petak, 17. travnja 2015.

AUTOINDUSTRIJA ILI EKOLOGIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ?




Poznato je da danas ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta imaju jaku automobilsku industriju: Njemačka, Italija, Japan, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Brazil i Južna Korea. U zadnje vrijeme se svjetskoj auto eliti priključuju Indija koja proizvodi najjeftiniji "Tata" automobil na svijetu, te Kina sa svojom automobilskom produkcijom.
Manje je poznato da autoindustrija treba za proizvodnju enormne količine energije, sirovina i vode. Kao i u drugim industrijskim granama, tako i u autoindustriji postoji tendencija da europske automobilske tvrtke prebacuju proizvodnju u zemlje nižeg životnog standarda i nižih plaća. Tako je francuski Renault razvio proizvodnju u Sloveniji i Rumunjskoj, talijanski Fiat se afirmirao u Srbiji.
Postavlja se pitanje da li su autoindustrija i ekologija dva suprotna pojma i dali postojanje jednog isključuje drugo?
Moderna europska industrija podliježe strogim propisima i zakonima u cilju zaštite okoliša. Danas gotovo sve tvornice automobila imaju kao gotov proizvod ili prototip električna vozila. Važno je napomenuti da električna vozila sadrže daleko manji broj dijelova nego vozilo sa unutarnjim izgaranjem, pa samim time se za izradu troši manje energije i sirovina. Električni automobil nema klasični motor, nema mjenjačku kutiju i kvačilo, nema rezervoara za gorivo itd. Međutim posjeduje litij-ionsku bateriju za pokretanje, koju klasična vozila nemaju.
Na internacionalnoj konferenciji o električno pokretanim vozilima održanoj 27. i 28. svibnja 2013 u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel odlučno je zastupala stajalište da do kraja ovog desetljeća po cestama u Njemačkoj treba voziti jedan milijun električnih automobila.
Dalje je dodala: "Elektromobilitet zahtjeva zajedničku poslovnu suradnju, izvan jedne branše i izvan granica Njemačke!"

Njemačka automobilska industrija želi do kraja iduće godine ponuditi tržištu 16 novih modela električnih automobila.
Do sada postoji samo nekoliko tisuća registriranih električnih vozila na njemačkim cestama.

Kakvo je stanje sa proizvodnjom električnih automobila u Republici Hrvatskoj?

U našoj zemlji još ne postoje električni automobili iz serijske proizvodnje. Postoji par prerađenih električnih vozila, ali ne i tvornički proizvedenih.
Najdalje u pripremi serijske proizvodnje električnog automobila otišla je zagrebačka tvrtka Dok-Ing sa vozilom "XD Koncept", kojeg očekujemo vidjeti na cestama Zagreba do kraja ove godine. Međutim radi se o proizvodnji samo nekoliko vozila na godinu, tako da je veliko serijska proizvodnja trenutno potpuno isključena.
Zašto je za Republiku Hrvatsku bitna industrija na bazi elektromobiliteta, jednako kao i ekologija?

Električni automobil doživljava trenutno svoju renesansu. Industrija na bazi elektromobiliteta je industrija budućnosti.
Republika Hrvatska ima prostor i radnu snagu da sudjeluje ako ne u proizvodnji cijelog električnog automobila onda u proizvodnji dijelova.
U kooperaciji sa velikim europskim tvornicama industrijska proizvodnja bi se u Hrvatskoj mogla brzo realizirati. Kancelarka Merkel je na konferenciji u Berlinu upravo o takvoj industrijskoj suradnji i govorila.


Republika Hrvatska za razvoj modernog turizma ima veliku potrebu za korištenjem električnih vozila i plovila! Industrija na bazi elektromobiliteta ne isključuje ekologiju nego ju jača.
Spajanje industrije na bazi elektromobiliteta i ekologije je simbioza koju trebamo koristiti i odlučno krenuti već danas u realizaciju ciljeva.

Ono što je danas prepreka u ekspanziji i prodaji električnih automobila je relativno visoka prodajna cijena u odnosu na vozila sa unutarnjim izgaranjem. Također električna baterija je teška, velika i malog kapaciteta. Ta baterija se može puniti i prazniti oko 1.000 puta, a nakon toga potrebna je nova. Na području poboljšanja električne baterije radi se velikom brzinom.

Najjeftiniji električni automobil koji možemo kupiti u prodavaonicama automobila u Štutgartu je renaultov "Twizy". Njegova cijena iznosi 7.000 eura, te leasing za bateriju dodatnih 50 eura mjesečno.

Republika Hrvatska ima šansu da objedini autoindustriju i ekologiju. Pošto je naša zemlja bogata vodom, već je ispunjen jedan od uvjeta za razvoj moderne autoindustrije.
Republika Hrvatska ima kvalificiranu radnu snagu, te dovoljno inženjera strojarske i elektrotehničke struke koje može zaposliti u proizvodnji. Potrebu za sirovinama se može nadoknaditi iz uvoza. Karoserije električnih automobila se rade iz specijalnih plastičnih masa, a za tu svrhu trebamo naftu koju tako i tako već uvozimo.

Vrlo je bitno naglasiti da moguća autoindustrija na bazi elektromobiliteta smije isključivo koristiti pročišćenu (recikliranu) vodu koja je već bila u upotrebi. Pitka voda u Republici Hrvatskoj se smije jedino koristiti u proizvodnji "vode u bocama", proizvodnji sokova i prehrambenih proizvoda, te proizvodnji piva.
Moderna industrija električnih automobila, motora, bicikala, te proizvodnja električnih plovila ubrzala bi i razvoj industrije za recikliranje i zbrinjavanje otpada.
U toj dvojnoj kombinaciji industrija bi minimalno utjecala na ekološki sustav u našoj zemlji, te omogućila u budućnosti održivu proizvodnju koja nije jedino zasnovana na profitu.

Jadranska obala i gradovi su puni automobila, motora i skutera koji stvaraju priličnu buku i doprinose znatnom zagađivanju okoline. Ako je Njemačka zacrtala do 2020. jedan milijun električnih automobila na njemačkim cestama, onda bi i mi trebali postaviti cilj najmanje 10.000 električnih automobila do 2020.

Taj cilj nije nerealan, a ako se pokrene moderna industrijska proizvodnja električnih vozila i električnih plovila možemo cilj ostvariti i vlastitim snagama.

Da li ćemo prepoznati ponudu njemačke kancelarke Merkel o industrijskoj suradnji u proizvodnji električnih vozila ili ćemo krenuti u samostalnu proizvodnju ovisi o više faktora. Važno je da se odlučno krene u jednom od ta dva pravca.


Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28. TOČAKA MOG PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!




2 komentara:

  1. Ako si čovjek stvarno razmisli,jedan čovjek vozi neko vozilo sa četiri ili pet sjedala..Logično bi bilo voziti manje vozilo..kada ono nebi bilo pojedinačno, toliko skupu za rezervnu nabavu.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. elektricni smartovi sa dva sjedala nude idealno rijesenje.

      Izbriši