Želim na samom početku ovog članka reći nekoliko riječi o samoj Europskoj uniji. Kako bi kasnije mogli jasnije sagledati poziciju Hrvatske u EU, prednosti i nedostatke koje nam donosi članstvo, vrijedno je napomenuti osnovne podatke.
Prvi puta se EU spominje 1950 kada su je 6 europskih zemalja utemeljile kao EWG (Europska ekonomska zajednica). To su bile slijedeće zemlje: Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija i Luxemburg. Ja bi se usudio dodati da je preteća Europske unije „Deutsche Hanse“ o čemu sam i napisao poduži članak u jednoj od mojih izdatih knjiga.
Moderna Europska unija kakvu danas znamo nastaje 1992 godine Maastricht ugovorom. Pored ekonomske komponente tim ugovorom EU postaje i politička zajednica.
Zajednička valuta Euro uvodi se prvi puta 2002 godine.
Europsku uniju danas čini 27 zemalja članica. U Europskoj uniji postoji 24 službena jezika, a komunikacija se pretežno vodi na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku.
Europska unija ima ca. 450 milijuna stanovnika.
Mnoge manje zemlje koje su pristupile Europskoj uniji poput Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske ali i Hrvatske osjećaju se nepravedno tretirane u Uniji. Tim zemljama se mogu pridružiti i Poljska, Češka.
Ono što sam osobno primjetio radeći u Europskom parlamentu 2019 godine u ECR grupaciji je da postoji nevidljivi zid između germanskih naroda te slavenskih i romanskih naroda i naravno Hrvata.
Germani dominiraju Europskom unijom (Njemačka, Austrija, Belgija, Luxemburg, Nizozemska itd.) Sve te zemlje su nastale od starih germanskih plemena, čak i Engleska koja je napustila Uniju.
Kada se podjele vodećih 5 pozicija u Europskoj uniji, najmanje 3-4 zauzmu pripadnici germanskih naroda. To sam više puta naglasio kako Nijemcima u Njemačkoj tako i u razgovorima sa Nijemcima u Europskom parlamentu. Međutim ruku na srce, utemeljitelji Europske ekonomske zajednice 1950 su bili 4 germanske zemlje i 2 romanske zemlje.
Moje je iskustvo da u Europskom parlamentu postoji apsolutna domainacija germanskih zemalja, posebno Njemačke.
Hrvatska kao posljednja članica Europske unije po mome mišljenju još uvijek traži svoje pozicioniranje u Europskoj uniji. Ono što nama odgovara jeste novac koji stoji gotovo u neograničenim količinama, a koji se može dobiti većinom iz strukturnih i investicijskih fondova EU.
Ono što nama ne odgovara to je direktiva Europske komisije i zakoni koji su donešeni u Europskom paralmentu, a trebaju se primjenjivati diljem europske unije.
Čak se i Nijemci u Njemačkoj bune protiv Zakona Europske unije i žale se na sistematski gubitak suvereniteta. Većinom se žale da se u Njemačkoj sve više primjenjuju zakoni EU, a sve manje zakoni koje donese Bundestag.
Međutim vratimo se Hrvatskoj. Naši europarlamentarci se po meni premalo međusobno druže, već su u Europskom parlementu zarobljeni u svojim političkim grupacijama te sprovode politiku tih grupacija. Vrlo često zaboravljaju da su oni zastupnici Hrvatski građana, a ne zastupnici europskih socijaldemokrata, pučana, zelenih, konzervativaca itd.
Kada sam stigao 2019 u Europski parlament potpuno dobronamjerno sam poslao Email svim našim eurozastupnicima sa željom da im se predstavim i da popijemo jedno neobavezno piće.
Što je prirodnije od toga?
Na moje razočarenje nitko od Hrvatskih europarlamentaraca mi nije odgovorio na Email. Vidjeli smo se u prolazu u hodniku Europskog parlamenta, u menzi za vrijeme ručka ali do komunikacije nije došlo. Jedino sam dobio termin kod gospođe Ruže Tomašić sa kojom sam obavio ugodan razgovor.
Interesantno je da asistenti naših europarlamentaraca često žive kod istog stanodavca pod istim krovom, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju.
Osobno sam bio oduševljen mogućnostima koje se svakoj zemlji članici EU pružaju u Europskom parlamentu. U EU parlementu imate gotovo dnevno predavanja, seminare, kongrese na kojima se sreću parlamentarci i gosti iz Europe ali i izvaneuropskih zemalja. Bio sam gotovo na svim tim predavanjima za vrijeme mog boravka u Europskom parlamentu. Ono što mi je bilo čudna da ni na jednom od tih predavanja i kongresa nije bio nitko od Hrvatskih europarlamentaraca. Ponekad pošalju svoje asistente da prisustvuju, ali sami nisu nazočni.
Ako provodite vrijeme u Europskom parlamentu u svojoj kancelariji i odete samo na ručak i natrag, naravno da nikoga ne možete upoznati pa tako ni pomoći svojoj zemlji.
Ono što je na mene ostavilo poseban utisak je bio kongres od 5 Europskih zemalja koje je organizirala Udruga za ekološku poljoprivredu pri Europskom parlamentu.
Pored toga vrlo mi se dojmio dvodnevni kongres Udruge zelenih pri europskom parlamentu koja je na kongres pozvala direktore i direktorice 40 tvrtki iz Kine.
Slijedeće vrlo dojmljivo predavanje je bilo Izraelske delegacije koju je vodio Ministar obrane Izraela.
Ja sam u svim tim susretima razgovarao sa ljudima organizatoriam i vidio velike šanse koje se pružaju Hrvatskoj u područjima koje nude izlagači.
U pravilo Eurpski parlament funkcionira po sistemu da svaka zemlja koja učestvuje u tim događanjima ima automatski otvorena vrata za pristup nekom od projekata, međudržavnom povezivanju ili B2B povezivanju.
Pošto ja nisam u Europski parlament došao kao zastupnik pa nisam imao legitimitet povezivati Hrvatsku ni sa jednom od delagacija koje su imale svoja izlaganja.
Ja se od 2007 godine intenzivno bavim Održivi razvojem, novim i modernim tehnologijama, financijskim ulaganjima, energetikom i vidio sam u Bruxellesu neograničene mogućnosti povezivanja i razvoja naše Domovine. Na primjer, povezivanje sa Izraelom bi nam mogao ponuditi najbolje sisteme navodnjavanja na svijetu, a mi Izraelu zaštitnu opremu koju koriste specijalne postrojbe (zaštitna kaciga, čizme, pancirke itd.). Sa Izraelom postoji neograničena mogućnost za suradnju na ekonomskom području.
Međutim ako ste već u Europskom parlamentu morate među ljude. Sjediti u svojoj kancelariji ili lutati po hodnicima Europskog parlamenta neće donijeti niti jedan jedini poslovni ugovor Domovini. U Bruxelles sam došao sa hrvatskim, njemačkim, engleskim i pomalo španjolskim jezikom, a kada sam napustio parlament naučio sam i par francuskih riječi. Međutim u EU parlamentu jezik je nebitan. Svaki EU paralmentarac ima pravo na prevodioce koji mu stoje na raspolaganju, a nije grijeh koristiti njihovu uslugu.
Po meni Europska unija nudi ogromne mogućnosti i šanse onima koji hoće.
Oni koji neće vraćaju se nakon isteka svog mandata kući, a da nisu naučili ni sve hodnike u Europskom parlamentu. Inače vrlo je zahtjevno naučiti te hodnike jer liče na neku vrstu labirinta.
Nadam se da će u narednom periodu Hrvatska kroz svoje EU parlamentarce ostvariti bar jedan dio šansi i prilika koje sam u ovom tekstu skicirao.
U zadnji 22 godine života u Njemačkoj bavio sam se između ostalog Održvim razvojem, energetikom, investmentom (Vermögensberatung), investicijama u solarnu energiju i plemenite kovine. U nekim tvrtkama bio sam od prvog dana osnivanja. Neke su poslovale vrlo uspješno, a neke manje uspješno.
Radio sam mnoge osobne analize dobrog ili lošeg poslovanja tvrtki u kojima sam bio „Poslovni partner – Geschäftspartner”. Svoje zaključke iznio sam u nekoliko knjiga koje sam izdao u njemačkoj izdavačkoj kući „Epubli” i belgijskoj izdavačkoj kući „Peleman Industries NV”.
Knjige su dostupne pod slijedećim linkom.
https://www.shopmybooks.com/BE/en/author/drazen-katic
Ako poželite neku od knjiga da pročitate, a da izbjegnete financijski trošak, spreman sam vam knjigu u PDF formatu ustupiti bez naknade. Slobodno mi se obratite u komentaru bloga.
Ugodno večer i lijep pozdrav. Dražen Katić
Nema komentara:
Objavi komentar