava izvršenje zakona i drugih propisa; sudjeluje u pripremi programa i projekata te provedbi projekata iz Programa Unije, pretpristupnih programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći, te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga“

Ako je naš susjed "David" i proučio tekst koji opisuje rad Uprave još uvijek mu je nejasno kome se treba obratiti zbog svakodnevnih problema "nelojalne konkurencije", "monopolizacije tržišta", "udruživanje u kartele" i sl.

Ako naš susjed zapadne u financijske teškoće, pošto je prodaja slaba, a nabavne cijene proizvoda za male obrtnike visoke, tražiti će put i način da si financijski pomogne.

U tome slučaju pomoć bi mogao zatražiti od Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Surfajući po internetu "David" je pronašao slijedeći tekst: "Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove između poduzetničkih ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.“

„Djelatnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak su:“

1. financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,
2. financiranje infrastrukture,
3. poticanje izvoza,
4. potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,
5. poticanje zaštite okoliša,
6. osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.
   

"David" je sebe kao malog poduzetnika (mikro poduzeće) pronašao u opisu potencijalne mušterije Hrvatske banke za obnovi i razvoj. Sad slijedi cijeli birokratski proces prikupljanja hrpe različitih dokumenata od rodnog lista pa do likvidnosti njegove trgovine kao i podnošenje zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava. On i sam zna ako potrebna sredstva nakon dužeg administrativnog procesa i dobije, pitanje je dali će njegova mala trgovina do tada uopće postojati.

Iako je naš susjed "David" obični, mali trgovac njemu je stvarnost kristalno jasna. On je svjestan da doslovno ovisi o nama svakodnevnim potrošačima i da tu situaciju niti jedna banka, niti jedan Ured ministarstva ne može promijeniti. "David" zna da svaki puta kada njegovi susjedi odu u kupovinu u Aldi ili Lidl njegova šansa za preživljavanje se smanjuje.

Ako se trend kupovine u velikim prodajnim lancima nastavi, nestati će i zadnja trgovina kod tetke Emme, a to bi bio ujedno i nestanak europske potrošačke kulture.

Za ovu temu uzeo sam primjer male trgovine u susjedstvu, premda ni u drugim branšama nije puno bolja situacija.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de