Stručnjaci
tvrde da naš planet može prehraniti 15 milijardi stanovnika. Nas
ima samo 7 milijardi, a od tih 7 gotovo jedna milijarda ljudi danas
nema pitke vode, a niti dovoljno hrane za jedan obrok dnevno.
Dalje
se govori kada bi se podijelio sav novac ovog svijeta svi bi bili
milijuneri.
Danas
se zna da 0,1 posto stanovništva našeg planeta posjeduje 81 %
ukupnog kapitala.
Drugim
riječima 99,9% stanovništva našeg planeta ima samo na raspolaganju
19 % bogatstva. Ponekad se pitam kako je to moguće? Teško je naći
razuman odgovor.
Brojčano
to izgleda ovako:
- 0,001% stanovništva posjeduje 16,7 bilijuna $ (30% ukupnog bogatstva)
- 0,01% stanovništva posjeduje 10,7 bilijuna $ (19% ukupnog bogatstva)
- 0,1% stanovništva posjeduje 17,4 bilijuna $ (32 % ukupnog bogatstva)
- 99,9% stanovništva posjeduje 10,3 bilijuna $ (19% ukupnog bogatstva)
Prema
američkom časopisu "Fabes magazine" na svijetu postoji
793 milijardera koji zajedno posjeduju 2,4 bilijuna $.
Prvih
nekoliko najbogatijih ljudi svijeta bi bilo:
- Meksički vlasnik telekomunikacija Carlos Slim Helu sa 69 milijardi $
- Microsoft osnivač Bill Gates sa 61 milijardu $
- Američki investitor Warren Buffett sa 44 milijarde $
- Suosnivač Aldija Karl Albrecht sa 25,4 milijarde $
Kada
pogledamo "milijarderske" gradove svijeta, tada poredak
izgleda ovako:
- New York sa 55 milijardera
- London sa 28 milijardera
- Moskva sa 27 milijardera
Po
kontinentima raspodjela bogatstva izgledao kao što slijedi:
- Sjeverna Amerika
- Europa
- Južna (Latinska) Amerika
- Bliski Istok
- Afrika
Iz
gornjeg poretka je uočljivo da je po financijskom kapitalu Afrika na
posljednjem mjestu. Začuđujuće je da je Afrika koja je izrazito
bogata resursima s druge strane financijski toliko siromašna.
Koliko
$ dnevno stoji na raspolaganju stanovništvu našeg planeta?
- Preko 80% svjetskog stanovništva živi sa manje od 10$ na dan
- Preko 50% svjetskog stanovništva živi sa manje od 2$ na dan
- Preko 20% svjetskog stanovništva živi sa manje od 1,25$ na dan
Da
sam obožavatelj "teorije zavjere" odmah bi rekao:
"Zločeste banke su krive za to. To je bankarski plan
financijskoga porobljavanja svjetskog stanovništva!"
Međutim
treba uvijek trijezno razmišljati. Da li su zaista samo banke i
veliki koncerni jedini krivci za ovakvu raspodjelu kapitala?
Kako
je 0,1 % posto stanovništva u zadnjih 150 godina došlo u posjed
tako ogromnog kapitala?
Mogu
razumjeti generacijsko naslijeđe kao i kraljevstva koja posjeduju
bogatstva duže od 1.000 godina.
Također
mi je jasno da su neki ljudi postali jako bogati koji su nešto
izmislili ili koji su pokrenuli jedinstveni biznis na planetu.
Međutim
tih je vrlo malo, pa se postavlja pitanje kako su ostali došli do
nesrazmjernog bogatstva?
Zapravo
rascjep između bogatih i siromašnih svakim danom je sve očitiji.
Siromašni imaju svaki dan sve manje, a bogati sve više. Poznato je
da "novac privlači novac", međutim postavlja se pitanje
što će zapravo dogoditi na kraju ako se pretoči i tih 19 %
financijskoga kapitala bogatima?
Da
li je zapravo ta cijela priča o financijskom kapitalu jedna iluzija,
a novac samo trik kojim se ostvaruje određeni cilj?
Danas
postoji samo 2% novca u fizičkom obliku (papirni novac i kovanice),
a 98% je prebacivanje brojeva sa jednog bankovnog računa na drugi,
odnosno virtualne transakcije putem internetskog plaćanja i plaćanja
karticama, čekovima i sl.
Da
li ste ikad pomislili da nestane "internet" kako bi tada
bilo financijsko bogatstvo raspodijeljeno? Vi dođete u Vašu banku i
želite podignuti Vaših 1.000 eura, a bankar vam da samo 20 € i
kaže :"To je vaš novac, ostatak ćete dobiti kada opet budemo
imali internet"!
Novi
fenomen je da čak i u Švedskoj koja je glasila kao izuzetno
socijalno uređena zemlja dolazi do sve jačeg rascijepa između
bogatih i siromašnih.
Raspodjela
bogatstva se definira "Gini indeksom". Razvio ga je
talijanski statističar Corrado Gini po kome je indeks i dobio naziv.
Kada je bogatstvo potpuni jednako među svima raspoređeno Gini
indeks je tada 0. Kada je sve bogatstvo u rukama samo jedne osobe,
Gini indeks tada iznosi 100. Što je Gini indeks manji, to je
bogatstvo ravnomjernije raspoređeno.
U
2011 godini Gini indeks je iznosio kao što slijedi:
- Norveška 22,9
- Švedska 24,4
- Hrvatska 31,0
- Europska Unija 30,7
- SAD 48,0
- Kolumbija 58,8
U
Republici Hrvatskoj je raspodjela bogatstva približna kao i u
Europskoj Uniji. U Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi
i Africi je bogatstvo prilično neravnomjerno raspoređeno, te
postoje vrlo visoke razlike između bogatih i siromašnih.
Nakon
brojnih statističkih podataka u ovom poglavlju još uvijek ostaje
ključno pitanje:
"Kako
je 0,1 % posto stanovništva u zadnjih 150 godina došlo u posjed 81%
ukupnog kapitala?
Na
to pitanje do danas nisam našao jasan odgovor. Vjerojatno se radi o
cijelom nizu čimbenika, događaja, te raznih zakona koji su
omogućili stvaranje tolike neravnomjerne raspodjele. Činjenica je
da cijeli svijet trpi progresiju siromaštva.
Što
će se dogoditi ako ostalih 19% kapitala prijeđe u ruke bogatih? Da
li je moguće taj proces zaustaviti, te na koji način? Dosadašnja
borba protiv siromaštva urodila je jedino daljnjim kontinuiranim
povećavanjem siromaštva. Da li je ta borba bila fingirana ili je
vođena na krivi način? Nadam se da će netko od Vas čitatelja naći
odgovore na postavljena pitanja.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke
izdavačke kuće „epubli GmbH.“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.
Čvrsto se nadam i zadnje je vrijeme da će se za budućnost naći političari, koji više neće dozvoliti te se sa velikim žarom zauzimati,da mali i neimoćni ljudi,padnu pod svaku cijenu pod kotače velikih moćnika.
OdgovoriIzbrišizato smo tu da se borimo za hravtski narod kao sto smo to uvijek cinili!
Izbriši