U Hrvatskoj 56.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 1.500 kn. Čak pola milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od 2.900 kn.
Mjesečne režije po kućanstvu su od 800 kn na dalje.
Što ostaje nakon plaćenih režija za temeljne ljudske potrebe (hrana, odjća, obuća, kulturne potrebe)?
Koja je uopće donja granica siromaštva u Hrvatskoj?
Socijalna pomoć je do nedavno bila 1.000 kn. U Njemačkoj je socijalna pomoć po osobi (ako živi sama) nešto preko 400 €.
Zašto navodim sve te podatke?
U ljeti 2021 sam se nakon 22 godine rada i života u Stuttgartu vratio u rodnu Dugu Resu. Kada sam išao u kupovinu, povremeno sam vidio sniženja nekih proizvoda. Međutim vidio sam i jednu veliku rupu u stalaži gdje su se ti sniženi proizvodi trebali nalaziti.
U Stuttgartu nikada nisam doživio da se na mjestu sniženja nalazi rupa u regalu. To me šokira još i danas.
Uvijek se pitam kolika mora biti granica siromaštva kada ti sniženi proizvodi tako brzo nestanu. Također pretpostavljam da se određene skupine građana mogu jedino hraniti sniženim proizvodima. Ako je tako, tada je to ispod ljudskog dostojanstva i ispod dostojanstva jedne države. Dok je u Njemačkoj TV temeljno ljudsko pravo i obavezno ćete dobiti oslobađanje od plaćanja TV pretplate za građane slabijeg imovnog stanja, u Hrvatskoj je situacija drugačija.
Čak i električna energija nije temeljno ljudsko pravo u Domovini. Postoje slučajevi iskopčavanja struje, čak i Hrvatskim braniteljima koji nemaju dovoljna materijalna sredstva za redovno plaćanje električne energije.
HEP je u vlasništvu hravtske države pa takva nehumana i nesocijalna iskopčavanja struje od strane HEPa idu na savjest državi.
Zašto najranjivije skupine u Hrvatskoj (u što spadaju treća genearcija i djeca) često žive ispod granica siromaštva?
Republika Hrvatska Ustavom garantira dostojanstvo svakom svom građaninu. Povelja Europske unije nam također garantira dostojanstven život.
Koji je temeljni uzrok siromaštva u Hrvatskoj?
Mislim da je pravi uzrok siromaštva u Hrvatskoj stalna inflacija. U Domovini su većina proizvoda skuplji nego u Stuttgartu. Cijene proizvoda u zadnjih godinu dana rastu gotovo kvartalno. Udruge za zaštitu potrošača u Hrvatskoj spavaju. Porast mirovina i najnižih plaća i u kom pogledu ne prati stopu inflacije.
Siromašni su svakim danom siromašniji i potrošačka košarica im je skromnija.
Uvođenje eura donosi novu i veliku opasnost od hiperinflacije koja se ne može brzo stabilizirati (primjer Njemačka i Slovenija nakon uvođenja eura). Kava u Sloveniji danas košta više nego u Stuttgartu. To je tipična posljedica galopirajuće inflacije koja je pogodila Sloveniju nakon uvođenja eura.
Guverener Vujčić objašnjavajući opasnost od siromaštva uvođenejm eura daje jedan vrlo jednostavan savjet, a koji glasi: „Ako vam bude skupo, odite drugom prodavaču“.
Naravno da to u svakodnevnom životu i radimo. Međutim uvođenje eura u siromašnije zemlje donosi specifičnu financijsku situaciju praćenu galopirajućom inflacijom ili hiperinflacijom u kojoj baš svi dižu cijene svojih proizvoda jer su im ti proizvodi u nabavi daleko skuplji.
Guverner Vujčić koji zarađuje ca. 50.000 kn mjesečno će čak i hiperinflaciju prebrodit bez velikog odricanja. Međutim kako će je preproditi baka ili djed koji žive od 1.500 kn mirovine, a režije im iznose 800 kn?
Veća doza socijalne osjetljivosti vladajućih je neophodna. Ulazimo u tranzicijsku godinu „od kune prema euru“ koja će biti podložna jačim ili slabijim financijskim potresima.
Od tih financijskih potresa potrebno zaštititi najranjivije skupine stanovništva. Robne rezerve se moraju u najkraćem roku u potpunosti popuniti. Te robne rezerve moraju poslužiti svojoj svrsi, ako takav momenat dođe. Prioritetni zadatak države je zaštititi stanovništvo od ugroza, a glad najranjivijih skupina društva je vrlo velika ugroza.
U zadnji 22 godine života u Njemačkoj bavio sam se između ostalog održvim razvojem, energetikom, investmentom (Vermögensberatung), investicijama u solarnu energiju i plemenite kovine. U nekim tvrtkama bio sam od prvog dana osnivanja. Neke su poslovale vrlo uspješno, a neke manje uspješno.
Radio sam mnoge osobne analize dobrog ili lošeg poslovanja tvrtki u kojima sam bio „Poslovni partner – Geschäftspartner”. Svoje zaključke iznio sam u nekoliko knjiga koje sam izdao u njemačkoj izdavačkoj kući „Epubli” i belgijskoj izdavačkoj kući „Peleman Industries NV”.
Knjige su dostupne pod slijedećim linkom.
https://www.shopmybooks.com/BE/en/author/drazen-katic
Ako poželite neku od knjiga da pročitate, a da nemate financijski trošak, spreman sam vam knjigu u PDF formatu ustupiti bez naknade. Slobodno mi se obratite u komentaru bloga.
Lijepo večer. Dražen Katić
Nema komentara:
Objavi komentar