Problem
nezaposlenosti mladih osoba je daleko veći nego što se prikazuje.
Naš mirovinski sustav za sad funkcionira jer se u njega uplaćuje
novac. Djed i baka dobivaju svaki mjesec mirovinu jer unuci koji rade
uplaćuju mjesečno novac u mirovinski fond. Premda baka misli da
njena mirovina dolazi od novca kojeg je ona davno uplaćivala, da je
taj novac netko stavio u trezor i sad joj isplaćuju svaki mjesec
"njeno", stvarnost je drugačija.
Nezaposlenost
mladih osoba gotovo u cijeloj Europi poprima tendenciju rasta.
Prema
statističkom izvješću "Statiste" postotak nezaposlenosti
mlađih od 25 godina u svibnju 2013. je iznosio:
Grčka
– 59,20%
Španjolska
– 56,50%
Hrvatska
– 52,10%
Portugal
– 42,10%
Italija
– 38,50%
Cipar
– 34,80%
Slovačka
– 34,60%
Mađarska
– 27,60%
Poljska
– 27,50%
Irska
– 26,30%
Bugarska
– 26,20%
Francuska
– 25,30%
Švedska
– 23,40%
Rumunjska
– 23,10%
Belgija
– 22,70%
Letonija
– 22,00%
Slovenija
– 21,70%
Litva
– 21,10%
Finska
– 20,90%
Velika
Britanija – 22,20%
Luksemburg
– 19,40%
Češka
– 18,70%
Estonija
– 17,40%
Malta
– 12,10%
Danska
– 11,60%
Nizozemska
– 10,60%
Austrija
– 8,70%
Njemačka
– 7,60%
....
Europska
Unija- 23,30%
U
svibnju je u Europskoj Uniji bilo više od 5,6 milijuna mlađih od 25
godina bez zaposlenja.
To
predstavlja ne samo financijski i socijalni problem, već i etički
problem. Mlada generacija nije ni u kom slučaju uzrokovala globalnu
ekonomsku krizu i shodno tome ima pravo na budućnost kao i prethodne
generacije.
Problem
nezaposlenosti mladih razmatran je 03.07.2013 na konferenciji u
Berlinu koja je nosila naziv "Borba protiv nezaposlenosti mladih
u Europi". Europska Unija želi do 2015. investirati 8 milijardi
eura u europske regije gdje je više od 25% mladih bez posla. Također
je otvorena mogućnost da mladi koji su nezaposleni mogu ići u
razvijenije zemlje Europske Unije, te tamo apsolvirati doškolovanje
, odnosno usavršavanje.
U
tu svrhu osnovan je program "MobilPro – EU" koji će
financirati projekt doškolovanja mladih.
Postavljaju
se slijedeća pitanja:
- Kako je uopće došlo do fenomena da mladi ljudi nemaju posla?
- Zašto se poslodavci ustručavaju zaposliti mlade ljude iako trebaju radnu snagu?
- Tko ima pravo tražiti "radno iskustvo" od mladih osoba prilikom raspisivanja natječaja za posao?
- Da li je "volontiranje" riješenje tog problema i spojnica između nezaposlenosti i stalnog zaposlenja?
- Koje su dugoročne posljedice u socijalno ekonomskom pogledu zbog nezaposlenosti mladih?
- Kako se nezaposlenost mladih odražava na njih same, njihovu psihu, njihove ambicije i ciljeve u životu?
- Da li je doškolovanje, odnosno specijalizacija mladih riješenje problema?
Nezaposlenost
mladih u Republici Hrvatskoj je iznimno visoka i zauzima treće
mjesto u Europskoj Uniji sa 52,10%. Volontiranjem za 1600 kuna
mjesečno se samo djelomično ublažava gorući problem, pošto za
sad samo jedna trećina mladih nakon završenog volontiranja dobiva
stalno radno mjesto i to većinom u državnom sektoru.
Doškolovanje
u nekoj drugoj ekonomski razvijenijoj zemlji Europske Unije može
dodatno ublažiti problem nezaposlenosti mladih Republike Hrvatske.
Međutim
koje dodatne mjere može poduzeti Hrvatska vlada i privatni sektor da
bi se mladim ljudima pružila šansa za život i rad?
Hrvatska
vlada nužno treba uvesti prekvalifikaciju mlađih od 25 godina koji
pokazuju poseban interes za područje informatike i programiranja. To
sam područje naveo kao treću stratešku točku ekonomskog razvoja
Republike Hrvatske. Mlada generacija je odrasla sa osobnim računalom,
programi se danas ugrađuju po svuda, a sredstva za rad su minimalna.
Prekvalifikacijom u programere bi zaposlili znatan broj mladih ljudi,
a neki od njih bi ubrzo postali poduzetnici, te omogućili daljnje
zapošljavanje mladih. Programi su skupi proizvod, lako ih je prodati
i donose dobru zaradu.
Prije
više godina Njemačka je imala potrebu za programerima, te je
nedostatak kadra riješila izdavanjem radnih dozvola programerima iz
Indije. Nakon dvije godine rada indijski programeri su skupivši
radno iskustvo napustili Njemačku, te otišli raditi isti posao u
Ameriku koja je taj posao bolje plaćala. Nakon te pogreške Njemačka
je uvidjela da je trebala prekvalificirati nezaposlene inženjere u
Njemačkoj koji bi taj posao obavljali ništa lošije od Indijaca, te
ostali raditi i dalje u Njemačkoj. Loši politički potezi imaju
dalekosežne posljedice kako za ekonomiju zemlje, tako i za one koji
su u potrazi za poslom. Nadam se da Hrvatska neće učiniti iste
greške koje je počinila Njemačka politika.
Većina
mladih koji su nakon volontiranja u Hrvatskoj dobili posao zaposlili
su se u državnom sektoru. Privatni sektor je jako loše zastupljen
kod zapošljavanja mladih. Anketa je pokazala da mladi ljudi u
Hrvatskoj daleko više preferiraju posao u državnoj službi, nego
kod privatnika. Jednim dijelom je to utjecaj filozofije bivšeg
socijalističkog sistema, a loša tržišna pozicioniranost privatnih
tvrtki i obrta je dodatni utjecaj.
Svaka
država i svako društvo živi od privatnog sektora. Malo i srednje
poduzetništvo su stupovi ekonomske stabilnosti svake zemlje.
Privatni sektor bi trebao sa državnim sektorom ravnopravno
sudjelovati u borbi za zapošljavanje mladih, te u mladima vidjeti
potencijal i šansu za daljnji rast i razvoj. S druge strane mladi
ljudi bi u privatnom sektoru trebali vidjeti dugogodišnjeg partnera
sa kojim će započeti stvarati bolju ekonomsku budućnost.
Državni
sektor (birokratski aparat) je sam po sebi prevelik i preskup.
U
budućnosti će biti neophodno smanjenje birokratskog aparata, kako
bi osigurali stabilniju ekonomiju cijele Europske Unije.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke
izdavačke kuće „epubli GmbH.“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.
Problemi ne zaposlenih mladih muče mnoge u europi i svjetu,u hrvatskoj je situacija goruća,jer se još uvjek na pronalaženju posla i stvaranja novih radnih mjesta,premalo na tome radi.
OdgovoriIzbriširadnih mjesta nece biti jos dugo vremena. taj proces ne ide lako ni jednostavno. kao prijelaznu fazu mladim ljudima treba ponuditi volontiranje da imaju bar neki smisao zivota, a to volontiranje treba u narednoj fazi nagraditi stalnim ili bar privremenim placenim poslom.
Izbriši