Poziv na Javnu tribinu "HRVATSKA MOŽE BOLJE"!

 

Poštovane dame i gospodo,

srdačno Vas pozivamo na 1. javnu tribinu pod nazivom "HRVATSKA MOŽE BOLJE" koja će se održati u subotu 06.05.2023 sa početkom u 18.30 sati u Sesvetama na adresi Narodno sveučilište, Trg Dragutina Domjanića 6, na prvom katu u "Plavoj dvorani"!

Teme tribine su:

1. Energetika

2. Digitalna pismenost i umjetna inteligencija!

Organizatori tribine:

Dipl.-Ing. Jure Modrić

Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.

 

ENERGETIKA HRVATSKE

2022. godine u Hrvatsku je uveženo električne energije u vrijednosti od 800 milijuna eura. Gubitci HEPa u 2022. godini iznosili su 1 milijardu eura. U Hrvatskoj samo 0,1% građana posjeduje na svojim krovovima solarne elektrane, dok u Njemačkoj to iznosi 30%.

Prof. emer. Barbir (Split): „Površina od 20x20 km popločena solarnim panelima je dovoljna da u Hrvatskoj proizvedemo dovoljno električne energije za vlastite potrebe“!

Struktura raspoložive električne energije u Hrvatskoj od siječnja 2022 do studenog 2022 ( Izvor: www.oie.hr)

- NE Krško 50%

- Vjetroelektrane 12.53%

- Sunčane elektrane 0.45%

- Hidro elektrane 33.55 %

- Biomasa 3.46%

- Geotermija 0.33%

Nedostatku električne energije u Hrvatskoj možemo doskočiti:

1. Fotonaponskim sustavima – solarne elektrane

2. Vodenom energijom – hidroelektrane i mini hidrielektrane

3. Kinetičkom energijom valova (zglobni uređaji)

4. Energijom plime i oseke

5. Geotermalnom energijom zemlje

6. Vjetroelektranama

7. Biomasom, Bioplinom

8. Zelenim vodikom (H2)

DIGITALNA PISMENOST TE UMJETNA INTELIGENCIJA U HRVATSKOJ

Digitalne vještine se prema ispitivanju Eurostata odnose na pet područja: informatička i podatkovna pismenost, vještine kreiranja digitalnog sadržaja, komunikacijske vještine, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema. Hrvatska se nalazi na osmom mjestu, u usporedbi s drugim državama članicama EU, sa 63% stanovništva koji posjeduju osnovne digitalne vještine. Hrvatska se po digitalnim vještinama nalazi u rangu EU država Austrije, Francuske i Luksemburga.

Umjetna inteligencija u Hrvatskoj razvija se zadnjih 30 godina. Svakog dana sve više algoritmi i razni programi umjetne inteligencije zamjenjuju čovjeka. Algoritmi danas određuju cijenu proizvoda na burzama, kamate u bankama, algoritmi pišu novinske članke itd. Umjetna inteligencija zadire u sva područja ljudskog djelovanja: industriju, društvene mreže, marketing, medicinu, zračnu i svemirsku industriju, industriju igrica, mobilitet (promet) itd. Umjetna inteligencija se ugrađuje u humanoidne robote koji danas u Japanu rade na recepcijama hotela i u staračkim domovima. Takav humanoidni robot je prije par mjeseci održao kratki govor u Engleskom parlamentu. Umjetna inteligencija se ugrađuje u samoupravljačka vozila koja mogu danas bez čovjeka sudjelovati u prometu (primjer samoupravljačka taxi vozila u Americi). Umjetna inteligencija se koristi u dijagnostici raznih bolesti , vrlo je precizna u dijagnostici raka pluća. Umjetna inteligencija koja je nazvana „ChatGPT“ može u 15 minuta napisati diplomski rad ili knjigu.

Predstavlja li umjetna inteligencija opasnost za čovijeka i trebamo li se bojati daljnjeg razvoja i primjene visoko razvijenih algoritama i umjetne inteligencije?

 

Video zapis je preuzet sa UNICEF Akademije održane u Zagrebu!