Volontiranje
je rad kao i svaki drugi. Donosi "dobit" onome za koga
radimo u obliku proizvoda ili usluge, a mi za volontiranje ili ne
ostvarujemo dohodak ili je visina tog dohotka u pravilu znatno niža
od plaće redovnog zaposlenika!
Postavlja
se pitanje: Zašto onda toliko ljudi sudjeluje u volonterskom radu?
U
Njemačkoj svaki treći građanin je uključen u neki vid
volonterskog rada. Znači oko 27 milijuna ljudi aktivno proizvodi,
popravlja, podučava, gasi vatru, pruža prvu pomoć itd.
Taj
volonterski rad ima u Njemačkoj ekonomsku godišnju vrijednost od
oko 75 milijardi eura.
U
volonterski rad su uključene sve tri generacije: mladi, ljudi
srednje dobi i umirovljenici.
Usudio
bi se tvrditi da se u Njemačkoj samo na nekoliko dana otkaže ukupan
volonerski rad, kratkotrajno bi došlo do ekonomskog i socijalnog
kolapsa zemlje.
Neki
tipično volonterski poslovi su: Dobrovoljna vatrogasna društva,
Crveni križ, Caritas, rad u staračkim domovima, volontiranje u
sportskim i kulturnim društvima, volontiranje u političkim
strankama i na političkim funkcijama itd.
Volontiranje
je staro koliko i svijet. Uvijek je čovjek čovjeku pomagao.
U
bivšem sistemu socijalističkog samoupravljanja bile su poznate
"Omladinske radne akcije " u kojima su mladi ljudi
sudjelovali u izgradnji cesta, vodovoda i sl.
Dobrovoljna
vatrogasna društva i Crveni križ su vrlo stare institucije koje se
temelje na volonterskom radu.
Koji
su motivi volonterskog rada?
Volonterski
rad nije dobno ograničen, kao ni spolom, kvalifikacijom, a niti
materijalnim statusom.
Temeljni
motivi volonterskog rada su:
- Stjecanje radnog iskustva. Ovaj motiv je pretežno vezan za mlađu generaciju učenika ili studenata koji nakon završenog školovanja trebaju stupiti u radni odnos. Volonterskim radom u nekoj od dobrovoljnih organizacija stječu dragocjena radna iskustva koja im kao reference odlično nadopunjuju molbu za posao.
- Socijalna odgovornost. Ovaj motiv je karakterističan za sve dobne granice. Svaki pojedinac je jedinka društva. Jedino socijalno stabilno društvo može ponuditi svim građanima socijalnu sigurnost (plaće, mirovine, zdravstveno osiguranje, dječje doplatke, naknade za nezaposlene, socijalnu pomoć). Volonterskim radom jačamo socijalnu stabilnost države, te samim tim i vlastitu socijalnu sigurnost.
- Socijalni kontakti. Taj motiv volonterskog rada je također jednak za sve. Svaki čovjek ima potrebu socijalnog kontakta. Ovdje bih mogao naglasiti pripadnike treće dobi koji žive sami. Njima volonterski rad pruža idealnu priliku da daju svoj "doprinos društvu", a pored toga vrijeme provedu u druženju sa drugim volonterima.
- Mogućnost ostvarenja stalnog radnog odnosa. Ovaj motiv je interesantan za mlađu generaciju nakon završenog školovanja. U njemačkim tvrtkama i koncernima često mladi ljudi nakon završenog školovanja idu 6 mjeseci volontirati. Na taj način stječu radno iskustvo, te se druže se sa zaposlenicima i pretpostavljenima. Volontiranjem stječu odličnu bazu da se natječu za slobodno radno mjesto koje tvrtka raspiše, odnosno da se zaposle u sestrinskoj tvrtci ili drugoj tvrtci koja ima isti ili sličan proizvodni proces.
- Suzbijanje negativnih simptoma prilikom nezaposlenosti. Svi koji smo bar jednom bili nezaposleni znamo kakav je to život. Kratko ga možemo okarakterizirati kao "Puno slobodnog vremena i malo novca".
- Nakon dobivenoga otkaza u tvrtci ljudi vrlo rijetko odmah pronađu drugi posao. Naknada za nezaposlenost je daleko niža od plaće pa nam ne omogućava jednaki životni standard, a i traje samo ograničeno vrijeme. Nakon dobivenoga ili datog otkaza u tvrtci prvi tjedan možemo ostati kod kuće, srediti misli i odmoriti se, otići sa prijateljima na piće. Možemo to učiniti još jedan tjedan, ali treći tjedan će polako početi kriza. Zaposleni prijatelji nemaju više vremena za nas, djeca idu u školu, supruga / suprug rade, televizijski program postaje dosadan. Da bi izbjegli negativne simptome koji prate nezaposlenost (egzistencijalne brige, dosada i monotonija, bezvoljnost, osjećaj manje vrijednosti itd.) idealno je da započnemo neki volonterski rad koji će nam pomoći da prevaziđemo period do novog zaposlenja ili nas čak odvesti na put do stalnog posla.
- Osjećaj "potrebnosti i vrijednosti". Ovi posljednji motivi su karakteristični posebno za treću generaciju. Potpuno pogrešan stav o trećoj generaciji je: "Odgojili su djecu, otišli u mirovinu i nikome više ne trebaju". Da bi umirovljenici ponovo dobili osjećaj da su potrebni zajednici i da poslovno još vrijede često se odlučuju na volonterski posao. Volonterski rad im ispunjava svakodnevnicu, omogućuje socijalne kontakte, te daje potpuni osjećaj "potrebnosti i vrijednosti".
U
zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe do posljednjih
godina volonterski rad je bio čak i rijetkost. Polako se probija
svijest o potrebi volontiranja kao društvene i socijalne komponente,
te komponente podržavanja ekonomske stabilnosti države.
U
Republici Hrvatskoj je 31.05.2012 pokrenuta akcija za suzbijanje
nezaposlenosti mladih – "Volontiranje za1600 kuna mjesečno +
mirovinsko osiguranje".
Ministarstvo
rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske je objavilo da je
tijekom 2012. godine 9.583 osoba volontiralo, te je do 25. travnja
2013:
- 2.538 osoba ponovo u evidenciji nezaposlenih
- 3.084 osoba je zaposleno nakon isteka mjera
Mjere
volontiranja u Republici Hrvatskoj su namjenjene osobama višeg i
visokog obrazovanja do 29 godina koje nemaju više od 6 mjeseci
radnog iskustva u svome zanimanju i mladima do 25 godina sa završenom
srednjom školom bez radnog iskustva.
U
Republici Hrvatskoj postoje 4 regionalna volonterska centra: Zagreb,
Rijeka, Split i Osijek. Volontirati se može u udrugama, zakladama,
vjerskim zajednicama, sindikatima, turističkim zajednicama, javnim
ustanovama, tijelima državne uprave, te jedinicama lokalne
samouprave.
Najčešća
područja volontiranja u Republici Hrvatskoj su:
- socijalne aktivnosti za djecu i mlade
- rad sa siromašnim, starijim i osobama sa invaliditetom
- briga za životinje
- domene ljudskih prava, kulture, sporta i zaštite okoliša
Svi
znamo da je volonterski rad koristan rad kako za društvo tako i za
pojedinca. Za njega volonter dobiva ili malo novca ili ništa,
međutim volonterskim radom se nerijetko otvaraju neka "vrata u
životu" koja inače sami ne bi otvorili. Volontiranje jača duh
zajedništva.
Uz
sve nabrojene pozitivne aspekte još uvijek postoji otpor
volonterskom radu u zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne
Europe. Nadajmo se brzom zaokretu.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke
izdavačke kuće „epubli GmbH.“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.
Slažem se Dražene da je volanterski rad vrlo važan u svim životnim socijalnim i društvenim pitanjima..
OdgovoriIzbrišiOsim volanterskog rada u smislu socijalnih pitanja,potaknuo bi i uz državnu financisku spricu i dobrovoljne radne akcije,iz kji se često puta stvaraju i buduća radna mjesta.
Administrator je uklonio komentar.
OdgovoriIzbrišija pored mojih svih obaveza volontiram u 3 organizacije. mislim da u stuttgartu preko 50% gradjana volontira. mnogi cak i za vrijeme blagdana ili godisnjeg odmora volonterski pomazu. zato je stuttgart toliko financijski i socijalno jak. domovina bi morala krenuti istim putem.
Izbriši